Connect with us

Svet

Kompanija Slate najavila električni pickup po ceni od 24.950 dolara

Prema saopštenju kompanije, novo električno vozilo biće dostupno krajem 2026. godine, dok analitičari ističu izazove zbog kratkog dometa i ograničenih mogućnosti vuče

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Tordinator

Prema saopštenju kompanije, novo električno vozilo biće dostupno krajem 2026. godine, dok analitičari ističu izazove zbog kratkog dometa i ograničenih mogućnosti vuče

Kompanija Slate Auto najavila je početak primanja predbilježbi za svoj električni pickup kamionet po početnoj ceni od 24.950 dolara. Ova najava objavljena je u sredu, a isporuke vozila planirane su za kraj 2026. godine, navodi proizvođač. Slate je saopštio da će za rezervaciju kamioneta biti potrebno platiti depozit od 300 dolara.

Cena osnovnog modela navedenog vozila znatno je niža u poređenju sa prosečnom cenom električnih automobila na američkom tržištu, koja iznosi oko 57.000 dolara, kao i prosečnom cenom novih automobila od 49.000 dolara. Kompanija, koju podržava osnivač Amazona Džef Bezos, ističe da je cilj učiniti električne kamionete dostupnijim široj populaciji.

Tržište električnih vozila u Sjedinjenim Američkim Državama suočilo se sa padom potražnje nakon što su poreski podsticaji za kupce električnih automobila ukinuti 2025. godine. Ova promena uticala je na odluke potrošača, pa su se mnogi opredelili za vozila sa klasičnim motorom sa unutrašnjim sagorevanjem zbog niže cene.

U decembru prethodne godine, kompanija Ford obustavila je proizvodnju električne verzije svog popularnog pickup modela F-150, navodeći da proizvod nije bio isplativ. Izvršni direktor kompanije Ford izjavio je da nastavak ulaganja u ovakve modele trenutno nije opravdan.

Predstavnici kompanije Slate navode da niska cena njihovog vozila može doprineti većoj prihvaćenosti električnih kamioneta među kupcima. U saopštenju na društvenim mrežama naveli su da je novi model odgovor na zahteve za pristupačnijim električnim vozilima.

Međutim, stručnjaci ističu određene izazove za ovaj model. Prema dostupnim podacima, predviđeni domet Slate kamioneta iznosi 205 milja (oko 330 kilometara), što je kraće u poređenju sa drugim električnim vozilima na tržištu. Takođe, kapacitet vuče ovog kamioneta je 1.000 funti (približno 450 kilograma), što je manje od proseka za slična vozila ove kategorije.

Prema rečima Ivana Drurija, direktora za analitiku firme Edmunds, osnovna cena Slate kamioneta može biti privlačna određenim kupcima, ali ograničenja u performansama i nekonvencionalan dizajn predstavljaju izazov u segmentu pickup vozila. Kompanija Slate, osim kamioneta, proizvodi i električni SUV, navodi se u izveštajima sa tržišta.

Tržište električnih vozila u SAD prolazi kroz fazu prilagođavanja nakon ukidanja poreskih olakšica. Isporučivanje prvih primeraka Slate kamioneta očekuje se krajem 2026. godine, dok će dalji razvoj zavisiti od interesovanja i spremnosti kupaca da prihvate nova rešenja u ovoj kategoriji.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Neto vrednost Ilona Maska pala ispod hiljadu milijardi dolara nakon pada akcija

Prema zvaničnim indeksima, Mask više nije bilioner posle rasprodaje akcija kompanija SpaceX i Tesla

Published

on

By

Prema zvaničnim indeksima, Mask više nije bilioner posle rasprodaje akcija kompanija SpaceX i Tesla

Ilon Mask više nije bilioner, nakon što je njegova neto vrednost pala ispod granice od hiljadu milijardi dolara zbog naglog pada cena akcija kompanija SpaceX i Tesla. Ovaj događaj je usledio manje od dve nedelje nakon što je Mask postao prva osoba u istoriji čije bogatstvo premašuje 13 cifara, što je bilo rezultat spektakularnog izlaska kompanije SpaceX na berzu ranije ovog meseca.

Kako je saopšteno, prema zvaničnim ekonomskim indeksima, Maskova neto vrednost sada iznosi oko 957 milijardi dolara. Do ovog pada došlo je zbog dramatičnog povlačenja cena akcija SpaceX, kao i pada vrednosti akcija kompanije Tesla. Mask je 12. juna postao prvi svetski bilioner kada je SpaceX izašao na berzu, čime je vrednost kompanije dostigla više od 2 biliona dolara.

U zvaničnoj izjavi navodi se da je investitorski entuzijazam krajem prošle nedelje podigao vrednost Maskovog bogatstva, ali je usledio nagli preokret na tržištu koji je uzrokovao značajan pad vrednosti njegovih akcija.

“Tržišna kretanja uvek mogu uticati na neto vrednost pojedinaca sa velikim vlasničkim udelima u kompanijama koje su na berzi”, navodi se u saopštenju nadležnih ekonomskih izvora.

Za sada nisu najavljene dalje mere, a Mask ostaje jedan od najbogatijih ljudi na svetu uprkos ovom padu. Pojedini analitičari ukazuju da volatilnost tehnološkog sektora može i dalje uticati na promene u ličnom bogatstvu najpoznatijih preduzetnika.

Pročitaj još

Svet

Otkrivene drevne grobnice u Egiptu pružaju uvid u promene pogrebnih običaja

Egipatski arheolozi saopštili su da su na nalazištu u delti Nila pronađeni ostaci iz perioda od više vekova, što ukazuje na razvoj tradicija sahranjivanja

Published

on

By

Egipatski arheolozi saopštili su da su na nalazištu u delti Nila pronađeni ostaci iz perioda od više vekova, što ukazuje na razvoj tradicija sahranjivanja

Egipatski arheolozi saopštili su da su otkrili ljudske ostatke i brojne artefakte na delu groblja grčko-rimskog perioda, starog više od 2.300 godina, čime su obezbedili podatke o razvoju pogrebnih običaja tokom oko šest vekova i značaju samog nalazišta. Grobnice su pronađene na lokalitetu Tell Kom Aziza, u oblasti delte Nila u severnoj egipatskoj provinciji Beheira, u blizini mediteranske obale. Prema navodima egipatskih zvaničnika, sahrane na ovom mestu datiraju od oko 332. godine pre nove ere do 395. godine nove ere. Analiza pronađenih ostataka i artefakata pokazuje raznolikost u načinu sahranjivanja i ukazuje na to da se tokom dugog perioda korišćenja lokalitet promenio iz naselja u groblje.

Medijska savetnica ministra turizma i starina Nevin El-Aref navela je da je reč o značajnom otkriću koje osvetljava detalje o samoj lokaciji. “Ovo je jedinstven primer koji pokazuje transformaciju naseljenog mesta u veliku nekropolu kroz različite antičke epohe”, izjavila je El-Aref, prenose međunarodni mediji.

Na nalazištu su otkrivene različite vrste grobova — od jednostavnih jama u koje su tela polagana direktno u zemlju, preko grobnica obloženih opekom od blata, do sanduka od oslikanog maltera. Dr Hisham El-Leithy, generalni sekretar Vrhovnog saveta za antikvitete Egipta, izjavio je da su pronađeni i pojedinačni i zajednički ukopi, sa orijentacijom grobova kako u pravcu sever-jug, tako i istok-zapad.

Položaj ruku sahranjenih osoba takođe se razlikovao, što ukazuje na promene u ritualima u različitim periodima. Detalji o pronađenim predmetima i ostacima ukazuju na različite pristupe i običaje tokom vekova korišćenja ovog lokaliteta. Egipatsko Ministarstvo turizma i starina navodi da otkrića sa lokaliteta Tell Kom Aziza doprinose boljem razumevanju istorijskih procesa i kulturnih promena na ovom prostoru.

Kompleksnost nalazišta i razlike u grobnim strukturama svedoče o dugotrajnom korišćenju i promenama u načinu sahranjivanja, što, prema mišljenju egipatskih stručnjaka, omogućava detaljniju analizu kulturnih i društvenih procesa u regionu delte Nila tokom antičkog perioda.

Pročitaj još

Svet

Bil Gejts izjavio da je Epstein pokušao da iskoristi saznanja o privatnim odnosima

Gejts svedočio pred američkim Kongresom, navodeći da je Džefri Epstein tražio uticaj na osnovu privatnih informacija

Published

on

By

Gejts svedočio pred američkim Kongresom, navodeći da je Džefri Epstein tražio uticaj na osnovu privatnih informacija

Osnivač Microsoft-a Bil Gejts izjavio je pred članovima Kongresa Sjedinjenih Američkih Država da smatra da je Džefri Epstein pokušao da iskoristi informacije o njegovim privatnim odnosima kako bi stekao određeni uticaj. Gejts je 10. juna dao svedočenje u trajanju od gotovo šest sati pred Odborom za nadzor Predstavničkog doma, koji istražuje postupanje državnih organa u slučaju Epsteina i veza sa osobama iz javnog života.

Prema objavljenom transkriptu, Gejts je naveo da je upoznao Epsteina 2011. godine, tri godine nakon što je Epstein priznao krivicu pred sudom u Floridi za krivična dela uključujući podvođenje maloletne osobe. Kontakt sa Epsteina, prema Gejtsovim rečima, ostvario je preko savetnika Borisa Nikolića. Gejts je istakao da je poslednji put razgovarao sa Epsteinom 2015. godine, četiri godine pre nego što je Epstein uhapšen pod optužbama za trgovinu ljudima i preminuo u pritvoru.

Gejts je negirao da je bio upoznat sa kasnijim krivičnim aktivnostima Epsteina, ali je potvrdio da je bio svestan ranijih pravnih problema. Tokom svedočenja, Gejts je izrazio iznenađenje zbog toga što mu je Epstein, i pored svog pravosnažnog presuđivanja, i dalje predlagao potencijalnu saradnju i kontakte.

U transkriptu je navedeno da je Gejts ocenio da je Epstein pokušao da se predstavi kao osoba sa mogućnošću pristupa uticajnim pojedincima i da je pokušavao da iskoristi svoja saznanja kako bi ostvario određene ciljeve. Gejts je istakao da nije bilo poslovne ili filantropske saradnje sa Epsteinom, te da je komunikacija prekinuta 2015. godine.

Odbor za nadzor je tokom ispitivanja Gejtsa fokus stavio na okolnosti njegovih susreta sa Epsteinom, kao i na to da li postoje dokazi o pokušajima vršenja pritiska. Gejts je naveo da nije bio predmet ucene, ali je ocenio da veruje da je Epstein pokušavao da iskoristi privatne informacije za ličnu korist.

Istraga američkih kongresnih tela o slučaju Epsteina obuhvata i širi kontekst načinâ na koje su institucije postupale prema njemu i njegovim vezama sa javnim ličnostima. Prema navodima iz transkripta, Gejts je saradnju sa istragom ocenio kao važnu za utvrđivanje svih relevantnih okolnosti.

Pročitaj još

U Trendu