Connect with us

Svet

Meloni pozvala na obnovu normalnih odnosa Italije i SAD nakon spora sa Trampom

Premijerka Italije poručila da bilateralna saradnja sa SAD ne sme trpeti zbog rasprave na društvenim mrežama

Published

on

Foto Izvor:

Premijerka Italije poručila da bilateralna saradnja sa SAD ne sme trpeti zbog rasprave na društvenim mrežama

Premijerka Italije Đorđa Meloni izjavila je da odnosi između Italije i Sjedinjenih Američkih Država treba da se vrate u normalu nakon spora izazvanog tvrdnjama američkog predsednika Donalda Trampa. Na događaju organizovanom povodom aktuelnih političkih pitanja, Meloni je istakla da ne želi dalje da podgreva konfrontaciju i naglasila važnost stabilnosti bilateralne saradnje.

“Ne nameravam da nastavljam da podgrevam ovu konfrontaciju”, rekla je Meloni, dodajući da je na poslednjoj sednici vlade istakla značaj očuvanja dobrih odnosa uoči predstojećih sastanaka sa američkim zvaničnicima. Premijerka je ocenila da ne postoji rizik od pogoršanja odnosa između Italije i SAD, ističući da su odnosi dve zemlje stabilni i da neće biti ponovo razmatrani zbog rasprava na društvenim mrežama.

Meloni je naglasila da ni poslednje izjave Donalda Trampa, u kojima je kritikovao Rim zbog navodne neaktivnosti tokom njegovih međunarodnih inicijativa, nisu uticale na institucionalnu i ekonomsku saradnju dve države. “To su dva sistema sa dugom i čvrstom istorijom saradnje, koja ne može biti dovedena u pitanje zbog jedne rasprave na društvenim mrežama”, izjavila je Meloni.

Premijerka je podsetila na nedavnu posetu ministra odbrane Italije Vašingtonu i istakla rast italijanskog izvoza uprkos američkim carinama, što po njenim rečima pokazuje da su italijanski proizvodi dobro prihvaćeni na američkom tržištu.

Spor između Trampa i italijanskog državnog vrha eskalirao je nakon što je italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani otkazao planiranu posetu SAD zbog, kako je naveo, Trampovih uvredljivih izjava. Meloni je prethodno izjavila da su Trampove tvrdnje o tome da ga je molila za zajedničku fotografiju netačne i podvukla da ni ona niti Italija nikada ne mole niti preklinju.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

General Kris Donahju najavio povlačenje sa pozicije komandanta američke vojske u Evropi i Africi

Više izvora potvrdilo odluku, Donahju bio na funkciji tokom ključnih operacija, razlozi odlaska nisu zvanično saopšteni

Published

on

By

Više izvora potvrdilo odluku, Donahju bio na funkciji tokom ključnih operacija, razlozi odlaska nisu zvanično saopšteni

General Kris Donahju, komandant američke vojske za područje Evrope i Afrike, podneo je zahtev za penzionisanje, prema navodima više izvora upoznatih sa situacijom. Ova odluka predstavlja najnovije povlačenje visokog vojnog zvaničnika tokom drugog mandata administracije Donalda Trampa.

Donahju je poznat kao diplomac Vojne akademije Vest Point, bivši komandant Delta Forcе i nekadašnji komandant 82. vazdušno-desantne divizije. Tokom svoje karijere, Donahju je predvodio bezbednosne operacije tokom evakuacije glavnog grada Avganistana, Kabula, 2021. godine. Prema navodima izveštaja sa lica mesta, ostao je upamćen i kao poslednji američki vojnik koji je napustio Avganistan posle završetka operacije.

Više izvora navodi da je došlo do neslaganja između Donahjua i aktuelnog ministra odbrane Pita Hegseta, ali zvanične potvrde o prirodi tih nesuglasica nije bilo. Zvaničnici nisu saopštili detalje o razlozima za penzionisanje niti su dali dodatne informacije o mogućem nasledniku na ovoj funkciji.

Donahju je tokom svog mandata rukovodio vojnim operacijama i aktivnostima Sjedinjenih Američkih Država u evropskom i afričkom regionu. Njegov period službe obuhvatio je i brojne međunarodne bezbednosne izazove, uključujući evakuaciju iz Kabula i druge aktivnosti u okviru američke vojne prisutnosti u inostranstvu.

Povlačenje generala Donahjua dolazi u periodu promena na više visokih vojnih pozicija. Prethodnih meseci zabeleženo je nekoliko odlazaka i smena čelnih ljudi u američkoj vojsci, što je izazvalo pažnju analitičara i međunarodne javnosti. Za sada, Ministarstvo odbrane nije zvanično komentarisalo Donahjuovu odluku, niti je najavljeno ko će preuzeti rukovodeću funkciju u Komandi za Evropu i Afriku.

Donahju je tokom karijere bio angažovan na različitim komandnim i operativnim dužnostima, a njegovo povlačenje označava kraj jednog od istaknutijih perioda u savremenoj američkoj vojnoj istoriji. Dalji razvoj situacije i zvanične reakcije očekuju se u narednim nedeljama.

Pročitaj još

Svet

AJ Dybantsa izabran kao prvi pik na NBA draftu, Washington Wizards najavili novu eru

Prema zvaničnim informacijama, Washington Wizards su na NBA draftu 2026. godine izabrali AJ Dybantsu, dok klub planira izgradnju tima oko novih pojačanja

Published

on

By

Prema zvaničnim informacijama, Washington Wizards su na NBA draftu 2026. godine izabrali AJ Dybantsu, dok klub planira izgradnju tima oko novih pojačanja

Košarkaški klub Washington Wizards izabrao je AJ Dybantsu, krilnog igrača sa univerziteta BYU, kao prvog pika na NBA draftu 2026. godine. Draft je održan 23. juna u dvorani Barclays Center u Bruklinu, a ovaj izbor dolazi u trenutku kada se Wizardsi nalaze u procesu obnove tima, nakon što su u prethodnih osam sezona samo jednom uspeli da se plasiraju u plej-of.

Prema informacijama sa drafta, vodstvo Washington Wizardsa razmatralo je mogućnost izbora između Dybantse i Darryna Petersona, beka sa univerziteta Kansas, ali je konačna odluka pala na Dybantsu. Klub iz Vašingtona nastoji da izgradi konkurentan tim u Istočnoj konferenciji, čija je konkurentnost dodatno pojačana poslednjim transferima, uključujući prelazak Giannisa Antetokounmpa iz Milwaukee Bucksa u Miami Heat i osvajanje prve NBA titule New York Knicksa posle više od pet decenija.

Uz Dybantsu, okosnicu budućeg sastava Wizardsa činiće i plejmejker Trae Young, koji je ranije ove nedelje potpisao četvorogodišnji ugovor vredan 212 miliona dolara, kao i centar Anthony Davis, koji je stigao putem razmene u februaru. Klub je javno izrazio očekivanja da će Dybantsa doprineti povratku Wizardsa u borbu za plej-of pozicije.

Poslednji put kada su Wizardsi birali kao prvi na draftu bilo je 2010. godine, kada je izabran John Wall, koji je u kasnijem delu karijere imao problema sa povredama. Navijači očekuju da će Dybantsa ostvariti stabilnu karijeru i doprineti boljim rezultatima kluba.

Stručnjaci procenjuju da će najveće neizvesnosti na ovogodišnjem draftu početi od petog pika, dok se među četiri najviša izbora, pored Dybantse i Petersona, očekuju i Cameron Boozer (Duke) i Caleb Wilson (North Carolina). Očekuje se da će ovi mladi igrači značajno uticati na sastave i strategije klubova u narednim sezonama.

Draft u Bruklinu privukao je pažnju sportske javnosti, a analitičari ističu da će naredne sezone pokazati u kojoj meri će novi igrači, uključujući Dybantsu, uticati na ukupni kvalitet i konkurenciju u NBA ligi.

Pročitaj još

Svet

Savezni sudija u Kaliforniji blokirao hapšenja u imigracionim sudovima

Sud donosi zabranu na sprovođenje politike hapšenja u sudovima, odluka se odnosi na celu zemlju

Published

on

By

Sud donosi zabranu na sprovođenje politike hapšenja u sudovima, odluka se odnosi na celu zemlju

Savezni sudija u Kaliforniji izdao je zabranu primene više politika bivše administracije SAD, među kojima je i odluka koja je dozvoljavala hapšenja u imigracionim sudovima. Odluka je doneta 23. juna 2026. godine, a prema sudskom dokumentu, sudija P. Kejsi Pits sa Severnog okruga Kalifornije ocenio je da su sporne politike sprovedene bez dovoljno obrazloženja i u suprotnosti sa Zakonom o upravnom postupku.

Politika koja je omogućavala federalnim organima da hapse pojedince koji se pojavljuju pred imigracionim sudijama uvedena je tokom prethodne administracije. Prema navodima iz presude, advokati Agencije za imigraciju i carine (ICE) i Izvršne kancelarije za imigracioni nadzor nisu dali detaljna objašnjenja za uvođenje i sprovođenje ovih mera.

Sudija je u svojoj odluci naveo da ICE ne hapsi pojedince zbog prekršaja koji nisu povezani sa imigracionim postupcima, već su hapšenja bila usmerena na lica protiv kojih su vođeni postupci pred imigracionim sudovima.

Zabranu politike hapšenja u sudovima podržali su i određeni predstavnici zajednice i članovi Kongresa, a prema njihovim navodima, ovakva praksa izazvala je uznemirenost među stanovništvom, a pojedini incidenti zabeleženi su i u hodnicima sudova.

Sudija Pits je istakao da relevantne institucije nisu pružile dovoljno utemeljenja za mere koje su omogućavale ovakva hapšenja, te je zaključio da su politike bile proizvoljne. Odluka suda primenjuje se na teritoriji čitavih Sjedinjenih Država.

Administracija na koju se odnosi presuda nije izdala zvanično saopštenje povodom odluke suda do trenutka objavljivanja ove vesti. Nezavisni pravni stručnjaci navode da bi odluka mogla imati dugoročne posledice na način sprovođenja imigracionih postupaka.

Pročitaj još

U Trendu