Connect with us

Svet

Italija planira slanje protivvazdušne pomoći državama Zaliva zbog bezbednosnih izazova

Premijerka Meloni potvrdila inicijativu, još nije doneta konačna odluka o raspoređivanju sistema

Published

on

Italian flag waving over Rome cityscape with historic buildings and pedestrians in summer. Photo by Polina Chistyakova

Premijerka Meloni potvrdila inicijativu, još nije doneta konačna odluka o raspoređivanju sistema

Vlada Italije saopštila je da razmatra mogućnost slanja protivvazdušne pomoći državama u Persijskom zalivu nakon nedavnih napada. Premijerka Đorđa Meloni izjavila je 5. marta 2026. godine da je ova inicijativa deo šireg evropskog odgovora na rastuće bezbednosne izazove u regionu, ističući da su i Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Nemačka najavile slične mere. Meloni je navela da je u pitanju isključivo defanzivna pomoć, naglašavajući značaj zaštite italijanskih državljana i vojnog osoblja koje se nalazi u regionu. Prema njenim rečima, u zemljama Zaliva boravi desetine hiljada italijanskih građana, kao i oko 2.000 italijanskih vojnika.

Premijerka je naglasila strateški značaj stabilnosti u zalivskom regionu za evropsku i italijansku energetsku bezbednost, opisujući tu oblast kao ključnu za snabdevanje energentima. Italijanski zvaničnici naveli su da se u okviru razmatrane pomoći nalazi i sistem protivvazdušne odbrane SAMP/T, koji je razvijen u saradnji Francuske i Italije. Ovaj sistem je namenjen presretanju balističkih i krstarećih raketa, kao i bespilotnih letelica i aviona, štiteći ključnu infrastrukturu i vojne baze. SAMP/T koristi presretače tipa Aster 30, ima mogućnost brzog raspoređivanja i koristi se u više NATO zemalja. Zvaničnici nisu precizirali koja bi država Zaliva mogla da primi ovaj sistem, niti je doneta konačna odluka o njegovom raspoređivanju.

Pored SAMP/T sistema, italijanske vlasti razmatraju i slanje sistema za zaštitu od bespilotnih letelica. Prema informacijama iz diplomatskih izvora, anti-dron sistemi mogli bi biti isporučeni brže, dok se nastavlja tehnička procena situacije. Ovi sistemi koriste radare, radio-frekvencijske senzore i elektro-optičke kamere za detekciju i praćenje dronova, kao i različite metode za njihovo neutralisanje, uključujući elektronsko ometanje i presretanje.

Ove mere su usledile nakon iranskih napada na ciljeve u državama Zaliva, koji su, prema navodima, bili odgovor na prethodne napade američkih i izraelskih snaga na iransku teritoriju. U napadima su, prema dostupnim informacijama, korišćeni dronovi i rakete, a mete su bili infrastrukturni objekti u regionu koji ima značajnu ulogu u globalnom snabdevanju energentima.

Ministar odbrane Italije, Guido Crosetto, potvrdio je da je Rim primio zvanične zahteve za slanje protivvazdušnih i anti-dron sistema iz više država Zaliva, uključujući moguću isporuku SAMP/T baterije. Istovremeno, više evropskih zemalja, među kojima su Velika Britanija, Francuska i Grčka, saopštilo je da šalju snage protivvazdušne odbrane na Kipar nakon nedavnih udara dronova na britansku vojnu bazu Akrotiri.

Meloni je, odgovarajući na pitanja o mogućoj upotrebi američkih baza u Italiji u vezi sa operacijama u regionu, izjavila da su trenutno odobrene samo operacije koje nisu borbenog karaktera. Ona je dodala da promena te politike zahteva odluku italijanske vlade i verovatno odobrenje parlamenta, naglašavajući da do sada nije bilo zahteva za takvom promenom.

Italijanski ministar energetike najavio je mogućnost privremenog reaktiviranja termoelektrana na ugalj u slučaju većih poremećaja u snabdevanju energijom, mada je istakao da Italija nije značajno zavisna od uvoza nafte i gasa iz Zaliva. Nezavisna verifikacija navoda i planiranih mera nije dostupna u ovom trenutku.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Meksiko: Američki agenti poginuli u nesreći nisu imali ovlašćenje za operaciju

Vlasti Meksika saopštile da dvojica američkih agenata nisu bili akreditovani za učešće u operacijama na teritoriji zemlje

Published

on

By

Vlasti Meksika saopštile da dvojica američkih agenata nisu bili akreditovani za učešće u operacijama na teritoriji zemlje

Dvojica američkih federalnih agenata poginula su u saobraćajnoj nesreći u severnom delu Meksika, saopštila je meksička vlada. Prema zvaničnim informacijama, agenti su bili zaposleni u Centralnoj obaveštajnoj agenciji (CIA), a njihova uloga u operacijama u Meksiku nije do kraja razjašnjena. Nesreća se dogodila dok su se vraćali sa akcije uništavanja ilegalne laboratorije za proizvodnju droga u saveznoj državi Čivava.

Lokalne vlasti navode da su agenti bili deo konvoja kada je njihovo vozilo sletelo u provaliju tokom vikenda, nakon čega je došlo do eksplozije automobila. U istom incidentu stradala su i dva meksička policijska službenika. Meksičko Ministarstvo bezbednosti saopštilo je da je jedan od američkih agenata ušao u zemlju kao posetilac, dok je drugi imao diplomatski pasoš.

“Nijedan od njih nije imao formalnu akreditaciju za učešće u operativnim aktivnostima na teritoriji Meksika”, navedeno je u saopštenju ministarstva. Takođe je istaknuto da vlasti nisu imale informacije o prisustvu stranih agenata niti o planiranju bilo kakvih operacija na meksičkom tlu. Ministarstvo je navelo da je pokrenut zajednički pregled slučaja sa lokalnim organima i ambasadom Sjedinjenih Američkih Država u Meksiku.

U saopštenju je naglašeno da meksički zakon jasno zabranjuje učešće stranih agenata u operacijama unutar nacionalne teritorije. Vlada Meksika je ponovila spremnost na nastavak bliske i ozbiljne saradnje sa Sjedinjenim Državama u oblasti bezbednosti, uz poštovanje pravnog okvira obe zemlje.

Zvaničnici obe države izneli su različite informacije o ovom slučaju. Predsednica Meksika Klaudija Šejnbaum izjavila je da su federalne snage ipak bile uključene u akciju, iako je prethodno saopšteno da vlasti nisu imale saznanja o bilo kakvom angažovanju američkih agenata.

Ovaj incident dolazi u trenutku kada je pitanje saradnje u borbi protiv organizovanog kriminala i dalje jedno od ključnih pitanja u odnosima Meksika i Sjedinjenih Država. Detalji o samoj akciji i ulozi američkih agenata još nisu u potpunosti razjašnjeni. Istraga povodom nesreće i eventualnog kršenja procedura je u toku, potvrdile su obe strane.

Pročitaj još

Svet

Gasprom upozorava na nastavak povlačenja gasa iz evropskih skladišta nakon grejne sezone

Prema podacima Gas Infrastructure Europe, Poljska, Belgija i Bugarska i dalje koriste rezerve, a Gasprom navodi da bi nizak nivo skladišta mogao izazvati probleme pred zimu

Published

on

By

Prema podacima Gas Infrastructure Europe, Poljska, Belgija i Bugarska i dalje koriste rezerve, a Gasprom navodi da bi nizak nivo skladišta mogao izazvati probleme pred zimu

Ruska energetska kompanija Gasprom saopštila je da pojedine zemlje Evropske unije nastavljaju sa povlačenjem gasa iz podzemnih skladišta iako je grejna sezona završena. U zvaničnom saopštenju navodi se da su, prema podacima organizacije Gas Infrastructure Europe, početkom treće dekade aprila Poljska, Belgija i Bugarska zabeležile neto povlačenje gasa iz svojih rezervi.

Iz Gasproma upozoravaju da aktuelna situacija dodatno komplikuje stanje na evropskom energetskom tržištu, posebno zbog niskog nivoa popunjenosti skladišta. Kompanija ističe da bi ovakav trend mogao izazvati poteškoće prilikom ponovnog punjenja skladišta pred narednu zimsku sezonu, što bi unelo dodatnu neizvesnost na tržištu gasa u Evropi.

„Uprkos tome što je kraj aprila, neke evropske zemlje nastavljaju da povlače gas iz podzemnih skladišta“, navodi se u saopštenju Gasproma. Prema istim podacima, Poljska, Belgija i Bugarska su među državama koje nastavljaju sa ovom praksom.

Gasprom je posebno ukazao na rizik od otežanog obnavljanja zaliha tokom letnjih meseci, što bi moglo uticati na stabilnost snabdevanja u predstojećoj zimskoj sezoni. Kompanija je naglasila da razvoj ovakve situacije može imati šire posledice za evropsko gasno tržište, uključujući moguće nestašice ili povećanje cena energenata.

Nadležne institucije u Evropi još nisu izdale zvanične komentare povodom najnovijeg saopštenja Gasproma.

Pročitaj još

Svet

Arizona pokreće tužbu protiv izgradnje ICE pritvorskog centra u blizini hemijske lokacije

Državna tužiteljka navodi da nisu sprovedene ekološke provere, federalne vlasti odbacuju navode

Published

on

By

Državna tužiteljka navodi da nisu sprovedene ekološke provere, federalne vlasti odbacuju navode

Vlasti savezne države Arizone podnele su tužbu protiv saveznih organa sa ciljem da spreče izgradnju planiranog pritvorskog centra američke Službe za imigraciju i carinu (ICE) u gradu Surprise. Tužba je podneta 25. aprila 2026. godine, a kao glavni razlog navodi se blizina lokacije sa, kako se navodi, opasnim hemikalijama.

U zvaničnom saopštenju, državna tužiteljka Arizone Kris Mejz izjavila je da Ministarstvo za unutrašnju bezbednost i ICE nisu sprovele niti objavile obavezne ekološke provere pre početka projekta, što je, prema njenim rečima, zakonska obaveza. U tužbi se dalje navodi da predviđeni objekat, koji bi mogao da primi od nekoliko stotina do najviše 1.500 osoba, nije u skladu sa Zakonom o imigraciji i državljanstvu, po kom federalna vlada mora da obezbedi “odgovarajuće” prostore za pritvor migranata.

Portparol ICE je u odgovoru naveo da je pre odabira lokacije izvršena procena raspoloživih objekata kako bi se smanjio uticaj na životnu sredinu. U izjavi se navodi razmatranje potencijalnih uticaja na zaštićene vrste, prirodne resurse i kulturne vrednosti. Portparol dodaje da, prema njihovom shvatanju, tužba nije usmerena na zaštitu životne sredine, već predstavlja pokušaj da se zaustave mere koje su deo savezne politike.

Prema navodima iz tužbe, Kongres je jula 2025. godine izdvojio 45 milijardi dolara za ICE u svrhu proširenja kapaciteta za pritvor odraslih migranata i za porodične centre, a sredstva će biti dostupna do septembra 2029. godine.

Planirana izgradnja izazvala je zabrinutost dela lokalne zajednice zbog navodne blizine hemijskih supstanci na toj lokaciji, ali federalne vlasti ističu da su preduzete sve potrebne mere za procenu i minimizaciju rizika. Do sada nije objavljeno više detalja o potencijalnim rizicima niti precizno koja hemijska sredstva se nalaze u okolini planiranog centra.

Ova tužba deo je šireg pravnog i političkog spora oko ekspanzije imigracionih pritvorskih kapaciteta na teritoriji Sjedinjenih Američkih Država. Predstavnici ICE naglašavaju da se projekti sprovode u skladu sa važećim zakonima i procedurama, dok državni organi Arizone zahtevaju dodatne provere i javnost procesa. Za sada nije poznato kada će sud doneti odluku po ovom pitanju.

Pročitaj još

U Trendu