Connect with us

Svet

Cole Allen optužen za napad na saveznog službenika tokom incidenta u Vašingtonu

Federalni tužioci potvrdili su podizanje novih optužbi protiv osumnjičenog, incident se dogodio tokom godišnje novinarske večere u Vašingtonu

Published

on

pexels-photo-7714728

Federalni tužioci potvrdili su podizanje novih optužbi protiv osumnjičenog, incident se dogodio tokom godišnje novinarske večere u Vašingtonu

Cole Allen, protiv koga su prethodno podignute optužbe zbog pokušaja napada na predsednika Donalda Trampa, sada je zvanično optužen i za napad na saveznog policijskog službenika, saopštili su federalni tužioci u Vašingtonu. Optužnica je podignuta pred saveznom porotom i uključuje ukupno četiri tačke, među kojima su tri prethodne optužbe — pokušaj atentata na predsednika i dve tačke vezane za vatreno oružje — kao i novu optužbu koja se odnosi na napad na saveznog službenika upotrebom smrtonosnog oružja.

Incident se dogodio 25. aprila 2026. godine tokom godišnje večere dopisnika u hotelu Washington Hilton, gde su, prema navodima tužilaštva, prisustvovali predsednik Tramp, visoki zvaničnici administracije i članovi medijske zajednice. Prema navodima iz optužnice, Allen je tada pokušao da prođe kroz bezbednosni punkt iznad balske sale, pri čemu je bio naoružan sačmarom, pištoljem i noževima.

Federalni tužioci navode da je Allen pokušao da probije obezbeđenje, a tokom tog pokušaja optužen je za napad na pripadnika federalne službe. Prvobitne optužbe podignute su ubrzo nakon incidenta, ali su zvanične tačke i formalna optužnica potvrđene tek pred porotom nekoliko dana kasnije.

U optužnici se detaljno navode okolnosti pod kojima je Allen, kako se navodi, pokušao da pristupi prostoru gde su se nalazile visoke zvanice, što je uključivalo i upotrebu oružja prilikom sukoba sa službenicima bezbednosti. Za sada nije izneto više detalja o samom toku incidenta, niti o eventualnim povređenima tokom pokušaja proboja kroz punkt.

Federalno tužilaštvo nije iznosilo dodatne informacije o motivima napada, a istraga u vezi sa slučajem je u toku. Pripadnici bezbednosnih službi su nakon incidenta brzo reagovali i sprečili dalji pokušaj pristupa balskoj sali, navodi se u dostupnim izveštajima.

Ovaj događaj izazvao je dodatnu pažnju zbog visokog stepena obezbeđenja na sličnim skupovima u glavnom gradu SAD. Zvaničnici su potvrdili da je Allen bio lišen slobode odmah nakon incidenta i da se trenutno nalazi u pritvoru, dok se protiv njega vodi krivični postupak pred federalnim sudom u Vašingtonu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Američka mornarica usmerava brodove dalje od Irana zbog rizika od mina u Ormuzskom moreuzu

Pentagon potvrdio preusmeravanje komercijalnih brodova na očišćenu rutu, upozorava na opasnost od mina u blizini iranske obale

Published

on

By

Pentagon potvrdio preusmeravanje komercijalnih brodova na očišćenu rutu, upozorava na opasnost od mina u blizini iranske obale

Američka vojska je izdala uputstvo da komercijalni brodovi koriste rutu u Ormuzskom moreuzu koja je udaljenija od iranske obale, navodi se u zvaničnom obaveštenju od 5. maja 2026. godine. Prema saopštenju, ova mera preduzeta je zbog povećanog rizika od mina, za koje američki zvaničnici tvrde da su postavljene u ovom strateški važnom pomorskom prolazu.

Prema informacijama saopštenim na brifingu u Pentagonu, američka mornarica je tokom proteklih nedelja sprovodila operacije čišćenja određenih delova moreuza, a komercijalnim brodovima je savetovano da koriste upravo te očišćene rute. Operacija pod nazivom „Project Freedom“ ima za cilj obezbeđivanje bezbednog prolaska trgovačkih brodova kroz Ormuzski moreuz, navode američki vojni izvori.

Zvaničnici američkog Ministarstva odbrane prikazali su grafički prikaz na kojem se navodi da su 23. aprila u Ormuzskom moreuzu postavljene nove mine. Prethodno su, tokom marta, međunarodni mediji izvestili da se u tom području nalazi oko desetak mina za koje američki izvori tvrde da ih je postavila iranska strana. U istom periodu, američka vojska je angažovala bespilotne letelice za podršku u detekciji i uklanjanju mina duž kritičnih pomorskih pravaca.

U najnovijem obaveštenju upućenom pomorcima naglašava se da bi prelazak standardnom rutom mogao biti „izuzetno opasan“ zbog prisustva mina. Američka komanda za centralnu zonu (CENTCOM) koordinira prolazak komercijalnih brodova kroz očišćene sektore, a brodovima se savetuju pojačane mere opreza tokom tranzita.

Ormuzski moreuz je jedan od najvažnijih pomorskih prolaza za globalnu trgovinu energentima, a svaka promena u bezbednosnoj situaciji u ovom regionu ima značajan uticaj na međunarodne transportne i ekonomske tokove. U prethodnim godinama, tenzije između Irana i Sjedinjenih Američkih Država uticale su na povećan stepen pripravnosti i dodatne mere zaštite trgovinskih brodova u ovom regionu.

Zvaničnici nisu objavili podatke o eventualnim incidentima ili žrtvama povezanih sa minama u poslednjem periodu. Iranska strana nije zvanično komentarisala najnovije navode o postavljanju mina, a nezavisna verifikacija svih tvrdnji sa lica mesta trenutno nije moguća.

Pročitaj još

Svet

Sjedinjene Američke Države završile vojnu operaciju protiv Irana, fokus na Ormuski moreuz

Zvaničnici SAD potvrdili kraj operacije i najavili mere za bezbednost trgovačkih brodova u Ormuskom moreuzu

Published

on

By

Zvaničnici SAD potvrdili kraj operacije i najavili mere za bezbednost trgovačkih brodova u Ormuskom moreuzu

Sjedinjene Američke Države okončale su vojnu operaciju protiv Irana, pokrenutu u februaru, i sada preusmeravaju fokus na obezbeđivanje slobodnog i bezbednog prolaza kroz Ormuski moreuz, saopšteno je u zvaničnoj izjavi. Američki državni sekretar Marko Rubio potvrdio je da je operacija “Epska bes” završena i da se sada sprovodi nova operacija pod nazivom “Projekat sloboda”.

Rubio je tokom konferencije za novinare izjavio da je cilj aktuelne operacije zaštita trgovačkih brodova i sprečavanje postavljanja mina i napada na plovila u jednom od najvažnijih globalnih trgovinskih koridora. “Ne smemo dozvoliti da postane normalno da Iran napada trgovačke brodove i postavlja mine”, rekao je Rubio, naglašavajući da je američko vojno prisustvo u regionu odbrambenog karaktera.

On je dodao da Sjedinjene Američke Države neće dozvoliti pokušaje Irana da uspostavi kontrolu nad ključnom brodskom rutom i nametne nova pravila plovidbe. “Mi ne pucamo prvi, ali ćemo odgovoriti na svaki napad”, naveo je Rubio, navodeći da operacija predstavlja zaštitni štit za brodove i prvi korak ka potpunom otvaranju moreuza.

Zvaničnici su potvrdili da ekonomski pritisak na Iran, uključujući sankcije i pomorsku blokadu, ostaje deo strategije za zaštitu globalne trgovine i bezbednosti civila. Prema zvaničnim podacima, hiljade mornara iz različitih zemalja trenutno su nasukane u regionu, suočavajući se sa nestašicama osnovnih potrepština, dok su brojne zemlje zatražile pomoć SAD u oslobađanju svojih brodova.

Rubio je takođe upozorio na rizike koji bi nastali ukoliko bi Iran razvijao nuklearno oružje, navodeći da bi to predstavljalo ozbiljnu pretnju po globalnu bezbednost i održavanje slobodne trgovinske plovidbe. On je napomenuo da pregovori o iranskom nuklearnom programu ostaju ključna tačka sporenja, a američka administracija insistira na garancijama o ograničenju nuklearnih aktivnosti Teherana.

Govoreći o širem regionalnom kontekstu, Rubio je istakao mogućnost postizanja trajnog mirovnog sporazuma između Izraela i Libana, uz napomenu da je proces dug i zahtevan zbog uticaja Hezbolaha. Sjedinjene Američke Države, zaključeno je, ostaju posvećene diplomatskim naporima i zaštiti ključnih interesa u regionu.

Pročitaj još

Svet

Američka komisija za ravnopravnost tužila New York Times zbog navodne diskriminacije prilikom unapređenja

Savezna agencija EEOC pokrenula je pravni postupak protiv New York Times-a, navodeći da je urednik izostavljen iz izbora za višu poziciju zbog pola i rase

Published

on

By

Savezna agencija EEOC pokrenula je pravni postupak protiv New York Times-a, navodeći da je urednik izostavljen iz izbora za višu poziciju zbog pola i rase

Savezna Komisija za jednake mogućnosti zapošljavanja (EEOC) podnela je tužbu protiv medijske kompanije New York Times, tvrdeći da je prekršen američki zakon tako što jedan zaposleni nije razmatran za unapređenje zbog svoje rase i pola. Prema navodima EEOC, reč je o uredniku sa dugogodišnjim iskustvom u oblasti izveštavanja o nekretninama, koji, kako se navodi, prošle godine nije bio uvršćen među finaliste za slobodnu uredničku poziciju u toj oblasti. Komisija navodi da je na tu poziciju izabrana osoba spolja, opisana kao žena bele rase sa, prema EEOC-u, malo ili nimalo iskustva u novinarstvu iz oblasti nekretnina, iako je to iskustvo bilo zahtevano konkursom.

EEOC u tužbi navodi da je ovakvo postupanje u suprotnosti sa odredbama Zakona o građanskim pravima iz 1964. godine (Title VII), koji zabranjuje diskriminaciju prilikom zapošljavanja na osnovu rase, boje kože, vere, pola ili nacionalnog porekla. Predsednica EEOC Andrea Lukas izjavila je da zakon jasno nalaže da odluke o zapošljavanju ili unapređenju ne smeju biti vođene, ni delimično, pitanjem pola ili rase. “Niko nije iznad zakona, uključujući i ‘elitne’ institucije. Ne postoji izuzetak po pitanju raznolikosti kada je reč o zabrani diskriminacije”, navodi se u njenom saopštenju.

U odgovoru na pokretanje postupka, predstavnica New York Times-a, Danijel Rouds Ha, odbacila je tvrdnje EEOC-a, navodeći da kompanija kategorički odbacuje, kako je ocenila, politički motivisane optužbe. Rouds Ha je istakla da su svi procesi zapošljavanja i unapređenja u kompaniji zasnovani na meritokratiji i da će New York Times braniti svoje prakse pred sudom.

Tužba EEOC dolazi u kontekstu aktuelnih promena u pristupu programima raznolikosti, jednakosti i inkluzije u Sjedinjenim Američkim Državama. Zvaničnici komisije navode da sve vrste diskriminacije po osnovu rase ili pola predstavljaju kršenje postojećih civilnih prava, bez obzira na konkretan kontekst ili motive iza odluke o zapošljavanju.

Za sada nema informacija o daljem postupku pred sudom, a ni identitet zaposlenog nije zvanično saopšten.

Pročitaj još

U Trendu