Connect with us

Svet

Epidemija hantavirusa na kruzeru MV Hondius, troje umrlih tokom plovidbe Atlantskim okeanom

Evropske zdravstvene institucije koordinišu evakuaciju, brod uskoro pristaje na Kanarskim ostrvima radi medicinskog pregleda putnika i posade

Published

on

Foto Izvor:

Evropske zdravstvene institucije koordinišu evakuaciju, brod uskoro pristaje na Kanarskim ostrvima radi medicinskog pregleda putnika i posade

Na kruzeru MV Hondius, koji je zaplovio iz Argentine pre oko mesec dana, izbila je epidemija hantavirusa, saopštilo je špansko ministarstvo zdravlja. Brod se trenutno nalazi usidren kod Zelenortskih Ostrva, a očekuje se da će za tri do četiri dana pristati na Kanarskim ostrvima, gde će putnici i posada biti medicinski pregledani i zbrinuti.

Tokom plovidbe Atlantskim okeanom, zabeleženo je više slučajeva zaraze, a najmanje tri putnika su preminula. Dva slučaja laboratorijski su potvrđena kao hantavirus, dok je do sada prijavljeno ukupno sedam sumnjivih slučajeva, uključujući i preminule, navode zdravstvene službe. Na brodu se nalazi oko 150 putnika i članova posade iz 23 zemlje.

Prema zvaničnom saopštenju, nekoliko zaraženih putnika biće hitno evakuisano medicinski opremljenom letelicom. Britanski i holandski član posade, kod kojih su se razvili respiratorni simptomi, biće prevezeni sa Zelenortskih Ostrva na dalje lečenje u Holandiju. Operaciju evakuacije i medicinskog zbrinjavanja koordiniraju nadležne evropske i međunarodne zdravstvene institucije.

Svetska zdravstvena organizacija navodi da postoji sumnja na retki oblik prenosa virusa sa čoveka na čoveka, posebno među bliskim kontaktima, poput osoba koje su delile kabine na brodu. Istraga i testiranja se nastavljaju, a zdravstvene službe prate situaciju i sprovode mere kontrole infekcije.

“Brod će biti prihvaćen na Kanarskim ostrvima u narednim danima, gde će svi putnici i posada biti pregledani i zbrinuti, a potom repatrirani u matične zemlje”, navedeno je u saopštenju španskog ministarstva zdravlja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

General Kris Donahju najavio povlačenje sa pozicije komandanta američke vojske u Evropi i Africi

Više izvora potvrdilo odluku, Donahju bio na funkciji tokom ključnih operacija, razlozi odlaska nisu zvanično saopšteni

Published

on

By

Više izvora potvrdilo odluku, Donahju bio na funkciji tokom ključnih operacija, razlozi odlaska nisu zvanično saopšteni

General Kris Donahju, komandant američke vojske za područje Evrope i Afrike, podneo je zahtev za penzionisanje, prema navodima više izvora upoznatih sa situacijom. Ova odluka predstavlja najnovije povlačenje visokog vojnog zvaničnika tokom drugog mandata administracije Donalda Trampa.

Donahju je poznat kao diplomac Vojne akademije Vest Point, bivši komandant Delta Forcе i nekadašnji komandant 82. vazdušno-desantne divizije. Tokom svoje karijere, Donahju je predvodio bezbednosne operacije tokom evakuacije glavnog grada Avganistana, Kabula, 2021. godine. Prema navodima izveštaja sa lica mesta, ostao je upamćen i kao poslednji američki vojnik koji je napustio Avganistan posle završetka operacije.

Više izvora navodi da je došlo do neslaganja između Donahjua i aktuelnog ministra odbrane Pita Hegseta, ali zvanične potvrde o prirodi tih nesuglasica nije bilo. Zvaničnici nisu saopštili detalje o razlozima za penzionisanje niti su dali dodatne informacije o mogućem nasledniku na ovoj funkciji.

Donahju je tokom svog mandata rukovodio vojnim operacijama i aktivnostima Sjedinjenih Američkih Država u evropskom i afričkom regionu. Njegov period službe obuhvatio je i brojne međunarodne bezbednosne izazove, uključujući evakuaciju iz Kabula i druge aktivnosti u okviru američke vojne prisutnosti u inostranstvu.

Povlačenje generala Donahjua dolazi u periodu promena na više visokih vojnih pozicija. Prethodnih meseci zabeleženo je nekoliko odlazaka i smena čelnih ljudi u američkoj vojsci, što je izazvalo pažnju analitičara i međunarodne javnosti. Za sada, Ministarstvo odbrane nije zvanično komentarisalo Donahjuovu odluku, niti je najavljeno ko će preuzeti rukovodeću funkciju u Komandi za Evropu i Afriku.

Donahju je tokom karijere bio angažovan na različitim komandnim i operativnim dužnostima, a njegovo povlačenje označava kraj jednog od istaknutijih perioda u savremenoj američkoj vojnoj istoriji. Dalji razvoj situacije i zvanične reakcije očekuju se u narednim nedeljama.

Pročitaj još

Svet

AJ Dybantsa izabran kao prvi pik na NBA draftu, Washington Wizards najavili novu eru

Prema zvaničnim informacijama, Washington Wizards su na NBA draftu 2026. godine izabrali AJ Dybantsu, dok klub planira izgradnju tima oko novih pojačanja

Published

on

By

Prema zvaničnim informacijama, Washington Wizards su na NBA draftu 2026. godine izabrali AJ Dybantsu, dok klub planira izgradnju tima oko novih pojačanja

Košarkaški klub Washington Wizards izabrao je AJ Dybantsu, krilnog igrača sa univerziteta BYU, kao prvog pika na NBA draftu 2026. godine. Draft je održan 23. juna u dvorani Barclays Center u Bruklinu, a ovaj izbor dolazi u trenutku kada se Wizardsi nalaze u procesu obnove tima, nakon što su u prethodnih osam sezona samo jednom uspeli da se plasiraju u plej-of.

Prema informacijama sa drafta, vodstvo Washington Wizardsa razmatralo je mogućnost izbora između Dybantse i Darryna Petersona, beka sa univerziteta Kansas, ali je konačna odluka pala na Dybantsu. Klub iz Vašingtona nastoji da izgradi konkurentan tim u Istočnoj konferenciji, čija je konkurentnost dodatno pojačana poslednjim transferima, uključujući prelazak Giannisa Antetokounmpa iz Milwaukee Bucksa u Miami Heat i osvajanje prve NBA titule New York Knicksa posle više od pet decenija.

Uz Dybantsu, okosnicu budućeg sastava Wizardsa činiće i plejmejker Trae Young, koji je ranije ove nedelje potpisao četvorogodišnji ugovor vredan 212 miliona dolara, kao i centar Anthony Davis, koji je stigao putem razmene u februaru. Klub je javno izrazio očekivanja da će Dybantsa doprineti povratku Wizardsa u borbu za plej-of pozicije.

Poslednji put kada su Wizardsi birali kao prvi na draftu bilo je 2010. godine, kada je izabran John Wall, koji je u kasnijem delu karijere imao problema sa povredama. Navijači očekuju da će Dybantsa ostvariti stabilnu karijeru i doprineti boljim rezultatima kluba.

Stručnjaci procenjuju da će najveće neizvesnosti na ovogodišnjem draftu početi od petog pika, dok se među četiri najviša izbora, pored Dybantse i Petersona, očekuju i Cameron Boozer (Duke) i Caleb Wilson (North Carolina). Očekuje se da će ovi mladi igrači značajno uticati na sastave i strategije klubova u narednim sezonama.

Draft u Bruklinu privukao je pažnju sportske javnosti, a analitičari ističu da će naredne sezone pokazati u kojoj meri će novi igrači, uključujući Dybantsu, uticati na ukupni kvalitet i konkurenciju u NBA ligi.

Pročitaj još

Svet

Savezni sudija u Kaliforniji blokirao hapšenja u imigracionim sudovima

Sud donosi zabranu na sprovođenje politike hapšenja u sudovima, odluka se odnosi na celu zemlju

Published

on

By

Sud donosi zabranu na sprovođenje politike hapšenja u sudovima, odluka se odnosi na celu zemlju

Savezni sudija u Kaliforniji izdao je zabranu primene više politika bivše administracije SAD, među kojima je i odluka koja je dozvoljavala hapšenja u imigracionim sudovima. Odluka je doneta 23. juna 2026. godine, a prema sudskom dokumentu, sudija P. Kejsi Pits sa Severnog okruga Kalifornije ocenio je da su sporne politike sprovedene bez dovoljno obrazloženja i u suprotnosti sa Zakonom o upravnom postupku.

Politika koja je omogućavala federalnim organima da hapse pojedince koji se pojavljuju pred imigracionim sudijama uvedena je tokom prethodne administracije. Prema navodima iz presude, advokati Agencije za imigraciju i carine (ICE) i Izvršne kancelarije za imigracioni nadzor nisu dali detaljna objašnjenja za uvođenje i sprovođenje ovih mera.

Sudija je u svojoj odluci naveo da ICE ne hapsi pojedince zbog prekršaja koji nisu povezani sa imigracionim postupcima, već su hapšenja bila usmerena na lica protiv kojih su vođeni postupci pred imigracionim sudovima.

Zabranu politike hapšenja u sudovima podržali su i određeni predstavnici zajednice i članovi Kongresa, a prema njihovim navodima, ovakva praksa izazvala je uznemirenost među stanovništvom, a pojedini incidenti zabeleženi su i u hodnicima sudova.

Sudija Pits je istakao da relevantne institucije nisu pružile dovoljno utemeljenja za mere koje su omogućavale ovakva hapšenja, te je zaključio da su politike bile proizvoljne. Odluka suda primenjuje se na teritoriji čitavih Sjedinjenih Država.

Administracija na koju se odnosi presuda nije izdala zvanično saopštenje povodom odluke suda do trenutka objavljivanja ove vesti. Nezavisni pravni stručnjaci navode da bi odluka mogla imati dugoročne posledice na način sprovođenja imigracionih postupaka.

Pročitaj još

U Trendu