Connect with us

Svet

Rat u Iranu uslovljava protok nafte čak i uz brzo otvaranje Ormuskog moreuza

Analitičari i UN potvrđuju da poremećaji u isporuci nafte traju, dok su ključne rute i dalje blokirane

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Zifeng xiong

Analitičari i UN potvrđuju da poremećaji u isporuci nafte traju, dok su ključne rute i dalje blokirane

Sukobi u Iranu nastavljaju da utiču na globalno snabdevanje naftom, pokazuju najnovije procene stručnjaka za energetiku i zvanična izveštavanja međunarodnih organizacija. Iako bi eventualni prekid vatre mogao dovesti do brzog otvaranja Ormuskog moreuza, analize ukazuju da bi poremećaji u isporuci nafte mogli potrajati i nakon toga.

Prema Henningu Gloystein-u, direktoru za energetiku, industriju i resurse u konsultantskoj grupi Eurasia Group, potrebno je nekoliko meseci za sanaciju rafinerija i druge energetske infrastrukture u Persijskom zalivu koje su oštećene tokom aktuelnog sukoba. “Brodarske kompanije koje upravljaju naftnim tankerima na ovom području, prema proceni, neće obnoviti operacije najmanje dva meseca nakon što dođe do eventualnog prekida sukoba”, navedeno je u izveštaju od ponedeljka.

Strateški važan Ormuski moreuz, koji je ključna tačka za izvoz nafte i drugih energenata iz regiona Bliskog istoka, trenutno je skoro potpuno zatvoren za naftne tankere i ostali brodski saobraćaj, navodi se u izveštaju panela Ujedinjenih nacija. Prema podacima UN grupe, broj prolazaka brodova kroz ovaj moreuz pao je sa oko 130 dnevno u februaru na samo šest u martu.

Henning Gloystein je istakao da se „u vidljivom znaku razmera poremećaja, najmanje 70 velikih praznih tankera za sirovu naftu trenutno nalazi usidreno uz istočnu obalu Singapura i Malezije“. Oni poseduju ukupni kapacitet za skladištenje oko 100 miliona barela sirove nafte, što bi uobičajeno bilo preuzeto iz regiona Persijskog zaliva i dostavljeno rafinerijama širom Azije.

Putovanje tankera od Singapura do regiona Persijskog zaliva traje oko četiri nedelje, što znači da bi ti brodovi mogli da počnu sa isporukom nafte ka Aziji otprilike osam nedelja nakon polaska iz sadašnje luke, navodi se u analizi.

Ujedinjene nacije su u svom izveštaju upozorile da je aktuelna blokada Ormuskog moreuza dodatno pogoršala globalne ekonomske pritiske, posebno u domenu trgovine, cena i finansija, s obzirom na to da se kroz ovaj prolaz transportuje značajan deo svetskog izvoza nafte i tečnog prirodnog gasa.

Predsednik SAD je u ponedeljak izjavio da Iran pregovara, kako je naveo, „u dobroj veri“ o mogućem prekidu vatre. Na pitanje da li bi prihvatio sporazum sa Teheranom koji ne uključuje trenutno otvaranje Ormuskog moreuza, predsednik nije dao konačan odgovor.

Iako eventualni prekid neprijateljstava može dovesti do otvaranja ključnih energetskih ruta, stručnjaci i međunarodni posmatrači procenjuju da će za povratak na predkonfliktni nivo isporuka biti potrebno više meseci. Nastavak blokade i posledice na globalno tržište energenata ostaju predmet pažnje analitičara i međunarodnih organizacija.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Iranski državljanin uhapšen u Crnoj Gori po zahtevu SAD zbog sajber napada

Policija Crne Gore potvrdila hapšenje osumnjičenog, postupak izručenja vodi sud u Podgorici, navodi se u zvaničnom saopštenju

Published

on

By

Policija Crne Gore potvrdila hapšenje osumnjičenog, postupak izručenja vodi sud u Podgorici, navodi se u zvaničnom saopštenju

Policija Crne Gore saopštila je da je na primorju, u gradu Kotoru, uhapšen iranski državljanin za kojim su Sjedinjene Američke Države raspisale poternicu zbog sumnje u masovne sajber napade čija je ukupna materijalna šteta procenjena na oko 3,4 milijarde američkih dolara. Hapšenje je izvršeno u četvrtak uveče, na osnovu zahteva američkih vlasti i Federalnog istražnog biroa (FBI), dodaje se u saopštenju crnogorske policije.

Osumnjičeni ima 39 godina i poseduje i tursko državljanstvo. Prema navodima iz saopštenja, za njim je raspisana poternica od strane saveznog suda u Njujorku zbog više optužbi, uključujući zaveru radi kompjuterske prevare, neovlašćeno pristupanje računarima i krađu identiteta.

Policija Crne Gore navodi da je od 2013. godine, kao saradnik jedne pravne osobe iz Irana, osumnjičeni izveo više sajber napada na infrastrukturu u Sjedinjenim Državama, uključujući i 150 univerziteta. Zvanično je procenjeno da su napadi prouzrokovali štetu u iznosu većem od 3,4 milijarde američkih dolara.

Prema navodima policije, ukradeni podaci i kompromitovani univerzitetski profili korišćeni su, između ostalog, za potrebe Islamske revolucionarne garde i drugih korisnika iz Irana, uključujući i tamošnje univerzitete.

Crnogorska policija saopštila je da će dalje postupke, uključujući moguću ekstradiciju osumnjičenog, voditi nadležni sud u Podgorici. Odluka o izručenju će biti doneta u skladu sa domaćim i međunarodnim pravom.

Crna Gora je članica NATO i saveznik SAD. Ova zemlja na obali Jadranskog mora broji oko 620.000 stanovnika i kandiduje se za članstvo u Evropskoj uniji.

Pročitaj još

Svet

Leon Blek najavljen za svedočenje pred kongresnim panelom o vezi sa Epstajnom

Odbor Kongresa zakazao saslušanje za petak, senator Vajden traži pojašnjenja o finansijskim transakcijama

Published

on

By

Odbor Kongresa zakazao saslušanje za petak, senator Vajden traži pojašnjenja o finansijskim transakcijama

Milijarder i investitor Leon Blek očekuje se da u petak svedoči pred članovima kongresnog odbora koji istražuje veze sa Džefrijem Epstajnom. Saslušanje dolazi nakon što je senator iz Oregona Ron Vajden ranije ovog meseca zatražio od Odbora za nadzor Predstavničkog doma da tokom intervjua postavi pitanja Bleku u vezi sa oko 170 miliona dolara uplata Epstajnu između 2012. i 2017. godine.

Senator Vajden je naveo da do sada, prema njegovom mišljenju, Blek nije pružio zadovoljavajuće objašnjenje zašto su iznosi koje je platio Epstajnu višestruko prevazilazili honorare drugih savetnika angažovanih na sličnim poslovima poreskog i naslednog planiranja. Vajden je i u martu uputio pismo Bleku sa zahtevom za odgovore na pitanja koja su se pojavila u okviru takozvanih „Epstajn fajlova“, a odnose se na lične i finansijske veze između Bleka i Epstajna.

Na pitanje o Blekovom odgovoru na njegove zahteve, senator Vajden je izjavio da nije dobio odgovore koje smatra zadovoljavajućim, navodeći da je, prema njegovim rečima, Blek “više puta izbegavao” konkretan odgovor.

Advokat Leona Bleka, suosnivača kompanije za upravljanje investicijama, u pismu iz aprila upućenom senatoru Vajdenu izjavio je da dokumenta objavljena na osnovu Zakona o transparentnosti Epstajn fajlova ne sadrže dokaze da je Blek bio upoznat sa ili umešan u tadašnje krivične aktivnosti Džefrija Epstajna. Drugi Blekov advokat je u decembru naveo da je interna istraga u kompaniji pokazala kako su uplate Epstajnu bile isključivo za poreski i nasledni konsalting.

Komitet je prošle godine objavio i elektronsku prepisku koja pokazuje da je Epstajn učestvovao u određenim ličnim pitanjima vezanim za Bleka dok mu je pružao savetodavne usluge. Do sada nije objavljeno da li će tokom najavljenog svedočenja biti predstavljeni dodatni dokazi ili dokumenta.

Kontekst istrage vezan je za šire napore Kongresa da razjasni prirodu i obim kontakata koje su visoki poslovni lideri imali sa Džefrijem Epstajnom, koji je preminuo u pritvoru 2019. godine. Očekuje se da će saslušanje u petak biti usmereno na finansijske transakcije i savete koje je Epstajn pružao Bleku u navedenom periodu.

Pročitaj još

Svet

RASTE BROJ POGINULIH! Više od 230 žrtava u zemljotresima na severu Venecuele, potraga za nestalima traje

Vlasti potvrdile porast broja poginulih i povređenih, spasilačke ekipe aktivne u La Guairi i drugim pogođenim oblastima

Published

on

By

Vlasti potvrdile porast broja poginulih i povređenih, spasilačke ekipe aktivne u La Guairi i drugim pogođenim oblastima

Serija jakih zemljotresa pogodila je severne delove Venecuele u sredu, 25. juna 2026. godine, što je dovelo do velikih ljudskih gubitaka i materijalne štete. Prema saopštenju ministra zdravlja Venecuele Karlosa Alvarada, do četvrtka uveče potvrđeno je oko 235 poginulih i najmanje 4.300 povređenih. Zvaničnici navode da bi broj žrtava mogao dodatno da raste, s obzirom na to da je više hiljada osoba prijavljeno kao nestalo, a spasilačke operacije su u toku.

Prema informacijama sa lica mesta, dva snažna potresa jačine 7,2 i 7,5 stepeni pogodila su područje u večernjim satima, što je ocenjuju međunarodni izveštaji, među najjačim zemljotresima u toj zemlji u poslednjih sto godina. Talas podrhtavanja osetio se širom regiona, a najteže posledice zabeležene su u priobalnoj oblasti La Guaira, nedaleko od glavnog grada Karakasa.

Stanovnici pogođenih gradova, uključujući Catia La Mar i okolinu, tokom četvrtka su organizovano tragali za članovima porodica i komšijama pod ruševinama. Pripadnici spasilačkih službi i lokalni volonteri izvlačili su povređene iz srušenih zgrada. Među povređenima su, prema izveštajima, i deca i životinje, dok su dramatični snimci operacija spašavanja prikazani na državnoj televiziji Venecuele. Zvanične spasilačke ekipe bile su najvidljivije u Karakasu, dok je u drugim mestima u početnim satima nakon zemljotresa dominirao angažman lokalnog stanovništva.

La Guaira je pretrpela značajnu štetu, a aerodrom u ovom regionu zatvoren je zbog oštećenja, što dodatno otežava dopremu pomoći i transport povređenih. Ulice su na više mesta oštećene, mnoge zgrade su srušene ili ozbiljno oštećene, a stanovnici su bili primorani da napuste domove. Helikopteri su nadletali najugroženija područja, dok su porodice pokušavale da pronađu nestale putem lepljenja plakata i deljenja spiskova sa imenima.

Mnogi građani Venecuele u inostranstvu pokušali su da stupe u kontakt sa rodbinom u pogođenim oblastima, suočavajući se sa prekidima u komunikaciji. Zvaničnici su pozvali na strpljenje i uputili apel za međunarodnu pomoć, dok se potraga za preživelima nastavlja. Lokalne vlasti i dalje procenjuju razmere štete i organizuju evakuaciju iz najugroženijih zona.

Ovo je jedan od najtežih zemljotresa u istoriji Venecuele, a vlasti upozoravaju da bi broj žrtava mogao rasti kako spasilačke ekipe nastavljaju pretragu ruševina.

Pročitaj još

U Trendu