Connect with us

Svet

Mađarski ministar Sijarto: napadi na Turski tok ugrožavaju suverenitet Mađarske

Mađarski ministar spoljnih poslova osudio napade na gasovod i upozorio na posledice po energetsku bezbednost

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Mađarski ministar spoljnih poslova osudio napade na gasovod i upozorio na posledice po energetsku bezbednost

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto izjavio je danas da napadi ukrajinskih oružanih snaga na infrastrukturu gasovoda Turski tok predstavljaju napad na suverenitet Mađarske, s obzirom na to da se ova zemlja uglavnom snabdeva energentima preko te rute. On je komentarisao saopštenje ruske kompanije o napadu ukrajinskih dronova na kompresorsku stanicu Ruskaja, ističući da se ugrožavanje energetske bezbednosti smatra napadom na suverenitet države.

Sijarto je podsetio da je Ukrajina u januaru blokirala tranzit ruske nafte kroz naftovod Družba, kao i da je poslednjih sedmica pokušala da poremeti isporuku gasa kroz Turski tok. “Ukrajinci žele da nam nametnu potpunu energetsku blokadu i zato su ponovo počeli da napadaju gasovod Turski tok koristeći desetine dronova”, rekao je Sijarto i naglasio da Mađarska ne namerava da toleriše ovakve akcije ukrajinskih vlasti.

Prema njegovim rečima, mađarska vlada je ranije upozorila da neće podržati nijednu odluku Evropske unije koja je korisna za Ukrajinu, dok Kijev ne prestane da sprovodi neprijateljske akcije protiv Mađarske. Kao odgovor na prekid isporuke nafte preko naftovoda Družba, Mađarska je blokirala zajam Evropske unije Kijevu u iznosu od 90 milijardi evra.

Ruska kompanija je saopštila da je kompresorska stanica Ruskaja, koja snabdeva gasom Turski tok, napadnuta tokom noći sa tri ukrajinska drona. Navodi se da je napad odbijen i da je infrastruktura za sada bezbedna. Turski tok je međunarodni gasovod koji povezuje južni ruski grad Anapu sa evropskim delom Turske preko Crnog mora.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Ministarstvo pravde SAD proglasilo zakon o predsedničkim arhivama neustavnim

SAD: Ministarstvo pravde ocenilo da zakon koji obavezuje predsednika na predaju dokumenata ograničava izvršnu vlast

Published

on

By

SAD: Ministarstvo pravde ocenilo da zakon koji obavezuje predsednika na predaju dokumenata ograničava izvršnu vlast

Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država saopštilo je da je zakon koji predsedniku nalaže da na kraju mandata preda određena dokumenta Nacionalnoj arhivi neustavan. Ova procena objavljena je u zvaničnom mišljenju pomoćnika državnog tužioca T. Eliota Gaisera, koji vodi Kancelariju za pravna mišljenja.

Prema navodima sadržanim u ovom mišljenju, Zakon o predsedničkim arhivama, usvojen nakon afere Votergejt, prema oceni Ministarstva pravde, prevazilazi ovlašćenja Kongresa i umanjuje nezavisnost izvršne vlasti. Gaiser je naveo da je Zakon o predsedničkim arhivama „stalni i opterećujući režim kongresne regulacije predsedništva koji nema jasno definisanu zakonodavnu svrhu“.

Odluka Kancelarije za pravna mišljenja objavljena je u četvrtak. U dokumentu se navodi i da, prema ovom tumačenju, bivši predsednik Donald Tramp nije u obavezi da se povinuje odredbama pomenutog zakona.

Zakon o predsedničkim arhivama donet je 1978. godine, četiri godine nakon ostavke predsednika Ričarda Niksona, sa ciljem da predsednički dokumenti postanu vlasništvo američke države, a ne pojedinca. Prema zakonu, svi zvanični zapisi iz perioda predsedničkog mandata moraju biti sačuvani i predati Nacionalnoj arhivi po isteku mandata.

Pomoćnik državnog tužioca T. Eliot Gaiser, autor mišljenja, ranije je bio saradnik sudije Vrhovnog suda Samjuela Alita. U mišljenju se navodi da Zakon o predsedničkim arhivama nije u skladu sa Ustavom Sjedinjenih Država i da narušava autonomiju predsednika propisanu članom II.

Objavljivanje ovog mišljenja izazvalo je pažnju javnosti i pravnih eksperata u zemlji. Do trenutka pisanja izveštaja, nije poznata reakcija Kongresa ili Nacionalne arhive.

Zakon iz 1978. godine ostaje predmet rasprave između zakonodavne i izvršne vlasti u Sjedinjenim Državama. Ovim poslednjim mišljenjem Ministarstva pravde otvara se novo poglavlje u tumačenju ovlašćenja dva najviša državna organa.

Pročitaj još

Svet

Komisija za planiranje odobrila dizajn balske sale i istočnog krila u Vašingtonu

Odluku potvrdila zvanična komisija, dok sudska zabrana privremeno zaustavlja nastavak radova na izgradnji

Published

on

By

Odluku potvrdila zvanična komisija, dok sudska zabrana privremeno zaustavlja nastavak radova na izgradnji

Nacionalna komisija za planiranje glavnog grada SAD odobrila je 2. aprila 2026. godine predlog za izgradnju balske sale i rekonstrukciju istočnog krila, projekat koji je predložila administracija bivšeg predsednika Donalda Trampa. Ova odluka predstavlja poslednju regulatornu prepreku za nastavak radova, ali je izgradnja privremeno obustavljena usled sudske odluke koja zahteva prethodnu saglasnost Kongresa.

Komisija, kojom predsedava član osoblja Bele kuće, glasala je sa devet glasova za, jednim protiv, dok su dva člana bila uzdržana. Odluka se odnosi na planirani prostor od 8.400 kvadratnih metara, uključujući balsku salu sa kapacitetom od oko 1.000 gostiju. Projekat je prethodno izazvao značajnu javnu diskusiju, pri čemu je tokom perioda javnog uvida stiglo više od 32.000 komentara, a preko 100 građana, uključujući arhitekte i stručnjake za zaštitu kulturnog nasleđa, prijavilo se za izlaganje na martovskoj sednici komisije.

Sudija saveznog suda doneo je 31. marta 2026. privremenu meru kojom se nalaže da administracija mora dobiti odobrenje Kongresa pre nastavka izgradnje balske sale. Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država podnelo je žalbu na ovu odluku, ali radovi iznad zemlje ostaju privremeno obustavljeni do daljeg.

Tokom diskusije u komisiji, pojedini članovi su kritikovali protivljenje projektu kao politički motivisano, dok su drugi ukazali na značaj očuvanja istorijskih vrednosti kompleksa. Predstavnici Bele kuće su naveli da će novoizgrađeni prostor obuhvatiti, pored balske sale, kancelarije za prvu damu, dodatne kuhinje i prateće sadržaje.

Projekat je prvobitno najavljen tokom jula prethodne godine, sa procenjenom vrednošću od 200 miliona američkih dolara. Prema navodima iz saopštenja, finansiranje je planirano iz privatnih izvora, a ukupni troškovi su u međuvremenu duplirani. Bivši predsednik Tramp izjavio je da će balska sala biti „najbolja takve vrste na svetu“.

Ova odluka dolazi u trenutku intenzivne javne debate o izmenama istorijskih objekata u Vašingtonu. Dalji tok realizacije projekta zavisiće od ishodа sudskog postupka i eventualne saglasnosti Kongresa.

Pročitaj još

Svet

Argentina proglasila iranskog diplomatu nepoželjnom osobom i naredila napuštanje zemlje

Ministarstvo spoljnih poslova sprovodi odluku, iranski otpravnik poslova ima rok od 48 sati

Published

on

By

Ministarstvo spoljnih poslova sprovodi odluku, iranski otpravnik poslova ima rok od 48 sati

Argentina je 18.4.2024. proglasila iranskog otpravnika poslova Mohsena Soltanija Tehranija nepoželjnom osobom, zahtevajući da napusti zemlju u roku od 48 sati, kako je saopšteno iz ministarstva spoljnih poslova. Ova odluka usledila je nakon javnog saopštenja iz Irana, u kojem su argentinski predsednik Havijer Milej i ministar spoljnih poslova Pablo Kirno optuženi za delovanje pod uticajem “okupatorskog i genocidnog cionističkog režima i SAD” i saučesništvo u američkim napadima na Iran.

Krajem marta, Argentina je Iransku revolucionarnu gardu proglasila terorističkom organizacijom, što je omogućilo zamrzavanje imovine i zabranu delovanja ove grupe u finansijskom sistemu Argentine. Zvaničnici navode da se ova odluka nadovezuje na dugogodišnje sumnje argentinskih vlasti da je iranski režim povezan sa bombaškim napadima na izraelsku ambasadu 1992. godine i AMIA centar 1994. godine u Buenos Ajresu.

Ministarstvo spoljnih poslova Argentine potvrdilo je da je diplomatska nota uručena iranskoj ambasadi i da se očekuje brzo postupanje u skladu sa međunarodnim konvencijama. “Odluka je doneta zbog neprihvatljivih optužbi i ponašanja predstavnika Irana”, stoji u zvaničnoj izjavi.

Prema navodima iz ministarstva, iranski diplomata ima rok od 48 sati da napusti teritoriju Argentine. Istraga o vezama između iranskog režima i napada iz devedesetih i dalje traje, a vlasti najavljuju nastavak mere prema svim licima koja se dovode u vezu sa sličnim aktivnostima.

Pročitaj još

U Trendu