Connect with us

Svet

Iračka protivvazdušna odbrana oborila dron kod rezidencije lidera KDP u Erbilu

Bezbednosni tim istražuje incidente, napadi izvedeni u jeku intenziviranja sukoba na Bliskom istoku

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Bezbednosni tim istražuje incidente, napadi izvedeni u jeku intenziviranja sukoba na Bliskom istoku

Iračka protivvazdušna odbrana oborila je dron u blizini rezidencije lidera Kurdistanske demokratske partije Masuda Barzanija u Erbilu, saopštili su bezbednosni izvori. Prethodno je napad dronom izveden i na kuću predsednika iračkog Kurdistana Nečirvana Barzanija, potvrdili su zvaničnici u Bagdadu. Još jedan dron oboren je kod baze boraca Pešmerga u Duhoku.

Incidenti su zabeleženi dok se povećava broj napada na militantne grupe povezane sa Iranom i kurdske snage, u kontekstu aktuelnih sukoba u regionu. Premijer Iraka Mohamed Šia el-Sudani osudio je pokušaj napada na kuću predsednika iračkog Kurdistana i razgovarao sa njim telefonom, navodi se u saopštenju iz kabineta premijera.

Premijer je naložio formiranje zajedničkog bezbednosno-tehničkog tima koji će sprovesti istragu i identifikovati odgovorne za napade. „Istraga je u toku“, navodi se u zvaničnoj izjavi.

Istovremeno, Ministarstvo odbrane Ujedinjenih Arapskih Emirata saopštilo je da su snage protivvazdušne odbrane aktivne zbog pretnji raketama i bespilotnim letelicama. Zvuci koji se čuju širom zemlje posledica su tekućih operacija presretanja, navodi se u saopštenju. Napadi iranskim raketama i dronovima na region traju već petu nedelju, kao odgovor na američko prisustvo u Persijskom zalivu.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Svet

Šumski požari prete celoj Evropi, upozorila šefica EU za vanredne situacije

Marija Zuber navela je da se opasnost od šumskih požara širi ka istoku, dok vatrogasci nastavljaju borbu na više frontova.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Šumski požari prete celoj Evropi, upozorila šefica EU za vanredne situacije

Marija Zuber navela je da se opasnost od šumskih požara širi ka istoku, dok vatrogasci nastavljaju borbu na više frontova.

Šumski požari prete celoj Evropi, upozorila je direktorka Koordinacionog centra Evropske unije za odgovor u vanrednim situacijama. Veliki požari nastavljaju da besne u južnim delovima kontinenta, dok je u Grčkoj troje vatrogasaca izgubilo život tokom gašenja. Prema saopštenju, naredni dani biće posebno rizični za nekoliko evropskih zemalja.

Rizik od požara raste u južnoj i centralnoj Evropi

Prema rečima šefice Koordinacionog centra EU, trenutna situacija predstavlja ozbiljan izazov za službe zaštite i spasavanja širom kontinenta. Istaknuto je da se rizik od šumskih požara povećava u Grčkoj, Italiji i državama centralne Evrope. U tim oblastima, vatrogasne ekipe su već raspoređene na više lokacija kako bi se kontrolisali postojeći požari. Osim toga, u Francuskoj, Španiji i Portugaliji i dalje su aktivni veliki požari, što dodatno opterećuje resurse.

Tokom poslednjih dana, tri vatrogasca su poginula u Grčkoj prilikom pokušaja gašenja požara. Iako su neki požari stavljeni pod kontrolu, opasnost je i dalje prisutna zbog vremenskih uslova i visokih temperatura. Takođe, postoji zabrinutost da bi vetar mogao da proširi vatru na nova područja.

Opasnost se širi ka istoku Evrope

Marija Zuber je izjavila da će narednih nekoliko dana biti posebno teški za službe na terenu. „Opasnost od šumskih požara pomera se ka istoku, nakon što su razorni požari pogodili delove Francuske i Iberijskog poluostrva“, navela je Zuber. Pre svega, očekuje se da će sledeća zona rizika obuhvatiti zemlje centralne i istočne Evrope. Kao rezultat toga, lokalne i nacionalne službe su u pripravnosti i prate razvoj situacije.

U međuvremenu, stanovništvo i nadležne institucije pozivaju na oprez, s obzirom na to da su klimatski uslovi i dalje nepovoljni. Šumski požari prete celoj Evropi, što znači da je neophodno preduzeti sve mere predostrožnosti. Pored toga, međunarodna saradnja ostaje ključna za blagovremeno reagovanje na moguće nove požare.

Evropska unija nastavlja da prati situaciju i pruža podršku zemljama koje su najviše pogođene. Očekuje se da će razvoj događaja u narednim nedeljama biti od presudnog značaja za sprečavanje većih katastrofa.

Pročitaj još

Svet

Italijanski parlament usvojio zakon o kućnom izdržavanju kazne za zavisnike

Zakon omogućava hiljadama zatvorenika zavisnih od droga ili alkohola da kaznu služe kod kuće uz rehabilitaciju

Objavljeno pre

,

Objavio:

Italijanski parlament usvojio zakon o kućnom izdržavanju kazne za zavisnike – zatvorenici u Italiji

Zakon omogućava hiljadama zatvorenika zavisnih od droga ili alkohola da kaznu služe kod kuće uz rehabilitaciju

Italijanski parlament je danas usvojio zakon koji omogućava hiljadama zatvorenika, zavisnika od droga ili alkohola, da kaznu izdržavaju kod kuće uz obavezno učešće u programima rehabilitacije. Ova odluka doneta je zbog sve izraženije prenaseljenosti zatvora u Italiji, što prema podacima organizacije za prava zatvorenika Antigona, iznosi oko 140 odsto kapaciteta.

Novi zakon i njegova primena na zatvorsku populaciju

Prema novom zakonu, zatvorenici koji su zavisnici od droga ili alkohola mogu da budu premešteni iz zatvora u kućni pritvor, gde će istovremeno prolaziti kroz rehabilitacione programe. Ministar pravde Karlo Nordio izjavio je da bi ovaj zakon mogao da se odnosi na više od 10.000 zatvorenika koji su zavisnici od droga, što je deo ukupne zatvorske populacije od oko 65.000 lica. Osim toga, dodatnih 3.700 zatvorenika kojima je problem alkoholizam takođe bi moglo da bude uključeno u ovu meru.

Ova mera je uvedena kao deo šireg nastojanja da se smanji pritisak na pretrpane zatvorske kapacitete. Italijanski zatvori su među najopterećenijima u Evropskoj uniji, pa je ovakav potez ocenjen kao hitan odgovor na postojeće izazove.

Detalji zakona i očekivani efekti

Zakon je donet u trenutku kada su zatvori u Italiji popunjeni znatno iznad svojih kapaciteta, što otežava sprovođenje rehabilitacije i poštovanje osnovnih prava zatvorenika. Prema dostupnim informacijama, svi zatvorenici koji budu ispunjavali uslove moraće tokom kućnog izdržavanja kazne da učestvuju u rehabilitacionim programima. Takođe, saopšteno je da će nadležni organi pratiti sprovođenje zakona i kontrolisati poštovanje propisanih mera.

U međuvremenu, italijanske vlasti ističu da je cilj novog zakona ne samo rasterećenje zatvorskog sistema, već i pružanje pomoći zatvorenicima u procesu lečenja od zavisnosti. Na taj način, očekuje se i smanjenje stope povratka u kriminal, kao i poboljšanje socijalne reintegracije ove grupe lica.

Razlozi za donošenje zakona i društveni značaj

Italijanski zatvorski sistem već duže vreme suočen je sa problemom preopterećenosti, što otežava normalno funkcionisanje ustanova i rad sa zatvorenicima. Zbog toga je novi zakon dočekan kao pokušaj da se pronađe održivo rešenje. Prema podacima grupe Antigona, Italija ima jedan od najgorih rekorda prenaseljenosti zatvora u EU.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da će za punu realizaciju zakona biti potrebna i dodatna podrška rehabilitacionih centara, kao i efikasna kontrola sprovođenja mera. Očekuje se da će zakon imati dugoročan uticaj na smanjenje broja osoba u zatvorima, ali i na unapređenje pristupa rehabilitaciji za osobe koje se bore sa zavisnošću.

Pročitaj još

Svet

Donald Tramp razgovarao sa Vladimirom Zelenskim i Vladimirom Putinom o okončanju sukoba u Ukrajini

Američki predsednik istakao važnost dijaloga sa liderima Rusije i Ukrajine, naglašavajući potrebu za mirom

Objavljeno pre

,

Objavio:

Donald Tramp razgovarao sa Vladimirom Zelenskim i Vladimirom Putinom o okončanju sukoba u Ukrajini – okončanja sukoba u Ukrajini

Američki predsednik istakao važnost dijaloga sa liderima Rusije i Ukrajine, naglašavajući potrebu za mirom

Donald Tramp, predsednik Sjedinjenih Američkih Država, izjavio je da je u dobrim odnosima sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom i predsednikom Ukrajine Vladimirom Zelenskim. Tokom nedavnog obraćanja novinarima u Ovalnom kabinetu, Tramp je naglasio značaj dijaloga uprkos sukobu koji i dalje traje u Ukrajini. Prema njegovim rečima, pitanje „okončanja sukoba u Ukrajini“ bilo je centralna tema razgovora sa Zelenskim.

Detalji sastanka Donalda Trampa i Vladimira Zelenskog

Sastanak između Donalda Trampa i Vladimira Zelenskog održan je u Beloj kući, iza zatvorenih vrata. Tom prilikom, Tramp je saopštio Zelenskom svoju želju da se rat u Ukrajini što pre okonča. On je dodao: „Voleo bih da on okonča rat… Rekao sam mu: želim da se ovaj rat završi.“ Ova izjava ukazuje na njegovu inicijativu da se pronađe rešenje za sukob.

Razgovori o vojnoj saradnji i dalji koraci

Nakon sastanka, Zelenski je izjavio da je Tramp navodno pristao da Kijevu odobri licence za proizvodnju raketa-presretača za protivvazdušne sisteme „Patriot“. Ova informacija, kako je naveo, može imati značajan uticaj na vojnu saradnju između Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine. Ipak, Tramp nije iznosio dodatne detalje o ovom dogovoru.

Stav Donalda Trampa o međunarodnim odnosima

Donald Tramp je tokom obraćanja naglasio da su njegovi razgovori sa liderima, uključujući i premijera Izraela Benjamina Netanijahua, protekli veoma dobro. Osim toga, on je istakao važnost održavanja otvorene komunikacije sa svim relevantnim akterima. S obzirom na aktuelni trenutak, pitanje „okončanja sukoba u Ukrajini“ ostaje u fokusu kako međunarodne zajednice, tako i samih učesnika razgovora. Uprkos izazovima, Tramp je ponovio da veruje u mogućnost postizanja mira kroz dijalog i saradnju.

Pročitaj još

U Trendu