Connect with us

Svet

Cene goriva u SAD mogle bi premašiti 5 dolara po galonu zbog sukoba u Hormuškom moreuzu

Analitičari energetskog sektora procenjuju da zatvaranje Hormuškog moreuza utiče na rast cena, situacija se prati

Published

on

pexels-photo-28700861

Analitičari energetskog sektora procenjuju da zatvaranje Hormuškog moreuza utiče na rast cena, situacija se prati

Cene benzina u Sjedinjenim Američkim Državama porasle su za 1,16 dolara po galonu od početka sukoba u Iranu u februaru, saopštili su analitičari energetskog sektora. Prema procenama stručnjaka, ukoliko Hormuški moreuz ostane zatvoren do sredine aprila, postoji mogućnost da prosečna cena goriva u SAD premaši 5 dolara po galonu već krajem ovog meseca.

Analitičari ističu da bi viša cena goriva mogla značajno uticati na ličnu potrošnju građana, potencijalno umanjujući prednosti većih poreskih povraćaja koje su mnogi Amerikanci očekivali nakon usvajanja poreskih i fiskalnih mera tokom 2025. godine. U izveštaju se navodi da svaki rast cene benzina od 10 centi po galonu dodaje više od 12 milijardi dolara na godišnje izdatke američkih potrošača. Procene ukazuju da bi trenutni rast cena, ukoliko se održi do kraja godine, mogao smanjiti kupovnu moć stanovništva za oko 100 milijardi dolara.

Prema podacima sa terena, prosečna nacionalna cena goriva iznosila je 4,14 dolara po galonu u utorak, što je rast u odnosu na 2,98 dolara pre izbijanja sukoba na Bliskom istoku. Stručnjaci za tržište nafte navode da bi, u slučaju nastavka trenutne situacije, cene mogle dostići i preći granicu od 5 dolara po galonu do kraja aprila.

U saopštenju stručnjaka za energetski sektor navodi se da su novi rekordi za cene benzina i dizela mogući, posebno ukoliko dođe do dodatne eskalacije sukoba. Prosečna cena goriva u SAD poslednji put dostigla je nivo od 5 dolara po galonu 2022. godine, tokom perioda izražene inflacije.

Promet kroz Hormuški moreuz, strateški važan za svetske isporuke nafte, blago je povećan tokom proteklog vikenda sa 21 brodom koji je prošao kroz prolaz, prenose međunarodni izveštaji. Ipak, situacija u regionu ostaje nestabilna, a analitičari nastavljaju da prate razvoj događaja i potencijalni uticaj na svetsko i američko tržište energenata.

Trenutni sukob na Bliskom istoku utiče na snabdevanje naftom i izaziva promene na globalnom tržištu. Nadležne institucije i stručnjaci nastavljaju da procenjuju posledice ovih dešavanja po ekonomiju i potrošače.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Iranska vlada odgovorila na pretnje Donalda Trampa o mogućem uništenju civilizacije

Portparolka Fatemeh Mohadžerani izjavila da pretnje ne utiču na javnost, prioritet ostaje očuvanje mira

Published

on

By

Portparolka Fatemeh Mohadžerani izjavila da pretnje ne utiču na javnost, prioritet ostaje očuvanje mira

Portparolka iranske vlade Fatemeh Mohadžerani izjavila je u utorak da najnovije pretnje bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa, koje se odnose na mogući nestanak iranske civilizacije, ne utiču na stabilnost i sigurnost građana. Izjava je data državnoj novinskoj agenciji, a Mohadžerani je naglasila da ovakve izjave predstavljaju znak nepoznavanja istorije iranskog naroda.

Tramp je ranije upozorio da bi, ukoliko Iran ne otvori Ormuski moreuz, moglo doći do “smrti jedne civilizacije”. Mohadžerani je odgovorila da su vrata dijalogu otvorena isključivo uz poštovanje, te da put pretnji i ponižavanja ne vodi konstruktivnim razgovorima. “Očuvanje mira i sigurnosti građana naš je glavni prioritet, a pretnje neće uznemiriti javnost”, izjavila je portparolka.

Ona je dodala da pretnje civilizaciji pre svega pokazuju nepoznavanje istorije naroda koji je više puta prolazio kroz krize i nastavio da postoji. U istom danu, američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da se tokom dana očekuju dodatne informacije u vezi sa mogućim pregovorima sa Iranom, ali nije izneo detalje o daljim koracima.

Zvaničnici u Iranu ističu da je snaga kulturnog nasleđa i vere u ispravnost sopstvenog puta od ključnog značaja u prevazilaženju međunarodnih tenzija. Iranska vlada ostaje pri stavu da dijalog može biti moguć samo na osnovu međusobnog poštovanja i bez pretnji.

Pročitaj još

Svet

Američka novinarka oslobođena nakon otmice u Bagdadu

Istražne službe Iraka potvrdile oslobađanje, novinarka mora odmah napustiti zemlju

Published

on

By

Istražne službe Iraka potvrdile oslobađanje, novinarka mora odmah napustiti zemlju

Američka novinarka Šeli Kitlson, koja je krajem marta bila oteta u Bagdadu, oslobođena je nakon što je iračka militantna grupa Kataib Hezbolah izvršila razmenu sa iračkim vlastima. Zvaničnici Iraka navode da je oslobađanje Kitlson usledilo u zamenu za oslobađanje članova ove oružane grupe.

Prema informacijama koje su saopštile nadležne institucije, Kataib Hezbolah je ranije najavila da će novinarka biti puštena na slobodu. Ova grupa ima poznate veze sa Iranom, a događaj je privukao međunarodnu pažnju zbog bezbednosne situacije u regionu.

Iračke vlasti su istakle da je Šeli Kitlson, nakon oslobađanja, dobila nalog da odmah napusti teritoriju Iraka. Detalji razmene nisu dodatno precizirani, a istraga o okolnostima otmice i eventualnoj umešanosti drugih aktera je u toku.

“Nadležni organi su preduzeli sve neophodne mere kako bi osigurali bezbedno oslobađanje državljanke SAD i nastavili dalji rad na ovom slučaju”, navodi se u zvaničnoj izjavi iračkih vlasti.

Pročitaj još

Svet

Nevladine organizacije osporavaju stav Ministarstva pravde o zakonitosti akta o predsedničkim dokumentima

Američka istoričarska asocijacija i nadzorna grupa podnele tužbu u Vašingtonu, pravna debata oko čuvanja predsedničkih zapisa

Published

on

By

Američka istoričarska asocijacija i nadzorna grupa podnele tužbu u Vašingtonu, pravna debata oko čuvanja predsedničkih zapisa

Dve nevladine organizacije podnele su tužbu protiv Ministarstva pravde Sjedinjenih Američkih Država osporavajući memorandum koji ocenjuje federalni zakon o predsedničkim zapisima kao neustavan. Tužba je podneta 7. aprila 2026. godine u federalnom sudu u Vašingtonu od strane Američke istorijske asocijacije i organizacije American Oversight. Ove organizacije tvrde da je očuvanje predsedničkih dokumenata ključno za pristupanje i proučavanje nacionalne istorije.

U središtu spora nalazi se pravno mišljenje Kancelarije za pravna pitanja Ministarstva pravde, koje je osporilo ustavnost Zakona o predsedničkim zapisima (Presidential Records Act). Prema navodima Ministarstva pravde, ova odluka znači da bivši predsednik Donald Tramp nije obavezan da postupi prema pomenutom zakonu.

U tužbi je istaknuto da je reč o pitanju očuvanja dokumenata od javnog značaja, koji omogućavaju građanima i istraživačima da proučavaju ključne događaje iz američke istorije. Organizacije navode da ograničavanje pristupa ili nepoštovanje ovog zakona može imati dugoročne posledice za transparentnost i demokratski nadzor.

Memorandum Ministarstva pravde, čiji je sadržaj javno dostupan, izazvao je debatu u pravnim i stručnim krugovima o tome da li izvršna vlast ima ovlašćenja da izuzme predsedničke zapise iz važećeg zakona. Tužba je inicirala novu pravnu raspravu o balansu između zaštite istorijskih dokumenata i ovlašćenja predsedničke funkcije.

Za sada nisu najavljene konkretne reakcije drugih institucija ili zvaničnika. Ostaje da se vidi kako će federalni sud u Vašingtonu razmatrati argumente obe strane i da li će ova odluka imati širi uticaj na buduće postupanje sa predsedničkim dokumentima u SAD.

Slučaj se odvija u trenutku kada je pitanje očuvanja i dostupnosti državnih zapisa često predmet javne i političke rasprave, naročito u svetlu nedavnih događaja vezanih za bivše i sadašnje zvaničnike američke administracije.

Pročitaj još

U Trendu