Connect with us

Svet

Latino birači pokazuju sve veću neodlučnost pred izbore u SAD

Prema rezultatima nove ankete, deo latino birača se distancirao od dosadašnje podrške bivšem predsedniku, dok istovremeno nije zabeležen značajan porast podrške demokratskoj opciji

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Sora shimazaki

Prema rezultatima nove ankete, deo latino birača se distancirao od dosadašnje podrške bivšem predsedniku, dok istovremeno nije zabeležen značajan porast podrške demokratskoj opciji

Najnovija anketa sprovedena pred izbore u Sjedinjenim Američkim Državama ukazuje na promene u stavovima latino birača, koji se suočavaju sa ekonomskim izazovima i izraženom neizvesnošću povodom pravca u kojem se zemlja kreće. Istraživanje je sprovela organizacija koja se bavi zaštitom građanskih prava latino zajednice, a rezultati sugerišu da latino birači pokazuju pojačanu motivaciju da izađu na ovogodišnje izbore, što može imati uticaja na izborne procese u pojedinim saveznim državama kao što su Florida, Teksas i Arizona.

Prema navodima ankete, deo latino birača se povukao u odnosu na podršku koju su davali bivšem predsedniku tokom prethodnog izbornog ciklusa, ali istovremeno nije zabeležen značajan priliv podrške demokratskoj stranci. Kako se navodi, oko 54% ispitanih latino birača izjasnilo se da planira da glasa za demokratskog kandidata za Predstavnički dom, dok 27% namerava da podrži republikanskog kandidata, a 19% ispitanika je ostalo neodlučno.

Rezultati ankete ukazuju na to da bi latino birači mogli imati ključnu ulogu u određivanju kontrole nad Kongresom, odnosno da li će demokratska stranka preuzeti većinu, ili će republikanci zadržati postojeću prednost. Analiza odgovora ispitanika takođe pokazuje da ekonomska pitanja i dalje ostaju među najvažnijim faktorima koji utiču na odlučivanje birača u ovom segmentu populacije.

Uprkos tome što je bivši predsednik izgubio deo podrške koju je imao među latino biračima tokom prethodnih izbora, podaci pokazuju da demokratska stranka još uvek nije uspela da obezbedi stabilnu i dugoročnu podršku ove demografske grupe. Anketa je sprovedena uoči izbora 2026. godine, u periodu kada su pitanja ekonomske sigurnosti i političke orijentacije posebno izražena među ispitanicima.

Istraživanja ovakvog tipa često ukazuju na promene u biračkom telu, a latino zajednica, kao jedna od najbrže rastućih grupa u SAD, može imati značajan uticaj na ishod izbora, naročito u državama koje su tradicionalno označene kao izborna bojišta. S obzirom na to, političke stranke nastavljaju sa naporima da privuku podršku latino birača kroz različite kampanje i političke poruke uoči predstojećih izbora.

Nezavisni posmatrači i politički analitičari ističu da rezultati ankete predstavljaju indikator složenih i promenljivih političkih procesa unutar latino zajednice, pri čemu ekonomska pitanja, imigracija i stav prema trenutnoj administraciji ostaju vodeći faktori u opredeljivanju birača.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Svet

Dim od šumskih požara sa severa ugrožava kvalitet vazduha u Srednjem zapadu i na severoistoku SAD

Zvanične institucije izdale upozorenja zbog zagađenja vazduha, stanovništvu savetovano da ostane u zatvorenom

Objavljeno pre

,

Objavio:

Zvanične institucije izdale upozorenja zbog zagađenja vazduha, stanovništvu savetovano da ostane u zatvorenom

Velike količine dima sa šumskih požara u Kanadi i Minesoti zahvatile su ove nedelje široka područja Srednjeg zapada i severoistoka Sjedinjenih Američkih Država, izlažući milione ljudi povećanom riziku od zagađenja vazduha. Zvaničnici u Minesoti izdali su upozorenje na kvalitet vazduha od utorka do petka za više regija, uključujući metropolitensko područje Twin Cities, Aleksandriju i Two Harbors, dok se veoma gust dim očekuje na severoistoku države. Prema navodima lokalnih vlasti, nivo zagađenja u Two Harbors, plemenskoj naciji Grand Portage i drugim oblastima mogao bi dostići opasne vrednosti, zbog čega je stanovništvu preporučeno da izbegava boravak na otvorenom.

Šumski požari u severnoj Minesoti doveli su do izdavanja naloga za evakuaciju pojedinih stanovnika, navode lokalne službe. U isto vreme, cela država Mičigen biće pod upozorenjem na kvalitet vazduha u sredu zbog čestica iz dima sa kanadskih požara, saopštila je državna agencija za zaštitu životne sredine.

Prema rečima Dana Vestervelta, profesora na Klimatskoj školi Univerziteta Kolumbija, kombinacija suše i visokih temperatura u Kanadi i Sjedinjenim Državama stvorila je uslove pogodne za širenje velikih požara. Naučna istraživanja ukazuju da porast temperatura doprinosi češćoj pojavi i većem intenzitetu šumskih požara.

Meteorolog Nacionalne meteorološke službe u Minesoti, Tajler Hasenštajn, izjavio je da bi stanovništvo trebalo da ostane u zatvorenom prostoru i izbegava izlaganje ekstremnim temperaturama i dimu. „Ova dva faktora zajedno mogu dodatno štetiti zdravlju“, naveo je Hasenštajn.

Zvaničnici u Mičigenu i Viskonsinu upozorili su da bi pogoršan kvalitet vazduha mogao trajati nekoliko dana. Povišeni nivoi čestica u vazduhu mogu negativno uticati na osetljive grupe, među kojima su deca i osobe sa srčanim ili plućnim oboljenjima. Veliki oblak dima iz požara iznenada je zahvatio i područje Bostona, pri čemu su se vizuelni uslovi promenili tokom dana.

Nadležne službe nastavljaju sa praćenjem situacije i izdavanjem preporuka stanovništvu u pogođenim regionima.

Pročitaj još

Svet

Ukrajinska vojska procenjuje velike gubitke ruske strane po osvojenom kilometru u Donjecku

Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine iznosi podatke o ruskim gubicima, strategija aktivne odbrane u fokusu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine iznosi podatke o ruskim gubicima, strategija aktivne odbrane u fokusu

Prema izjavama glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine Oleksandra Sirskog, ruska vojska gubi više od 400 vojnika za svaki osvojeni kvadratni kilometar teritorije u Donjeckoj oblasti. Ova procena izneta je tokom sastanka sa general-potpukovnikom Kertisom Bazardom, komandantom NATO misije za bezbednosnu pomoć i obuku Ukrajine.

Sirski je istakao da ukrajinske snage primenjuju strategiju „aktivne odbrane“, sa ciljem da svaki ofanzivni pokušaj ruskih snaga bude maksimalno otežan i sa što većim gubicima. „Naša strategija aktivne odbrane osmišljena je tako da maksimalno poveća cenu svakog metra zemlje koji neprijatelj pokuša da zauzme, pretvarajući njihovo napredovanje u neodrživ gubitak resursa“, naveo je Sirski.

Ukrajinska vojska proširuje i intenzitet svojih dalekosežnih vazdušnih operacija, ciljajući ruska vojno-industrijska postrojenja i infrastrukturne objekte na udaljenostima do 2.000 kilometara unutar teritorije Rusije. Osim toga, izvode se napadi na logističke mreže, transportna čvorišta i skladišta municije na udaljenosti od 200 do 300 kilometara iza linija fronta.

Ove operacije imaju za cilj da oslabe kapacitete ruskih snaga i prekinu lance snabdevanja, čime se nastoji otežati sprovođenje dugotrajnih kopnenih operacija u istočnim delovima Ukrajine.

Pročitaj još

Svet

Saslušanje o nominaciji Džej Klejtona za direktora nacionalne obaveštajne službe pred Senatom

Saslušanje zakazano nakon prethodnog odlaganja, predsednik SAD povukao nominaciju prošlog meseca

Objavljeno pre

,

Objavio:

Saslušanje zakazano nakon prethodnog odlaganja, predsednik SAD povukao nominaciju prošlog meseca

Džej Klejton, kojeg je predsednik SAD nominovao za direktora nacionalne obaveštajne službe, trebalo bi da se pojavi pred Odborom za obaveštajne službe Senata na saslušanju o potvrdi u sredu. Saslušanje će biti održano na Kapitol Hilu sa početkom u 9:30 časova, navodi se u zvaničnom saopštenju.

Prošlog meseca, predsednik je zatražio od republikanskih senatora da otkažu saslušanje svog sopstvenog kandidata, izjavivši da nominacija Klejtona ne bi trebalo da napreduje dok Senat ne potvrdi njegovu zamenu na funkciji američkog tužioca za južni okrug Njujorka. Predsednik je takođe ukazao na to da proces nominacije ide prebrzo, što bi, prema njegovim rečima, moglo da onemogući imenovanje njegovog kandidata za vršioca dužnosti šefa obaveštajne službe, Bila Pultea.

Imenovanje Pultea, koji je do tada obavljao funkciju u oblasti stanovanja, za privremenog direktora izazvalo je reakcije u Senatu, što je dovelo do toga da deo senatora iz redova demokrata odbije da podrži produženje programa nadzora bez naloga prema članu 702 Zakona o nadzoru stranih obaveštajnih službi. Republikanci u Senatu su nastojali da potvrde Klejtona kako bi ubrzali rešavanje pitanja produžetka spornog nadzornog programa, koji je istekao nekoliko dana ranije. Međutim, predsednik je zatražio odlaganje planiranog saslušanja sredinom juna, čime je zaustavio ovaj proces.

Nakon toga, predsedavajući Odbora za obaveštajne službe Senata, senator Tom Koton, saopštio je da je saslušanje odloženo. On je u izjavi ocenio da je „žaljenje vredno što je predsednik naložio Džeju Klejtonu da ne prisustvuje saslušanju o potvrdi“. Koton je naveo i da smatra Klejtona „patriotom i izuzetno kvalifikovanim kandidatom“, izražavajući očekivanje da će proces potvrde biti nastavljen u skorije vreme.

Kao što je ranije najavljeno, Klejton će sada imati priliku da se obrati senatorima u okviru odloženog saslušanja. Program nadzora prema članu 702 ostaje predmet političkih debata i daljih razgovora u Senatu, dok se čeka ishod procesa potvrde kandidata za direktora nacionalne obaveštajne službe.

Pročitaj još

U Trendu