Connect with us

Svet

Ekonomisti ocenjuju mandat Džeroma Pauela na čelu Federalnih rezervi

Stručnjaci navode da je Puelovo vođenje centralne banke obeleženo krizama i naglaskom na nezavisnosti institucije

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Jonathan borba

Stručnjaci navode da je Puelovo vođenje centralne banke obeleženo krizama i naglaskom na nezavisnosti institucije

Džerom Pauel završava mandat predsednika Federalnih rezervi nakon osam godina tokom kojih je upravljao institucijom kroz brojne ekonomske izazove, uključujući globalnu pandemiju i najvišu inflaciju u poslednje četiri decenije. Njegovo rukovođenje centralnom bankom ostaviće trag po, kako navode ekonomisti, odlučnom očuvanju nezavisnosti Federalnih rezervi u periodima značajnih pritisaka.

Stručnjaci koje su kontaktirali međunarodni mediji ističu da je Pauelova pragmatična i promišljena politika omogućila centralnoj banci da odgovori na izuzetno nestabilne ekonomske okolnosti. Tokom njegovog mandata, Federalne rezerve su se suočavale sa pravnim izazovima i zahtevima tadašnjeg predsednika Donalda Trampa za snižavanje kamatnih stopa, ali je, prema oceni Davida Vesela iz Instituta Brukings, Pauel prioritet davao nezavisnosti institucije: „Njegovo trajno nasleđe biće očuvanje nezavisnosti Federalnih rezervi u vreme neviđenih izazova.“

Vesel je dodao da je Pauelova uloga bila ključna u pružanju sigurnosti javnosti, naglašavajući da je reč o „osobi od integriteta na čelu najmoćnije ekonomske institucije na svetu.“

Glavni ekonomista Moody’s Analytics Mark Zandi izjavio je da su Federalne rezerve pod Pauelovim vođstvom „na zadovoljavajući način upravljale monetarnom politikom tokom turbulentnog perioda, uglavnom ispunjavajući dvostruki mandat.“ On je dodatno naveo da je „najveći doprinos Pauela na kraju njegovog mandata bio napor da se očuva nezavisnost Federalnih rezervi.“

Pauel će funkciju predsednika Federalnih rezervi predati nasledniku koga je izabrao bivši predsednik Tramp, Kevinu Varšu. U retkom potezu za bivšeg predsednika centralne banke, Pauel će ostati kao guverner Federalnih rezervi. Razlozi za njegov ostanak nisu detaljno navedeni u dostupnim izveštajima.

Mandat Džeroma Pauela obeležen je periodom izuzetnih ekonomskih nestabilnosti, a njegovo vođenje institucije ocenjuju se kao orijentisano ka stabilnosti i zaštiti nezavisnosti centralne banke. Stručnjaci smatraju da će način na koji je odgovorio na pritiske i krizne situacije ostati važan deo njegove profesionalne biografije.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Ukrajinski centar za strateške komunikacije otkrio kampanju dezinformacija o Konstantinovki

Zvaničnici istražuju koordinisanu akciju ruskih mreža sa ciljem slabljenja podrške Ukrajini

Published

on

By

Zvaničnici istražuju koordinisanu akciju ruskih mreža sa ciljem slabljenja podrške Ukrajini

Centar za strateške komunikacije iz Ukrajine saopštio je da je u poslednjim danima zabeleženo masovno širenje dezinformacija o navodnom “padu Konstantinovke” na društvenim mrežama i medijskim platformama pod kontrolom ruskih izvora. Prema zvaničnim podacima centra, registrovano je više od 2.100 propagandnih materijala na ovu temu, dok je ukupno 191 izvor u okviru šire informativne operacije objavio skoro 17 hiljada poruka usmerenih protiv Ukrajine.

Glavni narativ, koji se širi kroz zvanična saopštenja Ministarstva odbrane Ruske Federacije i izjave ruskih zvaničnika, fokusiran je na navodno “oslobađanje” Konstantinovke i otvaranje puta ka strateškim gradovima Kramatorsku i Slavjansku. Uz to, proruske platforme plasiraju neproverene podatke o velikim gubicima ukrajinskih oružanih snaga, navodeći broj od 13.500 vojnika, kao i tvrdnje o navodnoj “humanitarnoj pauzi” koju je Kijev odbio.

Na kanalima pod ruskom kontrolom primetne su dramatične fraze poput “kraj igre” i “poslednja bitka za Donbas”, što ima za cilj da kod publike stvori utisak o neizbežnom vojnom porazu Ukrajine. Analitičari centra ukazuju da su korišćene metodologije karakteristične za strane informacione operacije, uključujući predstavljanje spekulacija kao činjenica, falsifikovanje statističkih podataka i izostavljanje zvaničnih stavova Ukrajine.

“Ova informativna operacija ima trostruku svrhu: izazivanje demoralizacije u ukrajinskom društvu, uveravanje zapadne javnosti i donosilaca odluka da je dalja podrška Ukrajini besmislena i vršenje informacionog pritiska na Kijev uoči važnih međunarodnih kontakata”, navodi se u zvaničnom izveštaju centra za strateške komunikacije.

Istraga o načinu širenja i uticaju ovih dezinformacija je u toku, dok zvaničnici pozivaju građane i medije na pažljivo proveravanje informacija iz različitih izvora.

Pročitaj još

Svet

Američki obaveštajni podaci omogućavaju Ukrajini planiranje dron napada unutar Rusije

Zapadni izvori navode da američke agencije pružaju operativnu podršku, dok diplomatski pregovori stagniraju

Published

on

By

Zapadni izvori navode da američke agencije pružaju operativnu podršku, dok diplomatski pregovori stagniraju

Američke obaveštajne agencije aktivno pomažu Ukrajini u planiranju ruta za bespilotne letelice dugog dometa koje izvode udare unutar ruske teritorije, saopšteno je iz zapadnih izvora. Ova podrška omogućava ukrajinskim dronovima da zaobiđu ruske mreže protivvazdušne odbrane, povećavajući efikasnost napada na vojne i infrastrukturne ciljeve.

Prema dostupnim informacijama, izviđačka i tehnička podrška u realnom vremenu postala je ključan deo ukrajinske strategije za izvođenje dubokih udaraca na ruske ciljeve. Integracija zapadnih obaveštajnih podataka u ukrajinsko operativno planiranje ukazuje na visok stepen koordinacije među saveznicima. Identifikovanjem praznina i slepih mrlja u ruskoj protivvazdušnoj odbrani, američki savetnici omogućavaju ukrajinskim snagama da maksimalno iskoriste svoje dronove domaće proizvodnje.

Ovaj razvoj događaja ističe promenu u dinamici zapadne pomoći, koja sada prevazilazi samu isporuku opreme i prelazi u pružanje direktne taktičke i navigacione podrške. Na diplomatskom planu, izgledi za pregovaračko rešenje sukoba ostaju slabi, a neformalni kanali ukazuju na duboke podele između zaraćenih strana. Prema navodima ukrajinskih zvaničnika, ruski pregovarači zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da iskoriste svoj uticaj i primoraju Kijev na značajne teritorijalne i političke ustupke kao preduslov za nastavak dijaloga.

Ovakvi zahtevi su, prema zvaničnim navodima, praktično neutralisali trenutni diplomatski zamah. Vremenski okvir za eventualno obnavljanje mirovnih pregovora pod posredovanjem zapadnih zemalja dodatno je odložen zbog čvrstih stavova obe strane. Ukrajinski pregovarači procenjuju da je malo verovatno da će formalni razgovori biti obnovljeni pre kraja leta, dok izvori iz neformalnih ruskih diplomatskih kanala iznose još pesimističniju procenu, navodeći da Moskva verovatno neće započeti ozbiljne mirovne pregovore pre februara naredne godine.

U trenutnim okolnostima, visok intenzitet sukoba verovatno će biti nastavljen tokom jesenjih i zimskih meseci, dok obe strane nastoje da ostvare prednost na bojištu pre povratka za pregovarački sto.

Pročitaj još

Svet

Vazdušni udar na Kijev: jedanaest poginulih, desetine povređenih u napadu ruskih snaga

Vlasti sprovode istragu, spasilačke ekipe evakuisale više desetina građana nakon oštećenja na više lokacija

Published

on

By

Vlasti sprovode istragu, spasilačke ekipe evakuisale više desetina građana nakon oštećenja na više lokacija

U masovnom vazdušnom udaru koji su ruske snage izvele tokom noći na glavni grad Ukrajine, Kijev, poginulo je jedanaest osoba, dok je oko šezdeset građana zadobilo povrede različite težine, saopšteno je iz zvaničnih izvora. Napad se dogodio uoči planiranog samita NATO-a u Ankari, a kao primarne mete pogođena je kritična infrastruktura grada.

Prema vojnim izveštajima, ruske snage su koristile više vrsta raketnih i bespilotnih sredstava, uključujući šest hipersoničnih raketa Cirkon, 23 balistička projektila Iskander-M i S-400, šest krstarećih raketa Kalibar, 33 krstareće rakete H-101 i 451 bespilotnu letelicu tipa Šahid. Ukrajinska protivvazdušna odbrana uspela je da obori svih šest Kalibar raketa, 31 projektil H-101, kao i 326 dronova tipa Šahid, ali su balističke i hipersonične rakete probile odbranu zbog nedostatka odgovarajućih presretača.

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da su posledice napada posebno teške u Kijevu, gde je na više od deset lokacija, uključujući stambene zgrade, pričinjena materijalna šteta. Spasilačke službe su evakuisale 64 osobe, među kojima je bilo i dvoje dece. U Kijevskoj oblasti, prema istim izvorima, poginule su tri osobe, dok je šesnaest povređeno. U mestu Višneve izbio je požar nakon raketnog udara, zbog čega je izvršena hitna evakuacija stanovnika iz stambenog kvarta, uz angažovanje više od 400 pripadnika vatrogasnih i policijskih službi.

Zelenski je u zvaničnoj izjavi povezao nemogućnost presretanja ruskih balističkih projektila sa nedostatkom raketa za sisteme Patriot, apelujući na međunarodne partnere da na predstojećem samitu NATO-a u Ankari donesu čvrste odluke o vojnoj pomoći. “Držanje raketa Patriot u skladištima savezničkih zemalja omogućava Rusiji da nastavi udare na stambene zgrade”, naveo je ukrajinski predsednik.

Istraga o napadu je u toku, dok spasilačke i bezbednosne službe nastavljaju rad na terenu kako bi sanirale posledice i pružile pomoć povređenima.

Pročitaj još

U Trendu