Connect with us

Svet

Evropska unija menja pristup razvojnoj pomoći zbog globalnih bezbednosnih izazova

Visoka predstavnica Kaja Kallas najavila povezivanje humanitarne politike sa bezbednosnim interesima EU na Savetu za spoljne poslove

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Visoka predstavnica Kaja Kallas najavila povezivanje humanitarne politike sa bezbednosnim interesima EU na Savetu za spoljne poslove

Evropska unija je najavila značajnu promenu u svojoj razvojnoj i humanitarnoj politici, prelazeći sa pozicije tradicionalnog donatora na ulogu strateškog aktera koji svoje resurse koristi za ostvarivanje bezbednosnih i političkih ciljeva. Ova promena predstavljena je na Savetu za spoljne poslove, gde je visoka predstavnica Kaja Kallas istakla da EU više ne želi da bude isključivo „najveći svetski dobrotvor“, već da njeni humanitarni i razvojni alati budu direktno vezani za bezbednosne interese i odbrambena partnerstva Unije.

Prema izjavama zvaničnika, razvojna pomoć više nije izolovana aktivnost, već deo šire geopolitičke strategije. Kallas je naglasila da evropska podrška mora biti usklađena sa bezbednosnim potrebama partnera, ali i sa strateškim ciljevima same EU. Ovakav pristup označava kraj prakse u kojoj je Unija pružala podršku bez političkih uslova, čime se razvojna politika transformiše u koncept „pametne moći“.

Posebna pažnja posvećena je evropskoj inicijativi Global Gateway, za koju zvaničnici naglašavaju da mora postati preciznija u uslovima ograničenih resursa. Kallas je najavila uvođenje principa stroge uslovljenosti, prema kojem bi podrška EU bila usmerena samo prema partnerima koji ne podržavaju režime u Moskvi ili Teheranu. U suprotnom, kako je istaknuto, Brisel mora biti spreman da fleksibilno promeni svoj angažman. Evropska podrška se tako više ne daje bezuslovno, već postaje resurs koji zahteva politički reciprocitet i usklađenost sa bezbednosnim prioritetima Unije.

Ova promena dolazi u trenutku kada rat u Iranu utiče na globalne lance snabdevanja, izazivajući porast cena energije, inflaciju i krizu u snabdevanju đubrivom, što dodatno ugrožava najranjivije regione sveta. Brisel, prema zvaničnim izjavama, pojačava saradnju sa regionalnim partnerima, posebno sa zemljama Zaliva, u cilju ublažavanja ovih posledica, ali i jačanja uticaja Ujedinjenih nacija na kriznim tačkama.

Sve navedeno ukazuje na novu fazu u evropskoj spoljnoj politici, u kojoj pomoć najugroženijima ostaje prioritet, ali uz strogu povezanost sa interesima Evropske unije. Prema najavama visokih predstavnika, partneri koji očekuju evropsku podršku moraće da ispune nove uslove, a lojalnost i strateška usklađenost biće podjednako važni kao i razvojni projekti.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Žena iz Jekaterinburga pala u komu nakon proslave rođendana zbog retke bolesti

Lekari najpre sumnjali na alergijsku reakciju, ali je utvrđen zapušteni hipotireoidizam; pacijentkinja sada stabilno

Published

on

By

Lekari najpre sumnjali na alergijsku reakciju, ali je utvrđen zapušteni hipotireoidizam; pacijentkinja sada stabilno

Šezdesetdvogodišnja žena iz Jekaterinburga hitno je hospitalizovana nakon što joj je naglo pozlilo tokom proslave rođendana, saopšteno je iz lokalnih medicinskih izvora. Incident se dogodio ove godine, kada je žena počela da otiče i guši se, a ubrzo zatim izgubila svest pred okupljenima.

Rođaci su pretpostavili da je alergijska reakcija na cveće, s obzirom na veliki broj buketa koje je toga dana dobila. Po prijemu u bolnicu, lekari su dijagnostikovali anafilaktički šok i odmah započeli standardne procedure za otklanjanje otoka. Međutim, uprkos terapiji, stanje pacijentkinje se pogoršavalo, otoci su se povećavali do te mere da joj se nisu videli ni očni kapci, a potom je pala u komu.

Daljom analizom, medicinski tim je ustanovio da nije reč o alergiji, već o retkom i zapuštenom obliku hipotireoidizma, hormonske bolesti koja kod težih slučajeva izaziva snažne otoke slične alergijskim reakcijama. U oko 80% slučajeva, ovako zapuštena bolest može biti smrtonosna, navode izvori.

Nakon mesec dana intenzivnog lečenja, lekari su uspeli da stabilizuju zdravstveno stanje pacijentkinje, a svi otoci su povučeni. Pacijentkinja je otpuštena iz bolnice i oporavlja se, potvrđeno je u saopštenju zdravstvene ustanove.

Pročitaj još

Svet

Vrhovni sud SAD naložio ponovno razmatranje dva važna slučaja izbornog prava

Sud je uputio nižim sudovima da ponovo razmotre slučajeve iz Misisipija i Severne Dakote u svetlu nove odluke

Published

on

By

Sud je uputio nižim sudovima da ponovo razmotre slučajeve iz Misisipija i Severne Dakote u svetlu nove odluke

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država doneo je odluku da dva slučaja vezana za izborno pravo budu vraćena nižim sudovima na ponovno razmatranje. Ova odluka, doneta 18. maja 2026. godine, odnosi se na sporove u Misisipiju i Severnoj Dakoti, u kojima je predmet rasprave mogućnost privatnih lica i organizacija da pokreću sudske procese zbog navodnog kršenja dela Zakona o biračkim pravima iz 1965. godine. Izvor informacija su zvanična dokumenta Vrhovnog suda.

Vrhovni sud je u kraćim nalazima obavestio da se odluke nižih sudova poništavaju i predmeti vraćaju na ponovno odlučivanje, uzimajući u obzir novu presudu iz prethodnog meseca koja je izmenila tumačenje Sekcije 2 ovog zakona. Sudija Ketanji Braun Džekson bila je protiv ovakve odluke, navodi se u zvaničnoj objavi suda.

U centru ovih slučajeva nalazi se pitanje ko ima pravo da pokreće tužbe pred saveznim sudovima radi zaštite biračkih prava prema Sekciji 2. Sadašnja presuda može uticati na smanjenje mogućnosti pojedinaca i grupa da koriste sudsku zaštitu u slučajevima gde smatraju da su izborni procesi diskriminatorni. Sudska odluka može imati posledice na buduće sporove koji se tiču primene Zakona o biračkim pravima.

Konkretno, slučaj iz Misisipija pokrenuli su lokalno odeljenje NACP-a i 14 birača, dok su u Severnoj Dakoti tužbu podneli predstavnici plemena Turtle Mountain Band of Chippewa Indians, Spirit Lake Tribe i tri pripadnika starosedelačkog stanovništva. U oba slučaja, podnosioci su ostvarili povoljan ishod pred okružnim sudovima.

Zvaničnici Severne Dakote uložili su žalbu na presudu okružnog suda kod Apelacionog suda Osmog okruga, koji je kasnije doneo odluku da je pravo na pokretanje tužbi u ovakvim slučajevima ograničeno, što je dovelo do dalje pravne procedure pred Vrhovnim sudom. Slična pravna dilema postoji i u slučaju iz Misisipija.

Ove sudske odluke deo su šireg razmatranja izbornog zakonodavstva u Sjedinjenim Državama, posebno nakon popisa stanovništva iz 2020. godine, kada su brojne savezne države revidirale svoje izborne mape. Rezultati ovih procesa mogli bi imati dugoročne posledice po način sprovođenja izbora i pristup birača sudskoj zaštiti u slučajevima navodne diskriminacije.

Pročitaj još

Svet

Policija u Nemačkoj usmrtila tigra nakon napada na čoveka kod Lajpciga

Lokalne vlasti potvrdile incident; tigar pobegao iz ograđenog prostora, ostale životinje prebačene u prihvatilište

Published

on

By

Lokalne vlasti potvrdile incident; tigar pobegao iz ograđenog prostora, ostale životinje prebačene u prihvatilište

Nemačka policija saopštila je da je u industrijskom parku u mestu Škeudic, severozapadno od Lajpciga, usmrtila tigra koji je prethodno napao sedamdesetdvogodišnjeg muškarca. Prema informacijama lokalnih vlasti, muškarac je imao odobrenje za boravak u ograđenom prostoru sa životinjom u trenutku incidenta.

Izveštaji sa lica mesta navode da je tigar, za koga se pretpostavlja da je pripadao bivšoj cirkuskoj dreserki, napustio ograđeni prostor nakon napada. Policija je životinju locirala u obližnjoj bašti i upotrebila vatreno oružje, navodeći da nije bilo vremena da se sačeka dolazak veterinara zbog prisustva većeg broja ljudi u toj oblasti.

Lokalni izvori ukazuju da je objekat iz kojeg je tigar pobegao deo privatnog kompleksa kojim upravlja nekadašnja dreserka Carmen Zander. Prema navodima organizacija za zaštitu životinja, vlasnica u prethodnoj godini nije imala potrebnu dozvolu za držanje velikih mačaka. U ograđenom prostoru nalazilo se ukupno osam tigrova.

Nakon incidenta, lokalni centar za spašavanje životinja ponudio je prihvat preostalih tigrova. Nemačke vlasti potvrdile su da su sprovedene mere za bezbedno premeštanje životinja iz kompleksa.

Incident je izazvao reakcije među organizacijama za zaštitu životinja, koje su ukazale na važnost kontrole i regulacije držanja opasnih životinja u privatnom vlasništvu. Policija je navela da je istraga u toku i da će biti razmotrene sve okolnosti koje su dovele do incidenta.

Prema dostupnim informacijama, napad se dogodio u trenutku kada je muškarac obavljao poslove u ograđenom prostoru. Povređenom je ukazana medicinska pomoć, a nadležni organi sprovode dalju istragu o uslovima držanja tigrova.

Zabeleženi slučajevi napada divljih životinja u privatnim prostorima u Nemačkoj retki su, ali su nakon ovog događaja ponovo otvorena pitanja o bezbednosti i nadzoru nad egzotičnim vrstama.

Pročitaj još

U Trendu