Connect with us

Svet

Gutereš započeo posetu Kipru, prvi dolazak šefa UN posle 16 godina

Generalni sekretar UN razgovaraće sa liderima obe kiparske zajednice, a najavljen je i zajednički sastanak u tampon zoni.

Objavljeno pre

,

Gutereš započeo posetu Kipru, prvi dolazak šefa UN posle 16 godina – poseta šefa UN Kipru Foto Izvor: Tanjug/Amir Hamzagić

Generalni sekretar UN razgovaraće sa liderima obe kiparske zajednice, a najavljen je i zajednički sastanak u tampon zoni.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš doputovao je na Kipar, čime je ostvarena prva poseta jednog šefa UN ovom ostrvu posle 16 godina. Poseta ima za cilj podršku dijalogu između dve kiparske zajednice i unapređenje mirovnog procesa, prema zvaničnom saopštenju.

Detalji posete i planirani sastanci

Gutereš će tokom dana odvojeno razgovarati sa predsednikom Kipra Nikosom Hristodulidesom i liderom kiparskih Turaka Tufanom Erčiurmanom. Za sredu je predviđen zajednički sastanak delegacija dve zajednice u tampon zoni pod okriljem UN. Kako je saopšteno, nakon razgovora biće održana konferencija za novinare na kojoj će biti predstavljeni rezultati posete.

Prilikom dolaska na Kipar, Gutereš je poručio da Ujedinjene nacije mogu pomoći u procesu, ali da rešenje mogu postići samo dve zajednice na ostrvu. „UN ne mogu da nametnu mir. Samo Kiprani, preko svojih lidera, mogu da ga izgrade“, naveo je Gutereš u objavi na društvenoj mreži X.

Pratnja generalnog sekretara i prethodni diplomatski kontakti

Generalnog sekretara prate zamenica za politička pitanja Rozmari di Karlo, šef mirovnih operacija Žan-Pjer Lakroa i lična izaslanica Marija Anđela Olgin. Olgin je prethodnih dana razgovarala sa zvaničnicima u Nikoziji, Ankari i Briselu radi pripreme terena za novu diplomatsku inicijativu.

Olgin se u Ankari sastala sa turskim ministrom spoljnih poslova Hakanom Fidanom. U Briselu je razgovarala sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i visokom predstavnicom EU za spoljnu politiku Kajom Kalas. Time su ostvareni važni kontakti pre Guterešovog dolaska na Kipar, što potvrđuje širi diplomatski okvir same posete.

Moguće dalje aktivnosti i značaj posete

Najrealnijim ishodom posete smatra se najava novog neformalnog sastanka, uz učešće dve kiparske zajednice, Grčke, Turske, Velike Britanije i UN. Prema navodima iz saopštenja, taj sastanak mogao bi da bude održan početkom septembra, ali precizni datumi nisu objavljeni. Ova poseta se ističe kao važan korak u nastavku dijaloga i pokušaju pronalaženja održivog rešenja za kiparsko pitanje.

Na kraju, dolazak generalnog sekretara UN na Kipar posle duže od decenije i po ocenjuje se kao signal podrške međunarodne zajednice tekućim pregovorima. S obzirom na prethodne kontakte njegove delegacije sa visokim zvaničnicima u regionu i Evropskoj uniji, očekuje se da će poseta doprineti nastavku dijaloga i stvaranju povoljnije atmosfere za pregovore.

Pročitaj još

Svet

Tela pet beba pronađena u kući u Oranžu, istraga u toku

Francuska policija pronašla ostatke novorođenčadi u kartonskim kutijama, žena nedavno rodila treće dete

Objavljeno pre

,

Objavio:

Tela pet beba pronađena u kući u Oranžu, istraga u toku – tela pet beba u Oranžu

Francuska policija pronašla ostatke novorođenčadi u kartonskim kutijama, žena nedavno rodila treće dete

Tela pet beba pronađena su u kući jednog para u Oranžu, francuska oblast Vokluz, što je izazvalo snažnu reakciju javnosti. Prema policijskim izvorima, slučaj je otkriven rano jutros, a istraga o okolnostima u vezi sa pronalaskom je u toku. Ovaj događaj, poznat kao „tela pet beba u Oranžu“, izazvao je zabrinutost i mnoga pitanja u lokalnoj zajednici.

Prema izvoru bliskom istrazi, policija je pronašla ostatke novorođenčadi u kartonskim kutijama u kući muškarca i žene. Žena, rođena 1994. godine, porodila se u ponedeljak uveče i na svet donela zdravo treće dete, iako je prethodno poricala trudnoću. Ovu informaciju potvrdili su lekari koji su, zabrinuti za stanje žene i novorođenčeta, slučaj prijavili nadležnim organima.

Tok istrage o telima pet beba u Oranžu

Nakon prijave, policijski službenici došli su u kuću para kako bi proverili navode lekara. Prilikom detaljne pretrage pronašli su tela petoro dece u više kartonskih kutija. Prema saopštenju istražitelja, otkriveni ostaci odmah su prosleđeni na forenzičku analizu, a nadležni organi započeli su prikupljanje svih relevantnih dokaza koji mogu rasvetliti slučaj.

Tok istrage uključuje razgovore sa ženom i njenim partnerom, kao i prikupljanje medicinske dokumentacije. Iako je slučaj „tela pet beba u Oranžu“ šokirao lokalnu zajednicu, zvanične informacije ostaju ograničene zbog osetljivosti i zaštite privatnosti svih uključenih. Policija navodi da će sve istrage biti vođene u skladu sa zakonom i etičkim standardima.

Reakcije javnosti i dalji koraci

Ovakvi slučajevi retko se dešavaju u francuskim regionima, pa je „tela pet beba u Oranžu“ postao centralna tema lokalnih medija i društvenih mreža. Stanovnici Oranža i šire javnosti izražavaju zabrinutost i očekuju zvanične informacije o motivima i okolnostima događaja. Nadležni najavljuju nastavak istrage i apelovali su na sve koji imaju relevantne informacije da se jave policiji.

U međuvremenu, žena koja je nedavno rodila treće dete nalazi se pod nadzorom medicinskog osoblja i socijalnih službi. Policija i dalje intenzivno radi na prikupljanju dokaza, a javnost će biti obaveštena o daljem razvoju događaja kada to bude moguće. Slučaj „tela pet beba u Oranžu“ ostaje pod posebnom pažnjom istražnih organa dok se ne rasvetle sve okolnosti.

Pročitaj još

Svet

Zemljotres jačine 3,8 pogodio Svetu Goru, epicentar blizu manastira Hilandar

Potres zabeležen na dubini od oko 5 kilometara, nema izveštaja o šteti ili povređenima, nadležne službe prate situaciju.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Zemljotres jačine 3,8 pogodio Svetu Goru, epicentar blizu manastira Hilandar – zemljotres na Svetoj Gori

Potres zabeležen na dubini od oko 5 kilometara, nema izveštaja o šteti ili povređenima, nadležne službe prate situaciju.

Zemljotres jačine 3,8 stepeni Rihtera registrovan je na Svetoj Gori u utorak, 28.07.2026, u 10.30 časova, prema podacima Evropsko-mediteranskog seizmološkog centra. Epicentar zemljotresa bio je u blizini manastira Hilandar, na koordinatama 40.2937 geografske širine i 24.1175 geografske dužine. Prema dostupnim informacijama, hipocentar je bio na dubini od oko 5 kilometara ispod površine zemlje.

Detalji zemljotresa na Svetoj Gori

Prema saopštenju seizmoloških službi, potres je registrovan na području koje je poznato po svojoj seizmičkoj aktivnosti, ali ovaj zemljotres se posebno ističe zbog blizine manastira Hilandar. Svetu Goru karakteriše specifičan reljef i značaj za pravoslavni svet, a ovakvi događaji uvek izazivaju pažnju javnosti.

Epicentar zemljotresa nalazi se u regionu koji je dom brojnih manastira, među kojima je i srpski manastir Hilandar. Na osnovu dostupnih podataka, potres nije izazvao materijalnu štetu niti ima prijavljenih povređenih osoba.

Reakcije i trenutna situacija

Nadležne službe saopštile su da se situacija na Svetoj Gori kontinuirano prati. Do sada nema izveštaja o oštećenjima na objektima ili infrastrukturnim sistemima, uključujući manastire u neposrednoj blizini epicentra. Takođe, lokalna zajednica i monaštvo obavešteni su o svim merama predostrožnosti koje se primenjuju u ovakvim slučajevima.

Važno je napomenuti da su zemljotresi ovog intenziteta u regionu relativno česti, ali retko izazivaju ozbiljnije posledice. Ipak, prisustvo značajnih verskih i kulturnih objekata dodatno motiviše nadležne da prate sva dešavanja i reaguju preventivno.

Pozadina i značaj regije za pravoslavni svet

Sveta Gora je poznata kao jedno od najvažnijih duhovnih središta pravoslavlja, što dodatno naglašava relevantnost ovakvih vesti. Manastir Hilandar, kao jedan od najznačajnijih srpskih manastira na ovom području, od posebnog je značaja za srpsku i međunarodnu javnost.

Iako nije bilo štete, pažnja javnosti ostaje usmerena ka ovom regionu, a nadležne službe nastavljaju da prate situaciju i pružaju sve potrebne informacije. Ovakvi događaji podsećaju na potrebu stalne pažnje kada je reč o prirodnim pojavama u seizmički aktivnim područjima.

Pročitaj još

Svet

Prevrnut ledeni breg kod Ilulisata na Grenlandu izazvao snažan talas, bez povređenih

Džinovski ledeni breg se prevrnuo u blizini Ilulisata na Grenlandu, podigavši veliki talas i skrećući pažnju na promene u arktičkom okruženju.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Prevrnut ledeni breg kod Ilulisata na Grenlandu izazvao snažan talas, bez povređenih – prevrtanje ledenih bregova kod Ilulisata

Džinovski ledeni breg se prevrnuo u blizini Ilulisata na Grenlandu, podigavši veliki talas i skrećući pažnju na promene u arktičkom okruženju.

Ogroman ledeni breg prevrnuo se proteklog vikenda kod Ilulisata na Grenlandu, izazvavši snažan talas i penjenje vode. Ovaj događaj, zabeležen kamerom, ukazuje na rastuću učestalost prevrtanja ledenih bregova u regionu. Prema saopštenju, u incidentu nije bilo povređenih ni materijalne štete, ali snimak je prikazao kako moć prirode može iznenaditi i najiskusnije posmatrače.

Prevrnut ledeni breg kod Ilulisata na Grenlandu

Prevrtanje ledenih bregova, kao što se desilo kod Ilulisata, postaje sve češće kako globalno zagrevanje utiče na Arktik. Led ispod površine vode topi se neravnomerno, što često dovodi do nestabilnosti i iznenadnih preokreta velikih masa leda. U ovom slučaju, ogromna masa je izronila, otkrivajući deo koji je do tada bio pod vodom. Kao rezultat, podignut je talas pene koji je privukao pažnju lokalnog stanovništva i istraživača.

Osim toga, lokalne vlasti su potvrdile da događaj nije prouzrokovao povrede ni štetu na obali. Međutim, ovakvi incidenti podsećaju na ranjivost arktičkih regiona i stalne promene u strukturi leda. Prema saopštenju, stanovnici su posmatrali prevrtanje iz bezbedne udaljenosti.

Uticaj klimatskih promena na prevrtanje ledenih bregova

Zbog klimatskih promena i ubrzanog topljenja glečera, prevrtanje ledenih bregova kod Ilulisata i sličnih lokacija postaje sve učestalije. Stručnjaci ističu da ovakav razvoj situacije može imati dugoročne posledice na lokalne ekosisteme, brodsku navigaciju i bezbednost u arktičkim vodama.

Ipak, u ovom konkretnom slučaju, prema saopštenju, nije bilo opasnosti za ljude ili infrastrukturu. Ovakvi događaji, osim što izazivaju divljenje, ukazuju i na potrebu za praćenjem promena u arktičkim predelima.

Na kraju, snimci prevrnutog ledenog brega kod Ilulisata na Grenlandu brzo su se proširili, podsećajući na značaj praćenja klimatskih promena i njihovog uticaja na svakodnevni život u polarnim regionima.

Pročitaj još

U Trendu