Connect with us

Svet

Američka komisija za ravnopravnost tužila New York Times zbog navodne diskriminacije prilikom unapređenja

Savezna agencija EEOC pokrenula je pravni postupak protiv New York Times-a, navodeći da je urednik izostavljen iz izbora za višu poziciju zbog pola i rase

Published

on

pexels-photo-7640811

Savezna agencija EEOC pokrenula je pravni postupak protiv New York Times-a, navodeći da je urednik izostavljen iz izbora za višu poziciju zbog pola i rase

Savezna Komisija za jednake mogućnosti zapošljavanja (EEOC) podnela je tužbu protiv medijske kompanije New York Times, tvrdeći da je prekršen američki zakon tako što jedan zaposleni nije razmatran za unapređenje zbog svoje rase i pola. Prema navodima EEOC, reč je o uredniku sa dugogodišnjim iskustvom u oblasti izveštavanja o nekretninama, koji, kako se navodi, prošle godine nije bio uvršćen među finaliste za slobodnu uredničku poziciju u toj oblasti. Komisija navodi da je na tu poziciju izabrana osoba spolja, opisana kao žena bele rase sa, prema EEOC-u, malo ili nimalo iskustva u novinarstvu iz oblasti nekretnina, iako je to iskustvo bilo zahtevano konkursom.

EEOC u tužbi navodi da je ovakvo postupanje u suprotnosti sa odredbama Zakona o građanskim pravima iz 1964. godine (Title VII), koji zabranjuje diskriminaciju prilikom zapošljavanja na osnovu rase, boje kože, vere, pola ili nacionalnog porekla. Predsednica EEOC Andrea Lukas izjavila je da zakon jasno nalaže da odluke o zapošljavanju ili unapređenju ne smeju biti vođene, ni delimično, pitanjem pola ili rase. “Niko nije iznad zakona, uključujući i ‘elitne’ institucije. Ne postoji izuzetak po pitanju raznolikosti kada je reč o zabrani diskriminacije”, navodi se u njenom saopštenju.

U odgovoru na pokretanje postupka, predstavnica New York Times-a, Danijel Rouds Ha, odbacila je tvrdnje EEOC-a, navodeći da kompanija kategorički odbacuje, kako je ocenila, politički motivisane optužbe. Rouds Ha je istakla da su svi procesi zapošljavanja i unapređenja u kompaniji zasnovani na meritokratiji i da će New York Times braniti svoje prakse pred sudom.

Tužba EEOC dolazi u kontekstu aktuelnih promena u pristupu programima raznolikosti, jednakosti i inkluzije u Sjedinjenim Američkim Državama. Zvaničnici komisije navode da sve vrste diskriminacije po osnovu rase ili pola predstavljaju kršenje postojećih civilnih prava, bez obzira na konkretan kontekst ili motive iza odluke o zapošljavanju.

Za sada nema informacija o daljem postupku pred sudom, a ni identitet zaposlenog nije zvanično saopšten.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Rusija testirala novi interkontinentalni balistički projektil Sarmat, Putin najavio uvođenje u službu

Ruski predsednik potvrdio uspešnu probu rakete, najavljeno dalje modernizovanje nuklearnih snaga

Published

on

By

Ruski predsednik potvrdio uspešnu probu rakete, najavljeno dalje modernizovanje nuklearnih snaga

Ruske oružane snage izvele su testiranje novog interkontinentalnog balističkog projektila Sarmat na teritoriji Rusije, saopšteno je u utorak. Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da će ovaj projektil, poznat i pod nazivom “Satan II”, biti uveden u borbenu upotrebu do kraja godine. Testiranje je deo šireg programa modernizacije ruskih nuklearnih kapaciteta.

Putin je istakao da je Sarmat razvijen kako bi zamenio prethodni model sovjetske proizvodnje, čime se nastavlja višegodišnji proces osavremenjavanja strateškog naoružanja. Prema njegovim rečima, Sarmat predstavlja projektil sa mogućnošću nošenja više pojedinačno usmerenih bojevih glava, za koji je naveo da ima značajne tehničke sposobnosti. On je uporedio ovaj sistem sa sličnim zapadnim rešenjima, navodeći da novi ruski projektil ima veću ukupnu snagu, ali ove tvrdnje nije bilo moguće nezavisno proveriti.

Testiranje je usledilo nedugo nakon što je predsednik Rusije tokom vojne parade u Moskvi, održane povodom godišnjice pobede u Drugom svetskom ratu, izjavio da se sukob u Ukrajini približava kraju. Ove godine na paradi nije bilo prikaza teške vojne tehnike, što je prvi put u poslednjih skoro dvadeset godina.

Od dolaska na vlast 2000. godine, ruski predsednik predvodio je više faza modernizacije strateških snaga, uključujući proizvodnju novih interkontinentalnih balističkih raketa, izgradnju podmornica na nuklearni pogon i unapređenje bombardera sposobnih za nošenje nuklearnog oružja. Zvaničnici navode da je cilj ovih programa održavanje balansa snaga i odvraćanje potencijalnih pretnji.

Paralelno sa ruskim aktivnostima, Sjedinjene Američke Države su tokom proteklih godina pokrenule sopstveni program modernizacije nuklearnog arsenala. Time su nastavili trend ulaganja u savremene vojne tehnologije radi održavanja strateške ravnoteže.

U februaru je istekao poslednji važeći sporazum između Rusije i SAD o ograničenju strateškog nuklearnog naoružanja, čime su ukinuta prethodno dogovorena ograničenja na broj i kapacitet ovih sistema. Prema dostupnim informacijama, pregovori o novom sporazumu za sada nisu u toku.

Novi test Sarmat rakete deo je šireg geopolitičkog konteksta, u kojem se nastavlja proces modernizacije i strateškog pozicioniranja nuklearnih sila. Nije bilo izveštaja o reakcijama drugih država povodom ovog lansiranja, dok su ruski zvaničnici najavili nastavak ulaganja u razvoj strateškog naoružanja.

Pročitaj još

Svet

Košarkaš Memfis Grizlisa Brandon Klark preminuo u 29. godini

Klub potvrdio smrt igrača, detalji o okolnostima nisu saopšteni, javnost očekuje više informacija

Published

on

By

Klub potvrdio smrt igrača, detalji o okolnostima nisu saopšteni, javnost očekuje više informacija

Memfis Grizlisi saopštili su da je njihov košarkaš, Brandon Klark, preminuo u 29. godini života. Vest je objavljena u utorak, a iz kluba nisu izneli dodatne detalje o uzroku ili okolnostima smrti. Prema dostupnim informacijama, reč je o aktuelnom članu tima, a vest je izazvala reakcije širom košarkaške javnosti.

Brandon Klark je tokom svoje karijere nastupao na poziciji krilnog centra i bio je poznat po doprinosu timu na parketu. Tokom vremena provedenog u Memfisu, Klark je stekao ugled kao pouzdan igrač, a navijači i kolege iz tima izražavaju žaljenje zbog iznenadnog gubitka.

U zvaničnom saopštenju kluba navodi se da su svi u Memfis Grizlisima duboko pogođeni ovom vešću. Klub je poručio da će javnost biti obaveštena o svim dodatnim informacijama kada one budu dostupne. Za sada nije poznato više detalja o okolnostima smrti.

Brandon Klark je tokom profesionalne karijere postao prepoznatljiv i van terena, a bio je deo tima u više sezona NBA lige. Njegov doprinos i angažovanje u zajednici često su isticane strane kluba i navijača.

Očekuje se da će u narednim danima biti objavljeno više podataka o ovom događaju, kako od strane kluba, tako i od relevantnih institucija. Do objavljivanja daljih informacija, sportska javnost i saigrači izražavaju podršku porodici i najbližima preminulog sportiste.

Pročitaj još

Svet

Prognoza povećanja socijalne pomoći u SAD zbog rasta inflacije

Udruženje za starije građane navodi da bi korisnici socijalnog osiguranja mogli dobiti gotovo 4% veće isplate u 2027. godini usled ubrzavanja inflacije

Published

on

By

Udruženje za starije građane navodi da bi korisnici socijalnog osiguranja mogli dobiti gotovo 4% veće isplate u 2027. godini usled ubrzavanja inflacije

Korisnici socijalnog osiguranja u Sjedinjenim Američkim Državama mogli bi, prema procenama, dobiti povećanje svojih mesečnih primanja za blizu 4% u 2027. godini. Ovu projekciju iznelo je Udruženje za starije građane, pozivajući se na aktuelni rast inflacije, koji je najviši u poslednje tri godine. Prema navodima statističara ovog udruženja, Aleksa Mura, ranije tokom godine očekivanja su bila između 2% i 3%, ali je najnovija procena povećana na 3,9% usled promena inflatornih kretanja.

Prema podacima Agencije za socijalno osiguranje, u januaru je prosečan penzioner primao 2.071 američki dolar mesečno. Ukoliko bi došlo do najavljenog povećanja, prosečna isplata bi porasla na oko 2.152 dolara, što je povećanje od 80,77 dolara po korisniku. Ova korekcija poznata je kao “cost-of-living adjustment” (COLA) i ima za cilj da omogući primanjima da prate rast troškova života. Međutim, metod obračuna oslanja se na podatke o inflaciji iz prethodnog perioda, pa korisnici mogu osetiti posledice ukoliko cene nastave da rastu i izvan referentnog intervala.

Podaci Udruženja za starije građane pokazuju da su slična povećanja zabeležena i ranijih godina – 2023. godine isplata je povećana za 8,7%, dok su u 2024. i 2025. godini procenjeni rast iznosili 3,2% i 2,5%. Za 2026. godinu korisnici su već dobili povećanje od 2,8%, dok je zvanična stopa inflacije u aprilu zabeležena na nivou od 3,8%, a u martu 3,3%.

Predstavnici udruženja ističu da stariji građani prijavljuju finansijske poteškoće zbog rasta cena, posebno goriva, što je delimično povezano sa aktuelnim dešavanjima na Bliskom istoku. Istovremeno, naglašavaju da se procene povećanja primanja mogu menjati u skladu sa novim ekonomskim kretanjima do konačnog obračuna koji će biti izvršen na osnovu inflacije u periodu od jula do septembra 2026. godine.

Procene o povećanju socijalnih davanja imaju za cilj da informišu korisnike o mogućim promenama u njihovim prihodima, uz napomenu da konačne brojke zavise od zvaničnih podataka o inflaciji i da mogu biti podložne izmenama u skladu sa ekonomskim uslovima.

Pročitaj još

U Trendu