Connect with us

Svet

Najmanje 13 poginulih u napadu na Kijev, potvrđuju gradske vlasti

Zvaničnici izvestili o velikom broju žrtava i oštećenoj infrastrukturi, spasilačke ekipe i dalje na terenu

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Baraa Obied

Zvaničnici izvestili o velikom broju žrtava i oštećenoj infrastrukturi, spasilačke ekipe i dalje na terenu

Ruske snage izvele su tokom noći napad velikih razmera na glavni grad Ukrajine, Kijev, u četvrtak u ranim jutarnjim satima, saopštile su lokalne vlasti. Prema navodima gradonačelnika Vitalija Klička, u napadu je stradalo najmanje 13 osoba, dok je 86 lica zadobilo povrede. Zvuk jakih eksplozija odjekivao je širom grada tokom više sati, a brojni stanovnici potražili su sklonište u stanicama metroa nakon što su izdate prve zvanične uzbune.

Prema informacijama iz Kijevske gradske vojne administracije, napad je izveden balističkim i krstarećim projektilima, kao i dronovima. Oštećenja su zabeležena na preko 30 lokacija u gradu, uglavnom na stambenim zgradama i civilnoj infrastrukturi, izjavio je načelnik gradske vojne administracije Timur Tkačenko. Ministar unutrašnjih poslova Igor Klimenko naveo je da je napadom pogođeno 20 stambenih objekata. Hitne službe angažovale su oko 500 svojih pripadnika i stotinu specijalizovanih vozila, uključujući jedan helikopter, kako bi odgovorile na posledice napada i pružile pomoć stanovništvu.

Rusko Ministarstvo odbrane je saopštilo da su mete napada bile, kako navode, ključne vojne fabrike u Kijevu. Ove tvrdnje nisu nezavisno potvrđene. Sa druge strane, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski zatražio je od Sjedinjenih Američkih Država dozvolu za proizvodnju protivraketnih sistema Patriot u Ukrajini, navode međunarodni izveštaji. Ministar spoljnih poslova Ukrajine, Andrej Sibiha, pozvao je međunarodne partnere da ubrzaju isporuku sistema protivvazdušne odbrane i raketa, ističući da bi broj žrtava mogao rasti dok spasilačke ekipe nastavljaju rad na terenu.

U poslednjim nedeljama, prema navodima zvaničnika, Rusija je pojačala napade na Kijev. Istovremeno, ukrajinska kampanja upotrebom bespilotnih letelica protiv vojnih ciljeva i energetskih objekata u Rusiji dovela je do nestašica goriva i otežala snabdevanje na ruskoj strani. Ove informacije, kao i tvrdnje o ciljevima napada, nije moguće verifikovati iz nezavisnih izvora.

Grad Kijev i njegova infrastruktura trpe štetu od početka oružanog sukoba, koji traje od februara 2022. godine. Lokalne vlasti i dalje apeluju na građane da se pridržavaju bezbednosnih uputstava u slučaju novih napada i da koriste određena skloništa. Broj žrtava mogao bi biti izmenjen kako spasilačke ekipe nastavljaju sa radom na terenu.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Zelenski optužuje Trampa: Pritisak na Ukrajinu i zahtev za obustavu napada

Predsednik Ukrajine tvrdi da administracija Donalda Trampa insistira na prestanku napada na ruske rafinerije, bez garancija za dodatnu vojnu pomoć.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Zelenski optužuje Trampa: Pritisak na Ukrajinu i zahtev za obustavu napada – napad na ruske rafinerije

Predsednik Ukrajine tvrdi da administracija Donalda Trampa insistira na prestanku napada na ruske rafinerije, bez garancija za dodatnu vojnu pomoć.

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izneo je danas tvrdnju da Donald Tramp pokušava da izvrši pritisak na Ukrajinu kako bi zemlja pristala na određene ustupke prema Rusiji. U intervjuu, Zelenski je naveo da je američka administracija postavila zahtev da Ukrajina obustavi napade na ruske rafinerije, ali bez jasnog obećanja o dodatnoj vojnoj pomoći.

“Moj predlog je bio: mi nećemo gađati ruske kapacitete za proizvodnju dizela, a vi nam dajte rakete za sisteme patriot, kako bismo zaštitili naše objekte. Međutim, oni samo traže da prestanemo sa napadima na dizel. A ako nastavimo sa tim napadima, oni će nam uskratiti nešto drugo”, rekao je Zelenski, dodajući da se ovakva situacija odnosi na trenutnu komunikaciju sa američkom stranom.

Napad na ruske rafinerije i zahtev za dodatnu pomoć

Zelenski je objasnio da je predložio kompromis: obustavu napada na ruske rafinerije u zamenu za isporuku raketa sistema patriot. Ipak, kako navodi, američka strana insistira isključivo na prestanku napada, bez potvrde da će dodatno opremiti ukrajinsku vojsku. Ovo pitanje dodatno komplikuje odnose između Kijeva i Vašingtona, jer Ukrajina smatra da su joj dodatni sistemi protivvazdušne odbrane ključni za zaštitu infrastrukture.

Prema njegovim rečima, poslednjih nedelja beleže se i drugi potezi koje Zelenski ocenjuje kao “neprijateljske” prema Kijevu. To uključuje, između ostalog, navodno usporavanje interneta preko sistema Starlink, kao i odlaganje isporuka raketa za sistem patriot. U takvoj situaciji, ukrajinsko rukovodstvo izražava zabrinutost zbog mogućeg pritiska na zemlju da prihvati nepovoljne uslove.

Zelenski o pritiscima i budućnosti odnosa

“Smatram da su preduzeti koraci kako bi se Ukrajina ubedila da kapitulira. Ne tvrdim da je to cilj kojem teže naši partneri. Ne želim ni da pomislim da naši američki partneri veruju kako se rat može brže okončati na račun Ukrajine. Ali, upravo tako to izgleda”, istakao je Zelenski.

Na ovaj način, predsednik Ukrajine ukazuje da napad na ruske rafinerije i vezana pitanja o vojnoj pomoći postaju centralna tema odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama. On je istakao da je transparentnost i jasnoća u dogovorima presudna za dalji nastavak saradnje. Osim toga, Zelenski je naglasio da Ukrajina neće doneti odluke koje bi ugrozile njene dugoročne interese, čak i pod pritiskom međunarodnih partnera.

Pored toga, aktuelna situacija ostaje pod pažnjom javnosti, a dalji razvoj odnosa između Ukrajine i SAD biće od ključnog značaja za bezbednost Ukrajine. Razgovori o napadu na ruske rafinerije i zahtevima za vojnu pomoć ostaju otvoreni, dok ukrajinska strana očekuje jasnije odgovore i konkretne korake iz Vašingtona.

Pročitaj još

Svet

Neredi u Milanu: Više od 200 uhapšenih, među njima i veliki broj maloletnika

Tokom drugog dana nasilja u centru Milana uhapšeno je više od 200 osoba, a premijerka Đorđa Meloni zakazala je sednicu vlade zbog situacije.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Neredi u Milanu: Više od 200 uhapšenih, među njima i veliki broj maloletnika

Tokom drugog dana nasilja u centru Milana uhapšeno je više od 200 osoba, a premijerka Đorđa Meloni zakazala je sednicu vlade zbog situacije.

Više od 200 ljudi uhapšeno je tokom drugog dana nemira u Milanu, a značajan broj privedenih su maloletnici. Prema najnovijim informacijama, nemiri su izbili u nekoliko centralnih ulica i na Trgu Duomo, gde su mladi, obučeni u crno, upali u prodavnice i lokale, izazivajući štetu i haos. Ova dešavanja su izazvala veliku zabrinutost, zbog čega je premijerka Italije Đorđa Meloni najavila sednicu vlade za sutra kako bi se razmotrile mere za smirivanje situacije.

Kako su preneli zvanični izvori, oko 2.000 mladih osoba, uglavnom obučenih u crno, okupilo se u centru Milana. Oni su upali u više ulica i na centralni gradski Trg Duomo. Tokom sukoba, razbijeni su izlozi prodavnica, pocepane su table sa nazivima ulica i uništen je baštenski nameštaj ispred ugostiteljskih objekata.

Detalji o napadu u Milanu i reakcija policije

Za metu su izgrednici izabrali prodavnice odeće, uključujući i “Fut loker” i “Dekatlon”, ali i supermarkete i barove. Izlog robne kuće “Rinašente” je razbijen, dok je više lokala u četvrti Moskova opljačkano, posebno u ulicama Largo La Fopa, Moskova i Korzo Garibaldi. Policija je, zbog eskalacije nasilja, bila prinuđena da koristi suzavac i vodene topove kako bi rasterala okupljene i sprečila dalje uništavanje imovine.

Metro stanica Duomo je zatvorena iz predostrožnosti, a nekoliko pripadnika reda sa oklopnim vozilima nalazi se na licu mesta. Takođe, policijski helikopter nadleće centar grada kako bi se situacija držala pod kontrolom. Iako je broj uhapšenih premašio 200, veći deo njih su maloletnici, što dodatno komplikuje postupanje nadležnih.

Reakcija vlasti i naredni koraci

Zbog ozbiljnosti situacije i sve većeg broja uhapšenih, italijanska premijerka Đorđa Meloni najavila je održavanje vanredne sednice vlade. Cilj ovog sastanka je da se pronađe rešenje za smirivanje tenzija i sprečavanje sličnih incidenata u budućnosti. Očekuje se da će na sednici biti razmatrane mere za povećanje bezbednosti i zaštite javne imovine.

Ovi neredi u Milanu pokrenuli su zabrinutost građana i institucija, s obzirom na to da su među uhapšenima pretežno maloletnici. Broj privedenih i razmere materijalne štete ukazuju na ozbiljnost situacije i potrebu za hitnim merama. Kako se navodi, policija i dalje nadgleda centar grada kako ne bi došlo do novih incidenata.

Pročitaj još

Svet

Oluja Adam pogodila Barselonu: Nevreme odnelo život žene, škole zatvorene

Oluja Adam donela je obilne padavine u Barseloni i duž mediteranske obale, pri čemu je jedna žena izgubila život, dok su dve osobe bile u opasnosti.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Oluja Adam pogodila Barselonu: Nevreme odnelo život žene, škole zatvorene – oluje u Barseloni

Oluja Adam donela je obilne padavine u Barseloni i duž mediteranske obale, pri čemu je jedna žena izgubila život, dok su dve osobe bile u opasnosti.

Oluja Adam pogodila je region Barselone i izazvala ozbiljne posledice. Prema zvaničnom saopštenju, nevreme je donelo obilne padavine duž mediteranske obale Španije, a posledice su naročito osetili stanovnici Barselone i okolnih oblasti. Kako je potvrđeno, jedna žena izgubila je život tokom oluje, dok su dve osobe bile na ivici smrti.

Vatrogasci su u ranim jutarnjim satima pronašli telo žene koja je nestala prethodne večeri oko 19.30 sati. Ona je šetala sa suprugom i dvoje dece u blizini opštinske sportske hale, nedaleko od potoka. Prema navodima, u trenutku nestanka vremenski uslovi su se naglo pogoršali.

Oluja Adam pogodila Barselonu i okolinu

Osim tragičnog ishoda, oluja Adam je donela brojne probleme duž mediteranske obale. U Sentmenatu, nedaleko od Barselone, dve osobe su u poslednjem trenutku spasene iz poplavljenog automobila. Vatrogasne službe su pozvale građane da ograniče kretanje i da se ponašaju izuzetno oprezno tokom nastavka nepovoljnih vremenskih prilika.

Prema informacijama vatrogasne službe, od početka padavina, koje su počele oko 14.00 sati u subotu i trajale do 8.00 sati ujutru, primljeno je ukupno 117 poziva za pomoć. Većina prijava, njih 89, stigla je iz severnih i priobalnih regiona Barselone.

Škole zatvorene zbog nevremena

Obilne padavine nisu pogodile samo Barselonu, već i oblasti Valensije i Alikantea. Kao posledica nepovoljnih uslova, desetak škola u tim oblastima neće raditi narednog dana. Vlasti su izdale preporuku stanovništvu da izbegava nepotrebna putovanja i da prate zvanična uputstva.

Takođe, oluja Adam pokazala je koliko brzo vremenske prilike mogu da se promene i dovedu građane u opasnost. Zbog toga je posebno važno obratiti pažnju na upozorenja i preporuke nadležnih službi kada se očekuje nevreme ovakvih razmera.

Na kraju, još jednom je potvrđeno koliko su ekstremne vremenske pojave ozbiljna pretnja za svakodnevni život u regionima kakav je mediteranski deo Španije. Građani su pozvani na oprez i solidarnost dok se situacija ne stabilizuje.

Pročitaj još

U Trendu