Connect with us

Svet

Italija planira slanje protivvazdušne pomoći državama Zaliva zbog bezbednosnih izazova

Premijerka Meloni potvrdila inicijativu, još nije doneta konačna odluka o raspoređivanju sistema

Objavljeno pre

,

Italian flag waving over Rome cityscape with historic buildings and pedestrians in summer. Polina Chistyakova

Premijerka Meloni potvrdila inicijativu, još nije doneta konačna odluka o raspoređivanju sistema

Vlada Italije saopštila je da razmatra mogućnost slanja protivvazdušne pomoći državama u Persijskom zalivu nakon nedavnih napada. Premijerka Đorđa Meloni izjavila je 5. marta 2026. godine da je ova inicijativa deo šireg evropskog odgovora na rastuće bezbednosne izazove u regionu, ističući da su i Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Nemačka najavile slične mere. Meloni je navela da je u pitanju isključivo defanzivna pomoć, naglašavajući značaj zaštite italijanskih državljana i vojnog osoblja koje se nalazi u regionu. Prema njenim rečima, u zemljama Zaliva boravi desetine hiljada italijanskih građana, kao i oko 2.000 italijanskih vojnika.

Premijerka je naglasila strateški značaj stabilnosti u zalivskom regionu za evropsku i italijansku energetsku bezbednost, opisujući tu oblast kao ključnu za snabdevanje energentima. Italijanski zvaničnici naveli su da se u okviru razmatrane pomoći nalazi i sistem protivvazdušne odbrane SAMP/T, koji je razvijen u saradnji Francuske i Italije. Ovaj sistem je namenjen presretanju balističkih i krstarećih raketa, kao i bespilotnih letelica i aviona, štiteći ključnu infrastrukturu i vojne baze. SAMP/T koristi presretače tipa Aster 30, ima mogućnost brzog raspoređivanja i koristi se u više NATO zemalja. Zvaničnici nisu precizirali koja bi država Zaliva mogla da primi ovaj sistem, niti je doneta konačna odluka o njegovom raspoređivanju.

Pored SAMP/T sistema, italijanske vlasti razmatraju i slanje sistema za zaštitu od bespilotnih letelica. Prema informacijama iz diplomatskih izvora, anti-dron sistemi mogli bi biti isporučeni brže, dok se nastavlja tehnička procena situacije. Ovi sistemi koriste radare, radio-frekvencijske senzore i elektro-optičke kamere za detekciju i praćenje dronova, kao i različite metode za njihovo neutralisanje, uključujući elektronsko ometanje i presretanje.

Ove mere su usledile nakon iranskih napada na ciljeve u državama Zaliva, koji su, prema navodima, bili odgovor na prethodne napade američkih i izraelskih snaga na iransku teritoriju. U napadima su, prema dostupnim informacijama, korišćeni dronovi i rakete, a mete su bili infrastrukturni objekti u regionu koji ima značajnu ulogu u globalnom snabdevanju energentima.

Ministar odbrane Italije, Guido Crosetto, potvrdio je da je Rim primio zvanične zahteve za slanje protivvazdušnih i anti-dron sistema iz više država Zaliva, uključujući moguću isporuku SAMP/T baterije. Istovremeno, više evropskih zemalja, među kojima su Velika Britanija, Francuska i Grčka, saopštilo je da šalju snage protivvazdušne odbrane na Kipar nakon nedavnih udara dronova na britansku vojnu bazu Akrotiri.

Meloni je, odgovarajući na pitanja o mogućoj upotrebi američkih baza u Italiji u vezi sa operacijama u regionu, izjavila da su trenutno odobrene samo operacije koje nisu borbenog karaktera. Ona je dodala da promena te politike zahteva odluku italijanske vlade i verovatno odobrenje parlamenta, naglašavajući da do sada nije bilo zahteva za takvom promenom.

Italijanski ministar energetike najavio je mogućnost privremenog reaktiviranja termoelektrana na ugalj u slučaju većih poremećaja u snabdevanju energijom, mada je istakao da Italija nije značajno zavisna od uvoza nafte i gasa iz Zaliva. Nezavisna verifikacija navoda i planiranih mera nije dostupna u ovom trenutku.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Svet

Spašen novorođeni hipopotam povezan sa Pablo Eskobarom u Kolumbiji

Mladi hipopotam pronađen u kritičnom stanju, prebačen u sigurno utočište

Objavljeno pre

,

Objavio:

Spašen novorođeni hipopotam povezan sa Pablo Eskobarom u Kolumbiji – spašavanje hipopotama

Mladi hipopotam pronađen u kritičnom stanju, prebačen u sigurno utočište

U severozapadnoj Kolumbiji, ribari su pronašli novorođenog hipopotama kako samuje na obali reke, pokazujući znake teške pothranjenosti. Ovaj mladi hipopotam potiče od kolonije koju je u Južnu Ameriku doveo ubijeni kralj kokaina, Pablo Eskobar.

Brza intervencija spasioca

Javier Valencia, direktor regionalne uprave za životnu sredinu, izjavio je da je hipopotam pronađen odvojen od majke i skriven u grmlju pored reke u ruralnom području opštine Puerto Nare u Antioquiji. Veterinari su ga tretirali zbog ozbiljne dehidracije i pothranjenosti.

Transfer u sigurno utočište

Nakon stabilizacije, životinja je prebačena u utočište za hipopotame na Hacienda Napoles, nekadašnjem imanju Pabla Eskobara, koje je sada tematski park. Eskobar je osamdesetih godina prošlog veka doveo četiri hipopotama za svoj privatni zoološki vrt na ovom imanju. Nakon njegove smrti 1993. godine, životinje su pobegle i naselile se duž obala reke Magdalena, gde su narušavale ekosistem i čak napadale lokalne stanovnike.

Pročitaj još

Svet

Klizište kod Sikst-Fer-a-Ševala u Francuskoj odnelo život planinarke

Telo nestale žene pronađeno nakon izlivanja reke Žifr i velike potrage spasilačkih službi

Objavljeno pre

,

Objavio:

Klizište kod Sikst-Fer-a-Ševala u Francuskoj odnelo život planinarke

Telo nestale žene pronađeno nakon izlivanja reke Žifr i velike potrage spasilačkih službi

Beživotno telo 56-godišnje planinarke pronađeno je nakon što je klizište kod planinskog sela Sikst-Fer-a-Ševal u departmanu Gornja Savoja, na istoku Francuske, odnelo njen život. Klizište kod Sikst-Fer-a-Ševala u Francuskoj desilo se u utorak, kada je reka Žifr naglo izašla iz korita posle jakog nevremena i izazvala pomeranje tla.

Vatrogasci su odmah pokrenuli potragu, u kojoj su učestvovali i pripadnici nacionalne žandarmerije. Prema zvaničnom saopštenju tužilaštva u Bonvilu, akcija je trajala celu noć, a telo nestale žene pronađeno je dan kasnije. Klizište kod Sikst-Fer-a-Ševala u Francuskoj posledica je izlivanja reke nakon obilnih padavina, što je uticalo na stabilnost tla u okolini sela.

Detalji nesreće u Gornjoj Savoji

Prema dostupnim informacijama, reka Žifr je zbog jakog nevremena naglo porasla i poplavila okolinu. Kao rezultat toga, došlo je do klizišta koje je zahvatilo područje oko Sikst-Fer-a-Ševala, gde se planinarka tada nalazila. Spasioci su pretraživali teren uz podršku žandarmerije, koristeći specijalizovanu opremu za ovakve situacije.

Tužilaštvo je potvrdilo da je telo pronađeno nakon opsežne potrage i da je istraga u toku kako bi se precizno utvrdile okolnosti nesreće. Osim toga, lokalne vlasti upozorile su građane i posetioce na opasnost od klizišta u regionima sa sličnim vremenskim uslovima.

Reakcija spasilačkih službi i istraga

Spasilačke ekipe su istakle da su ekstremne vremenske prilike i naglo izlivanje reke predstavljali izazov tokom potrage. Istraga tužilaštva iz Bonvila ima za cilj da se utvrde svi faktori koji su doveli do ove tragedije.

Kao rezultat ove nesreće, stručnjaci podsećaju na značaj praćenja vremenskih upozorenja i izbegavanja planinskih područja tokom nepovoljnih meteoroloških uslova. Klizište kod Sikst-Fer-a-Ševala u Francuskoj još jednom ukazuje na rizike koje donose intenzivne padavine i nestabilno tlo, posebno u planinskim regionima.

Za sada nije saopšteno više informacija o daljim koracima u istrazi, ali je potvrđeno da su sve nadležne službe angažovane na rasvetljavanju ovog događaja.

Pročitaj još

Svet

Iran izvršio 56 pogubljenja zbog ugrožavanja državne bezbednosti u poslednjih pet meseci

Stotinama osuđenih u Iranu preti smrtna kazna pod optužbama vezanim za državnu bezbednost i drogu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Iran izvršio 56 pogubljenja zbog ugrožavanja državne bezbednosti u poslednjih pet meseci – pogubljenja u Iranu

Stotinama osuđenih u Iranu preti smrtna kazna pod optužbama vezanim za državnu bezbednost i drogu

Najmanje 56 ljudi pogubljeno je u Iranu zbog optužbi za ugrožavanje državne bezbednosti tokom proteklih pet meseci, prema izjavi visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava. Ova informacija o pogubljenjima u Iranu izazvala je zabrinutost međunarodne zajednice i dovela do poziva Teheranu da obustavi pogubljenja i preispita primenu smrtne kazne.

Povećan broj smrtnih kazni i reakcije međunarodne zajednice

Prema saopštenju visokog komesara UN za ljudska prava Folker Tirk, broj pogubljenja u Iranu od marta značajno je porastao. Tirk je istakao da su smrtne kazne često korišćene kao sredstvo za stvaranje straha u populaciji i suzbijanje neslaganja. Osim toga, stotine ljudi suočavaju se sa istom kaznom po sličnim optužbama, kao i zbog krivičnih dela povezanih sa drogom.

„Uznemiren sam povećanjem broja pogubljenja i smrtnih presuda izrečenih u Iranu od marta, kao i kontinuiranom upotrebom smrtne kazne za ulivanje straha u stanovništvo i suzbijanje neslaganja“, naveo je Folker Tirk.

Optužbe za ugrožavanje državne bezbednosti i demonstracije

Među pogubljenima nalazi se 27 osoba koje su osuđene u slučajevima povezanim sa masovnim demonstracijama koje su izbile krajem decembra i početkom januara. Prema dostupnim podacima, masovni antivladini protesti izbili su 28. decembra, a vrhunac nasilja zabeležen je 8. i 9. januara. Ovi protesti su pokrenuti ekonomskom krizom i padom vrednosti iranskog rijala, a proširili su se na svih 31 pokrajinu uz pozive na promene u rukovodstvu Islamske Republike.

Iranske vlasti brane postojeće zakone koji omogućavaju primenu smrtne kazne, navodeći da su oni pravno osnovani i neophodni za očuvanje državne bezbednosti. Takođe, pored optužbi za ugrožavanje državne bezbednosti, brojni osuđeni suočavaju se sa smrtnim kaznama zbog dela povezanih sa drogom.

Stotine osuđenih i apel za ukidanje smrtne kazne

Stotine ljudi u Iranu nalaze se pred sličnim optužbama i mogućim pogubljenjem, prema izveštaju visokog komesara UN. On je pozvao iranske vlasti da obustave sva pogubljenja i preispitaju upotrebu smrtne kazne, posebno u slučajevima gde postoje sumnje u pravičnost postupaka ili gde je kazna izrečena zbog izražavanja neslaganja sa vlastima.

Pored toga, slučajevi iz januarskih demonstracija ukazuju na široku primenu smrtne kazne prema onima koji su učestvovali u protestima ili su na neki način dovodili u pitanje državnu politiku. Međunarodna zajednica nastavlja da prati situaciju i apeluje na Iran da poštuje međunarodne standarde ljudskih prava.

Pročitaj još

U Trendu