Connect with us

Svet

Cene goriva u SAD na najvišem nivou od 2022, očekuje se dalji rast tokom leta

Prema podacima praćenja tržišta, cene goriva nastavljaju da rastu usled sukoba na Bliskom istoku i sezonske potražnje

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Ekaterina belinskaya

Prema podacima praćenja tržišta, cene goriva nastavljaju da rastu usled sukoba na Bliskom istoku i sezonske potražnje

Vozači u Sjedinjenim Američkim Državama suočavaju se sa najvišim cenama goriva od 2022. godine, a prema najnovijim prognozama, očekuje se da će tokom letnje sezone doći do dodatnog rasta. Prema izveštajima servisa za praćenje tržišta, prosečna cena goriva mogla bi tokom perioda od Dana sećanja do Dana rada dostići 4,80 dolara po galonu.

Eksperti za naftno tržište ističu da su ovogodišnje oscilacije na tržištu goriva među najizraženijima u poslednjih nekoliko godina. Prema podacima udruženja vozača, nacionalni prosek cene goriva iznosio je 4,56 dolara po galonu u sredu, što je povećanje od više od 1,40 dolara u odnosu na isti period prethodne godine. Takođe, cene su porasle više od 50% od kada su Sjedinjene Države i Izrael započeli vojne operacije protiv Irana krajem februara.

Analitičari upozoravaju da bi, ukoliko ključna pomorska ruta na Bliskom istoku – moreuz Hormuz – ostane zatvorena tokom većeg dela leta, cene goriva mogle dostići rekordnih 5,02 dolara po galonu. Saobraćaj brodova kroz ovaj moreuz, koji je od strateškog značaja za svetsku trgovinu naftom, trenutno je u velikoj meri obustavljen zbog sukoba u regionu, što direktno utiče na globalne cene nafte.

Prema izjavama stručnjaka za naftno tržište, američki potrošači bi mogli platiti milijarde dolara više za gorivo ovog leta. Čak i nakon eventualnog ponovnog otvaranja moreuza, oporavak tržišta i povratak cena na niži nivo mogli bi potrajati godinu dana ili duže.

Pored geopolitičkih faktora, na rast cena goriva utiču i sezonske promene u regulativi. Tokom letnjih meseci, prema važećim ekološkim propisima, benzinske pumpe u SAD prelaze na skuplje letnje blendove goriva, što cene čini višim za dodatnih 15 centi po galonu. Takođe, povećana potražnja tokom letnjih putovanja može dodatno podići cene za još 5 do 15 centi po galonu.

Istraživanja pokazuju da više od polovine stanovnika SAD smatra da su cene goriva značajno finansijsko opterećenje, dok 77% ispitanika navodi da im prihodi ne prate aktuelnu inflaciju. Nadležne institucije nastavljaju da prate situaciju, dok analitičari upozoravaju da će dalji razvoj događaja zavisiti od trajanja i intenziteta sukoba na Bliskom istoku, kao i od dinamike globalne potražnje za naftom.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Istraga Vojske SAD o napadu u Kuvajtu biće predstavljena porodicama stradalih

Vojska SAD završila je istragu o smrtonosnom napadu na američke vojnike u Kuvajtu, porodice će biti upoznate sa nalazima

Published

on

By

Vojska SAD završila je istragu o smrtonosnom napadu na američke vojnike u Kuvajtu, porodice će biti upoznate sa nalazima

Vojska Sjedinjenih Američkih Država završila je istragu povodom napada izvedenog na američke snage u Kuvajtu početkom marta ove godine, navode izvori upoznati sa slučajem. Porodicama poginulih vojnika očekuje se da budu upoznate sa rezultatima istrage tokom četvrtka.

Prema dostupnim informacijama, u napadu izvedenom 1. marta na taktički operativni centar u luci Šuaiba u Kuvajtu poginulo je šest američkih državljana. Ovaj događaj je, prema navodima izvora, najsmrtonosniji napad na američke trupe od početka sukoba sa Iranom. Pored Kuvajta, više savezničkih zemalja u Persijskom zalivu bilo je izloženo intenzivnim napadima raketama i dronovima, usled eskalacije sukoba nakon što su Sjedinjene Države i Izrael započeli operaciju pod nazivom Epic Fury.

Istragu o okolnostima napada naredili su U.S. Army Central i Treća armija, s ciljem utvrđivanja činjenica vezanih za događaj u Kuvajtu. Prema izvorima, istraga je obuhvatila prikupljanje izjava preživelih, analizu dostupnih materijalnih dokaza i rekonstrukciju toka napada.

S obzirom na značaj događaja i posledice po američke snage, rezultati istrage biće predstavljeni porodicama stradalih, koje su poznate kao Gold Star porodice. Očekuje se da će im biti omogućeno da postave pitanja i dobiju dodatna pojašnjenja o okolnostima incidenta.

Napad na taktički operativni centar u Kuvajtu deo je šireg talasa napada koji su usledili nakon početka vojne operacije SAD i Izraela u regionu. Prema navodima izvora, intenzitet napada na američke i savezničke položaje povećan je tokom tog perioda, a upotrebljena su različita sredstva napada uključujući rakete i dronove.

Zvaničnici Vojske SAD nisu objavili detalje iz istrage pre nego što porodice budu zvanično informisane. Ranije su preživeli vojnici iz napada dali izjave u kojima su opisali okolnosti događaja, ali detalji iz tih iskaza nisu javno dostupni.

Kontekst sukoba uključuje širu regionalnu nestabilnost, pri čemu je Iran, prema navodima više izvora, izveo napade na ciljeve u više zemalja u Persijskom zalivu tokom perioda eskalacije.

Nezavisna verifikacija svih navoda i detalja iz istrage nije bila moguća u trenutku objavljivanja ove vesti.

Pročitaj još

Svet

Međunarodni aerodrom u Palm Biču dobio ime po Donaldu Trampu

Zvanično preimenovanje sprovedeno u skladu sa smernicama FAA, nova oznaka DJT važi od 18. avgusta

Published

on

By

Zvanično preimenovanje sprovedeno u skladu sa smernicama FAA, nova oznaka DJT važi od 18. avgusta

Međunarodni aerodrom u Palm Biču na Floridi od 9. jula zvanično nosi naziv “Međunarodni aerodrom predsednik Donald Dž. Tramp”, potvrđeno je prema zvaničnim izvorima. Ova promena sprovedena je na osnovu smernica Federalne uprave za vazduhoplovstvo (FAA), a odluka je prethodno ozvaničena potpisom guvernera Floride Rona DeSantisa u martu.

Iako je naziv aerodroma promenjen, putnici će i dalje koristiti postojeću trocifrenu oznaku PBI prilikom rezervacije letova. Nova oznaka DJT biće zvanično uvedena od 18. avgusta, kako bi svi tehnički sistemi imali dovoljno vremena za prilagođavanje. Tokom ovog prelaznog perioda, FAA, Međunarodna organizacija civilnog vazduhoplovstva (ICAO), piloti i kontrolori letenja koristiće novu oznaku, dok će putnici u rezervacionim sistemima još neko vreme viđati staru oznaku.

Analitičar avio-industrije Henri Harteveldt iz kompanije za istraživanje avio-tržišta izjavio je da su avio-kompanije već izvršile potrebna tehnička prilagođavanja svojih rezervacionih sistema. “Sistematska promena oznake zahteva koordinaciju između svih učesnika u avio-saobraćaju”, naveo je Harteveldt.

Preimenovanje aerodroma deo je šireg procesa u kome lokalne i savezne institucije usklađuju nazive javnih objekata sa važećim propisima i odlukama vlasti. Primena nove oznake biće praćena dodatnim tehničkim proverama, kako bi se obezbedila bezbednost i kontinuitet u avio-saobraćaju.

Pročitaj još

Svet

CEO SVET PRIČA O OVOM SNIMKU: Susret Emanuela Makrona i Emine Erdogan na NATO samitu izazvao reakcije zbog načina pozdrava (VIDEO)

diplomatski susret privukao pažnju javnosti, stručnjak ukazuje na ulogu kulturnih običaja

Published

on

By

Diplomatski susret privukao pažnju javnosti, stručnjak ukazuje na ulogu kulturnih običaja

Na nedavnom NATO samitu, prilikom zvaničnog dočeka lidera, francuski predsednik Emanuel Makron pokušao je da poljubi ruku Emine Erdogan, supruge predsednika Turske. Do susreta je došlo tokom protokolarnog pozdravljanja, a trenutak su zabeležile kamere. Emine Erdogan je u tom trenutku povukla ruku, što je izazvalo brojne komentare i analize na društvenim mrežama, a događaj je ubrzo postao predmet javne rasprave.

Prema dostupnim snimcima, Makron je, u želji da iskaže poštovanje, napravio gest koji je u nekim evropskim državama deo diplomatskog bontona. Međutim, Emine Erdogan je povukla ruku, čime je izbegla poljubac. Ovaj čin je izazvao različite interpretacije, a deo javnosti ga je protumačio kao mogući diplomatski nesporazum.

https://www.instagram.com/reels/DagJ7c3s_nk/

Stručnjak za govor tela i protokol, čije je mišljenje preneto u javnosti, istakao je da razlog za ovakvu reakciju može biti različito tumačenje kulturnih običaja između evropskih i turskih predstavnika. U pojedinim kulturama, kao što je turska, ovakav gest nije uobičajen u zvaničnim prilikama, posebno u odnosu na žene na visokim državnim funkcijama ili članove porodica državnika.

Zvaničnici nisu izdali zvanično saopštenje povodom ovog događaja, ali incident nije doveo do daljih nesporazuma na samitu. Događaj je ostao u fokusu javnosti zbog simbolike gestova na međunarodnim skupovima i često različitih protokolarnih normi među državama.

“Razlike u kulturnim običajima mogu dovesti do nesporazuma čak i na najvišem nivou diplomatije”, navodi stručnjak za protokol u izjavi.

Pročitaj još

U Trendu