Connect with us

Svet

Ministarka Finske u Savetu bezbednosti UN: Ruska invazija na Ukrajinu najveća strateška greška veka

Na sednici Saveta bezbednosti UN, nordijske zemlje zajednički osudile postupke Rusije i pozvale na hitan prekid vatre

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Na sednici Saveta bezbednosti UN, nordijske zemlje zajednički osudile postupke Rusije i pozvale na hitan prekid vatre

Na 10166. sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, održanoj u Njujorku, ministarka spoljnih poslova Finske Elina Valtonen iznela je stav nordijskih zemalja o ratu u Ukrajini, navodeći da je odluka Rusije da pokrene invaziju na Ukrajinu jedna od najvećih strateških grešaka ovog veka. Valtonen je govorila u ime Danske, Islanda, Norveške, Švedske i Finske, ističući da više od četiri godine od početka sukoba Rusija nije ostvarila svoje ciljeve, dok istovremeno plaća veliku cenu u ljudskim životima i vojnim resursima. Prema njenim rečima, tokom maja ove godine Rusija je pretrpela više od 30.000 žrtava na bojnom polju.

Ministarka je naglasila da je zanemarivanje ljudskih života u suprotnosti sa vrednostima i ljudskim pravima na koja su se države članice UN kolektivno obavezale. Nordijske zemlje su u saopštenju oštro osudile pojačane ruske vazdušne napade na ukrajinske gradove i civile, kao i eskalaciju retorike ruskih zvaničnika, uključujući otvorene pretnje civilima, diplomatama i osoblju međunarodnih organizacija koje deluju u Ukrajini.

„Nordijske zemlje snažno osuđuju ove izjave. Rusija ne diktira naše diplomatsko prisustvo u Ukrajini“, izjavila je Valtonen, naglašavajući da Ukrajina, kao članica UN, ima pravo na samoodbranu u skladu sa članom 51. Povelje UN.

Nordijske zemlje su dale punu podršku nedavnom pozivu predsednika Ukrajine na hitan prekid vatre i direktne pregovore između lidera Ukrajine i Rusije. Istaknuto je da prekid vatre mora biti prvi korak ka pravednom, trajnom i održivom miru.

Obraćajući se ruskom predsedniku, Valtonen je poručila: „Predsedniče Putine, put do mira je jasan. Okončajte ovaj rat. Povucite ruske snage iz Ukrajine. Poštujte suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine i pridržavajte se međunarodnog prava.“

Na kraju izlaganja, ministarka je istakla da nordijske zemlje žele mirne odnose sa Rusijom, ali da se mir može graditi samo na poštovanju Povelje UN, suvereniteta i pravila koja štite sve nacije, bez obzira na njihovu veličinu.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Svet

Evropski požari aktivirali stare bombe i mine iz ratova

Letnji požari u Evropi otkrili i detonirali neeksplodirane bombe iz svetskih ratova

Objavljeno pre

,

Objavio:

Evropski požari aktivirali stare bombe i mine iz ratova – bombe u evropskim požarima

Letnji požari u Evropi otkrili i detonirali neeksplodirane bombe iz svetskih ratova

Letnji požari širom Evrope otkrili su potencijalno smrtonosnu opasnost koja je dugo bila skrivena ispod spaljene zemlje – zarđale bombe i mine iz Prvog i Drugog svetskog rata koje sada predstavljaju pretnju za ekipe koje se bore protiv vatri. Ove municije, koje su nekada bile zakopane, sada su izložene usled visokih temperatura i sušnih uslova, što dovodi do njihove aktivacije i detonacije.

Detonacije širom Evrope

U Francuskoj, Belgiji, Nemačkoj i Holandiji zabeležene su eksplozije ovih starih oružja. U holandskoj provinciji Limburg, gde su se 1944. godine vodile žestoke borbe, bombaški timovi su morali da intervenišu kako bi proverili šume koje su bile ugrožene plamenom.

Klimatske promene kao novi neprijatelj

Sarah Njeri, stručnjak za mir i konflikte na Londonskoj školi orijentalnih i afričkih studija, ističe da klimatske promene sada ‘rade posao’ koji je prethodno bio stabilan. ‘Klimatska sreća’ Evrope je na izmaku, a promenljivi klimatski uslovi sve više dovode do aktivacije ovih opasnih ostataka prošlosti.

Pročitaj još

Svet

Mlada Alayna Riozzi-Bodine ponovo se bori sa Hodgkinovim limfomom

Nakon prvog oporavka, Alayna se suočava sa ponovnom dijagnozom raka uoči poslednje godine srednje škole.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Mlada Alayna Riozzi-Bodine ponovo se bori sa Hodgkinovim limfomom – tinejdžerka sa Hodgkinovim limfomom

Nakon prvog oporavka, Alayna se suočava sa ponovnom dijagnozom raka uoči poslednje godine srednje škole.

Alayna Riozzi-Bodine, tinejdžerka iz New Jerseya, suočila se sa ponovnom dijagnozom Hodgkinovog limfoma samo nekoliko dana pre početka svoje poslednje godine srednje škole. Nakon što je provela leto trenirajući za triatlon i radeći kao spasilac, osetila je iznenadni umor koji je prerastao u zabrinjavajuće simptome.

Prvi simptomi i dijagnoza

Alayna je prvi put osetila simptome kada je njena majka primetila masu veličine golf loptice iznad njene desne ključne kosti. Usledili su brojni medicinski pregledi koji su potvrdili prisustvo Hodgkinovog limfoma, bolesti koja pogađa imuni sistem.

Borba za očuvanje identiteta

Uprkos teškoj dijagnozi, Alayna se hrabro suočava sa izazovima lečenja, ističući važnost očuvanja sopstvenog identiteta. ‘Prva misao mi je bila da li ću preživeti, a zatim da li ću izgubiti kosu’, rekla je Alayna, naglašavajući koliko joj je važan njen fizički izgled u ovim teškim trenucima.

Dr. Brian Hill, direktor programa za limfoidne malignitete u Cleveland Clinic’s Taussig Cancer Institute, objasnio je da Hodgkinov limfom obično počinje uvećanjem limfnih čvorova i može biti praćen simptomima kao što su umor, neobjašnjivi gubitak težine i noćno znojenje.

Pročitaj još

Svet

Brodolom migrantskog čamca kod Tunisa, 13 osoba se vodi kao nestalo

Dve osobe su spasene, dok se najmanje 13 Tunižana vodi kao nestalo nakon brodoloma migrantskog čamca kod obale Tunisa.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Brodolom migrantskog čamca kod Tunisa, 13 osoba se vodi kao nestalo

Dve osobe su spasene, dok se najmanje 13 Tunižana vodi kao nestalo nakon brodoloma migrantskog čamca kod obale Tunisa.

Brodolom migrantskog čamca kod Tunisa dogodio se kada je plovilo sa migrantima potonulo u blizini obale ove severnoafričke zemlje. Prema navodima Mostafe Abdelkebira, prvog čoveka Tuniske opservatorije za ljudska prava, dve osobe su spasene, a najmanje 13 Tunižana trenutno se vodi kao nestalo. Incident se desio tokom pokušaja migranata da stignu do Italije.

Jedan od preživelih nalazi se u kritičnom stanju, potvrđeno je u zvaničnoj izjavi. Prema rečima preživelih, nekoliko sati su plutali na moru pre nego što se čamac prevrnuo i potonuo. Čamac je isplovio u četvrtak ujutru, a do nesreće je došlo nedugo zatim.

Detalji brodoloma migrantskog čamca kod Tunisa

Ruta preko centralnog Sredozemlja, na kojoj se dogodio brodolom migrantskog čamca kod Tunisa, poznata je kao jedna od najsmrtonosnijih migrantskih ruta na svetu. Migranti iz Afrike i sa Bliskog istoka često koriste ovu rutu u pokušaju da stignu do Evrope, obično u pretrpanim i nebezbednim plovilima.

Međutim, tokom poslednje dve godine, broj polazaka iz Tunisa značajno je opao. Ovaj pad povezan je s pojačanim merama bezbednosti i modernizovanom kontrolom na moru, koju obezbeđuje Evropska unija.

Reakcije organizacija i posledice

Organizacije kao što su Human Rights Watch i Amnesty International, zajedno sa brojnim humanitarnim grupama, upozorile su prošlog meseca da je sporazum o migracijama između EU i Tunisa doveo do ozbiljnih povreda prava migranata i tražilaca azila. One su pozvale Evropsku uniju da obustavi finansiranje aktivnosti vezanih za migracije i kontrolu granica u kojima učestvuju tuniske bezbednosne snage.

Tunis nije komentarisao ove navode, ali je više puta isticao da snosi najveći teret velikog priliva migranata. Takođe, predsednik Tunisa je ukazao da migracije utiču na demografsku strukturu zemlje.

Konačno, brodolom migrantskog čamca kod Tunisa ponovo je skrenuo pažnju na opasnosti sa kojima se migranti suočavaju na Sredozemnom moru i na potrebu za pronalaženjem održivih rešenja na međunarodnom nivou.

Pročitaj još

U Trendu