Connect with us

Svet

Demokrate traže obustavu plana za prikupljanje zdravstvenih podataka federalnih radnika

Američki kongresmeni izrazili zabrinutost zbog predloga Uprave za kadrove, OPM još nije odgovorio na zahteve

Published

on

federal-chancellery-federal-government-government-chancellor-38906

Američki kongresmeni izrazili zabrinutost zbog predloga Uprave za kadrove, OPM još nije odgovorio na zahteve

Više članova američkog Kongresa zatražilo je od administracije da obustavi planove za prikupljanje detaljnih medicinskih podataka miliona zaposlenih i penzionisanih federalnih službenika, kao i članova njihovih porodica. Inicijativa dolazi nakon što je Uprava za kadrove (OPM) uputila zahtev 65 osiguravajućih kompanija da mesečno dostavljaju izveštaje sa detaljnim podacima o medicinskim i farmaceutskim zahtevima više od 8 miliona korisnika federalnih zdravstvenih planova.

Prema navodima, predlog bi omogućio značajno proširenje pristupa ličnim zdravstvenim informacijama koje OPM može da prikuplja, što je izazvalo zabrinutost među stručnjacima za etiku u zdravstvu, predstavnicima osiguravajućih društava i zagovornicima privatnosti. Izveštaji navode da su u OPM pristigla dva pisma – jedno koje je potpisalo 16 senatora Sjedinjenih Američkih Država i drugo koje predvodi predstavnik Robert Garsija, demokrata i član Odbora za nadzor Predstavničkog doma. U pismima se od direktora OPM, Skota Kupora, traži da povuče predlog agencije.

U pismu koje je 17. aprila upućeno direktoru OPM, članovi Predstavničkog doma navode: „Prikupljanje širokih, lično prepoznatljivih podataka o medicinskoj nezi i lečenju izaziva zabrinutost da OPM može ciljati određene federalne radnike koji traže zdravstvene usluge sa kojima se administracija ne slaže iz političkih razloga.”

Prema dostupnim informacijama, pisma demokratskih članova Kongresa verovatno neće automatski dovesti do obustave predloga, budući da Kongres kontrolišu republikanci, koji do sada nisu izneli javni stav o obaveštenju OPM. Uprava za kadrove, prema zvaničnom obaveštenju, navodi da bi prikupljeni podaci služili za nadzor i upravljanje federalnim zdravstvenim planovima, ali nije javno odgovorila na pitanja u vezi sa zabrinutostima koje su iznete u pismima.

OPM još nije dao zvaničnu izjavu povodom navoda u pismima, niti je odgovorio na zahteve za komentar. Nije poznato da li će agencija razmotriti izmenjene pristupe ili eventualne izmene predloga u narednom periodu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Meksiko traži objašnjenje povodom pogibije američkih zvaničnika u saobraćajnoj nesreći posle operacije protiv narkolaboratorije

Predsednica Meksika najavila istragu, dok vlasti Čihuahue i američka ambasada iznose različite informacije o incidentu

Published

on

By

Predsednica Meksika najavila istragu, dok vlasti Čihuahue i američka ambasada iznose različite informacije o incidentu

Dva američka zvaničnika i dva meksička istražitelja poginula su tokom vikenda u severnoj meksičkoj državi Čihuahua, u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila nakon zajedničke operacije uništavanja ilegalne laboratorije za proizvodnju narkotika. Predsednica Meksika Klaudija Šejnbaum izjavila je 21. aprila da će tražiti zvanična objašnjenja povodom prisustva američkih i meksičkih funkcionera na tom području, ističući da savezne vlasti nisu bile obaveštene o operaciji koju su sprovele lokalne vlasti.

“Ova operacija nije bila poznata Savetu za bezbednost. Nismo bili informisani; radilo se o odluci vlade Čihuahue”, navela je Šejnbaum na konferenciji za novinare. Dodala je da svaka saradnja lokalnih vlasti sa stranim akterima mora biti odobrena od strane federalne vlade, kako to predviđa meksički ustav.

Prema rečima državnog tužioca Čihuahue Césara Jaureguija, do nesreće je došlo tokom povratka sa operacije uništavanja laboratorije, kada je vozilo kojim su se vozili zvaničnici sletelo sa planinskog puta i palo u provaliju, nakon čega je došlo do eksplozije. Jauregui je naveo da su među stradalima bila dva meksička istražitelja i dva američka instruktora iz ambasade SAD, koji su učestvovali u rutinskoj obuci.

Incident se dogodio u zabačenim planinskim predelima na granici između država Čihuahua i Sinaloa, gde su, prema navodima lokalnih vlasti, česti sukobi kriminalnih grupa. Ova nesreća je izazvala raspravu u Meksiku o obimu i prirodi saradnje sa američkim službama bezbednosti, posebno u svetlu pojačanih zahteva američkih zvaničnika za obračun sa narko-kartelima.

Američka ambasada u Meksiku nije iznela detalje o identitetu svojih zvaničnika, niti o tačnoj ulozi u operaciji. Istovremeno, izveštaji lokalnih i saveznih vlasti razlikuju se u pogledu koordinacije i prethodnog obaveštavanja o zajedničkim aktivnostima. Predsednica Šejnbaum je naglasila da će savezne institucije sprovesti temeljnu istragu kako bi se utvrdilo da li su poštovane sve zakonske procedure i nadležnosti.

Ovaj događaj dolazi u trenutku pojačanih tenzija u odnosima Meksika i Sjedinjenih Američkih Država, dok američka administracija insistira na intenziviranju borbe protiv organizovanog kriminala u pograničnim regionima. Meksičke vlasti ističu važnost očuvanja suvereniteta i poštovanja unutrašnjih procedura u svim oblicima međunarodne saradnje. Do zaključenja ovog izveštaja, istraga o okolnostima nesreće i detaljima operacije je u toku, a zvanične informacije o identitetu i zadacima poginulih nisu objavljene.

Pročitaj još

Svet

Pad kineskog BDP-a u odnosu na SAD prema procenama MMF-a za 2026. godinu

Prema podacima MMF-a, kineska privreda beleži pad udela u svetskom BDP-u i povećanje razlike u odnosu na američku

Published

on

By

Prema podacima MMF-a, kineska privreda beleži pad udela u svetskom BDP-u i povećanje razlike u odnosu na američku

Kina je tokom prethodnih decenija smatrana najizglednijim kandidatom za najveću svetsku ekonomiju, ali najnoviji podaci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za 2026. godinu pokazuju da se ekonomski jaz između Kine i Sjedinjenih Američkih Država povećava. U 2021. godini kineski BDP iznosio je oko 78% američkog, dok je u 2026. godini procenat pao na 64,4%. BDP Sjedinjenih Država procenjuje se na približno 32,38 biliona dolara, dok je kineski na nivou od 20,85 biliona dolara.

Prema ovim podacima, Kina se vratila na nivo iz 2017. godine u odnosu na snagu američke privrede, ali je razlika između dve ekonomije sada više nego duplirana – sa 5,5 biliona dolara u 2021. na 11,5 biliona dolara u 2026. godini. Udeo Kine u globalnom BDP-u pao je sa 18,5% u 2021. na 16,5% u 2026. godini, što analitičari tumače kao signal da Peking gubi trku za ekonomski primat.

Demografski izazovi dodatno utiču na kinesku ekonomiju. U 2026. godini beleži se četvrta uzastopna godina smanjenja broja stanovnika, što sa sobom nosi pad radne snage i rast troškova socijalne zaštite. Privredni rast je usporen na 4,4% godišnje, što je nedovoljno za sustizanje SAD. Stari model rasta zasnovan na nekretninama i državnim investicijama više ne daje očekivane rezultate, dok privatni sektor usporava zbog stroge kontrole.

Spoljni faktori takođe imaju ulogu. Politika smanjenja rizika Zapada dovela je do izmene lanaca snabdevanja u korist drugih zemalja, dok su tehnološke restrikcije u oblastima veštačke inteligencije i poluprovodnika dodatno usporile kinesku produktivnost. Analitičari ističu da su rezultati posledica političkog pravca, jer je snažan rast Kine ranije bio rezultat smanjenja državne intervencije, dok je sadašnji povratak centralizaciji doveo do neefikasnije raspodele kapitala.

Većina ekonomskih modela sada predviđa da Kina možda nikada neće prestići SAD po veličini BDP-a, a američka privreda pokazuje otpornost na globalne potrese i inflaciju. Udeo Kine u svetskom BDP-u od 16,5% analitičari vide kao kraj ere ubrzanog kineskog ekonomskog rasta.

Pročitaj još

Svet

Virgnija glasa o novom crtanju izbornih okruga, predlog daje prednost demokratama

Državni izborni organi potvrdili održavanje referenduma, visoka izlaznost zabeležena tokom ranog glasanja

Published

on

By

Državni izborni organi potvrdili održavanje referenduma, visoka izlaznost zabeležena tokom ranog glasanja

Građani Virdžinije odlučuju 21. aprila 2026. godine na referendumu o predlogu za ponovno crtanje granica kongresnih okruga, čime bi, prema predlogu, demokrate imale prednost u deset od jedanaest mesta u Predstavničkom domu. Izborni organi Virdžinije saopštili su da je izlaznost na ranom glasanju izuzetno visoka za specijalne izbore, sa više od 1,35 miliona birača koji su glasali do ponedeljka, što je gotovo jednako ukupnom broju birača na prošlogodišnjim izborima na nivou cele države.

Referendum predviđa izmenu državnog ustava kako bi se omogućilo vanredno crtanje izbornih granica na osnovu mape koju je izradila skupština pod kontrolom demokrata. Predlogom je predviđeno da nova raspodela bude na snazi do izbora 2030. godine, nakon čega bi se vratio standardni postupak redovnog preslaganja okruga na osnovu popisa stanovništva koji se sprovodi svakih deset godina.

Trenutno, demokrate drže šest od jedanaest mesta u Predstavničkom domu iz Virdžinije, dok je važeća mapa okruga nastala radom dvostranačke komisije. Prema predloženim promenama, severni deo države, uključujući predgrađa glavnog grada Vašingtona, bio bi podeljen na drugačiji način, što bi moglo uticati na političku zastupljenost.

Izborni organi navode da su biračka mesta otvorena do 19:00 po lokalnom vremenu na dan referenduma. Ranije glasanje započelo je 6. marta, a prema podacima izborne organizacije, broj ranih glasača blizu je ukupnog broja birača sa prošlogodišnjih državnih izbora. Zvaničnici su potvrdili da su sve pripreme za glasanje sprovedene u skladu sa zakonima.

Prema uslovima referenduma, nova izborna mapa važila bi privremeno, do sledećeg redovnog popisa i ponovnog crtanja okruga 2030. godine. Takav scenario, ističu državni izvori, predstavlja izuzetak uobičajenoj praksi u kojoj se okruzi redovno crtaju jednom u deceniji, neposredno nakon popisa stanovništva.

Rasprave o novom crtanju okruga deo su šireg nacionalnog trenda u kome političke partije nastoje da obezbede povoljniju poziciju u izborima za Kongres kroz promene geografskih granica okruga. Slične inicijative zabeležene su i u drugim saveznim državama, gde su partije pokušale da kroz promenu mapa utiču na krajnji rezultat na nacionalnom nivou.

Zvaničnici pozivaju građane da iskoriste pravo glasa i napominju da će rezultati referenduma biti objavljeni nakon zatvaranja biračkih mesta i završetka brojanja glasova. U slučaju usvajanja predloga, nova raspodela okruga bila bi primenjena do sledećih izbora 2030. godine, kada bi se ponovo koristio standardni postupak na osnovu popisa stanovništva.

Pročitaj još

U Trendu