Connect with us

Svet

Brod sa 157 migranata se zapalio u Lamanšu, svi putnici spaseni

Francuske i britanske spasilačke službe reagovale su nakon što se zapalio čamac sa migrantima tokom pokušaja prelaska Lamanša.

Objavljeno pre

,

Brod sa 157 migranata se zapalio u Lamanšu, svi putnici spaseni – brod pun migranata u Lamanšu Foto Izvor: Twitter.com

Francuske i britanske spasilačke službe reagovale su nakon što se zapalio čamac sa migrantima tokom pokušaja prelaska Lamanša.

Više od 150 migranata spašeno je iz broda koji se zapalio u Lamanšu tokom pokušaja prelaska ka Velikoj Britaniji, prema saopštenju francuskih vlasti. Incident se dogodio u utorak ujutru, a motor čamca je iznenada planuo dok je plovilo bilo na putu ka britanskoj obali. Ukupno 157 osoba je prebačeno u luku Bulonj-sur-Mer, bez izveštaja o povređenima ili poginulima.

Tok incidenta sa brodom punim migranata u Lamanšu

Prema navodima francuske Pomorske prefekture za Lamanš i Severno more, čamac je isplovio iz Francuske u ponedeljak uveče. Tokom noći, pet osoba sa broda zatražilo je pomoć i spaseno je, dok su ostali migranti odbili pomoć koju su nudili francuski patrolni brodovi. Kako se navodi, migranti su bili odlučni da stignu do Ujedinjenog Kraljevstva i prihvatili su pomoć spasilačkih službi tek kada je situacija postala kritična.

Francuske vlasti su objasnile da zbog „strukturne krhkosti“ plovila nisu dodatno intervenisale u tom trenutku. Međutim, kada se motor zapalio u utorak ujutru, integritet broda je brzo počeo da se urušava, što je dovelo do hitne reakcije spasilačkih službi sa obe strane Lamanša.

Spasavanje migranata i reakcija vlasti

Francuska spasilačka plovila su izvukla 103 migranta iz mora, dok su britanski brodovi spasili još 54 osobe. Svi migranti su prevezeni u luku Bulonj-sur-Mer, gde im je pružena medicinska pomoć. Prema dostupnim informacijama, nema prijavljenih povreda ni smrtnih slučajeva među migrantima.

Ovaj incident sa brodom punim migranata u Lamanšu dogodio se samo dan nakon što je britanski premijer Endi Bernam najavio da će vlada pooštriti mere protiv ilegalnih prelazaka kanala malim čamcima. U međuvremenu, francuske vlasti su ponovile da je situacija sa prelascima ozbiljna i da plovila koja se koriste često nisu bezbedna.

Štaviše, u saopštenju francuske Pomorske prefekture naglašeno je da migranti u velikom broju slučajeva odbijaju pomoć do trenutka kada im je život ugrožen. Pored toga, nadležne službe ističu kako ovakvi incidenti predstavljaju izazov za bezbednost svih učesnika i zahtevaju stalnu saradnju spasilačkih ekipa obe države.

Konačno, svi spašeni migranti se sada nalaze na sigurnom i biće im pružena potrebna pomoć.

Pročitaj još

Svet

Kompanije prelaze na zaslužene povišice, odbacuju ‘peanut butter’ model

Sve više poslodavaca naglašava individualne performanse umesto univerzalnih povišica

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kompanije prelaze na zaslužene povišice, odbacuju 'peanut butter' model

Sve više poslodavaca naglašava individualne performanse umesto univerzalnih povišica

Prelazak na meritokratski sistem nagrađivanja

U skladu sa novim trendovima u poslovanju, kompanije sve češće napuštaju praksu jednakih povišica za sve zaposlene, popularno nazvanu ‘peanut butter’, te se okreću sistemima koji nagrađuju pojedinačne zasluge. Payscale, kompanija specijalizovana za softvere za nadoknade i beneficije, objavila je da samo 32% poslodavaca planira univerzalne povišice za 2027. godinu, što je pad u odnosu na 36% iz 2026. godine.

Industrijske razlike u visini povišica

Sektori poput vazduhoplovstva i odbrane planiraju povećanja osnovnih plata od 4,5%, dok farmaceutske kompanije predviđaju povišice od 4%. Ovo ukazuje na varijabilnost u politikama nagrađivanja zavisno od industrije. Ruth Thomas, glavna strateginja za kompenzacije u Payscale, ističe da je za poslovnu transformaciju ključno strateško raspoređivanje budžeta za plate.

Pročitaj još

Svet

Otkrivena municija iz Drugog svetskog rata tokom požara u Francuskoj

U selu Le Porge, nakon šumskog požara, pronađeno 400 komada municije iz Drugog svetskog rata.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Otkrivena municija iz Drugog svetskog rata tokom požara u Francuskoj

U selu Le Porge, nakon šumskog požara, pronađeno 400 komada municije iz Drugog svetskog rata.

Veliki šumski požar blizu Bordoa u jugozapadnoj Francuskoj otkrio je municiju iz Drugog svetskog rata u selu Le Porge, gde su svi stanovnici u ponedeljak vratili svoje domove nakon višednevnih operacija deminiranja. Oko 400 granata i komada municije pronađeno je na području gde je vatra uništila preko 180 domova, prema lokalnim vlastima.

Detalji incidenta

Za vreme požara čuli su se prasak, koji su u početku bili pogrešno protumačeni kao eksplozije gasnih boca, ali su to zapravo bile ove granate, rekao je komandant vatrogasaca Thomas Mimiague. Prema BBC News, više od 100 eksplozija čulo se druge noći požara, a gradonačelnik Martial Zaninetti za francuski medij France Info rekao je da su eksplozije zvučale kao ‘zvuk rata’.

Pozadina o munici

‘Postojala su skladišta municije zakopana na našem području, ali to nismo znali i eksplodirala su,’ rekao je Zaninetti. Dodao je da je čak jedna granata prošla kroz kuću. Municija, kako nemačka tako i francuska, uglavnom se sastojala od minobacačkih granata, uz nekoliko protivtenkovskih projektila visoke eksplozivnosti. ‘Ne znamo tačno zašto su tu; mislimo da su jednostavno ostavljene,’ rekao je Mimiague.

Pročitaj još

Svet

Nizak vodostaj Dunava doveo Mađarsku blizu gašenja nuklearne elektrane Pakš

Porast vodostaja Dunava za 1,5 centimetara sprečio obustavu rada, dok je u Rumuniji izvedena kontrolisana eksplozija radi zaštite elektrane Černavoda.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nizak vodostaj Dunava doveo Mađarsku blizu gašenja nuklearne elektrane Pakš

Porast vodostaja Dunava za 1,5 centimetara sprečio obustavu rada, dok je u Rumuniji izvedena kontrolisana eksplozija radi zaštite elektrane Černavoda.

Nizak vodostaj Dunava izazvao je ozbiljnu zabrinutost u Mađarskoj, gde je prema zvaničnoj izjavi premijera Petera Mađara zemlju od potpunog gašenja nuklearne elektrane Pakš delilo svega nekoliko milimetara. Prema njegovim rečima, oko 1.30 časova ujutru vodostaj Dunava je prestao da opada i do jutra je zabeležen rast od 1,5 centimetara. Poslednja turbina elektrane trenutno radi bezbedno. Ova situacija pokazuje koliko je nivo Dunava ključan za stabilan rad nuklearnih postrojenja u regionu.

Uticaj vodostaja Dunava na energetsku stabilnost

Napomenuto je da elektrana Pakš već radi smanjenim kapacitetom, na nešto više od 10 odsto, nakon što je Dunav dostigao rekordno nizak nivo. To je onemogućilo njeno pravilno hlađenje i povećalo rizik za energetsku bezbednost zemlje. Prema rečima ministra energetike Ištvana Kapitanjija, niz mera za uštedu energije uspeo je da smanji potrošnju, čime je mreža ostala stabilna i bezbedna.

Gardijan navodi da nizak vodostaj Dunava i dalje predstavlja izazov za zemlje jugoistočne Evrope. Osim toga, situacija je pomno praćena i u drugim državama regiona, gde su slični problemi primetni zbog uticaja na industriju i snabdevanje električnom energijom.

Kontrolisana eksplozija na Dunavu u Rumuniji

U Rumuniji je juče izvedena spektakularna kontrolisana eksplozija, sa ciljem preusmeravanja toka Dunava radi hlađenja nuklearne elektrane Černavoda. Prema dostupnim informacijama, nivo vode je nakon toga porastao za dva centimetra, što je vlada Rumunije pozdravila kao pozitivan razvoj situacije. Ova mera je omogućila dodatnu zaštitu elektrane i pokazala efikasnost koordinisanog odgovora na izazove uzrokovane niskim vodostajem Dunava.

Pored toga, stručnjaci ističu da Dunav ima centralnu ulogu u snabdevanju vodom za hlađenje nuklearnih postrojenja u regionu. Zbog toga je kontinuirano praćenje nivoa reke neophodno, kako bi se na vreme preduzele odgovarajuće mere i sprečile potencijalne posledice po energetsku sigurnost.

Dalji razvoj situacije i značaj za region

Iako je porast vodostaja Dunava za sada osigurao nastavak rada elektrana, nadležne institucije u Mađarskoj i Rumuniji nastavljaju da pažljivo prate situaciju. S obzirom na to da nizak vodostaj može da ima značajne posledice po rad energetskih postrojenja, očekuje se da će i u budućnosti biti potrebne dodatne mere za zaštitu infrastrukture.

Na kraju, trenutni razvoj događaja pokazuje koliko je važno regionalno praćenje i saradnja u upravljanju prirodnim resursima, posebno kada su u pitanju ključni izvori energije. Porast vodostaja Dunava, makar i za nekoliko centimetara, za sada je omogućio stabilnost energetskog sistema, ali nadležni upozoravaju da je neophodna stalna pripravnost.

Pročitaj još

U Trendu