Connect with us

Svet

Arheološka istraživanja u Zapadnoj obali pod lupom zbog političkih tenzija

Istraživanja na lokalitetima u Zapadnoj obali izazivaju debate o pristupu i tumačenju istorijskih nalazišta, prema izjavama arheologa i lokalnih organizacija

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Sami aksu

Istraživanja na lokalitetima u Zapadnoj obali izazivaju debate o pristupu i tumačenju istorijskih nalazišta, prema izjavama arheologa i lokalnih organizacija

U judejskoj pustinji, na lokalitetu Tala’at Ad-Dam, aktuelna arheološka iskopavanja privlače pažnju zbog složenih istorijskih i savremenih odnosa u regionu. Ovo nalazište, koje se nalazi duž nekadašnjeg hodočasničkog puta ka Jerusalimu, deo je šire mreže arheoloških lokaliteta na Zapadnoj obali, regionu koji je poznat i pod nazivima Judeja i Samarija, dok ga Ujedinjene nacije definišu kao okupiranu palestinsku teritoriju.

Prema podacima lokalnih arheologa, region Zapadne obale sadrži više od 5.000 arheoloških lokaliteta, što čini ovo područje značajnim za istraživanje istorije različitih civilizacija i kultura koje su tokom vekova upravljale ovim prostorom. Ejal Frajman, zamenik službenika za arheologiju u izraelskoj Civilnoj administraciji Judeje i Samarije, ističe da je zadatak arheologa da zaštite i očuvaju lokalitete, bez političkog upliva. „Ne postupam po političkim uverenjima. Da nije bilo iskopavanja, nalazište bi verovatno ostalo poluzatrpano“, rekao je Frajman.

Na pitanje o tome da li je rad na ovim lokalitetima sam po sebi politički čin, s obzirom na status teritorije, Frajman navodi da je njegovo zaposlenje vezano za civilnu administraciju i da mu je dužnost zaštita i učinjenje arheoloških nalazišta dostupnim javnosti.

Međutim, različite organizacije i pojedinci iz Izraela i palestinskih teritorija iznose različite poglede na pitanje kome su nalazišta namenjena i kako se interpretiraju arheološki nalazi. Talja Ezrahi iz izraelske arheološke organizacije Emek Šaveh navodi da je arheologija često korišćena kao sredstvo za potvrđivanje određenih istorijskih narativa. „Arheologija je postala način da se dokaže da smo bili ovde“, kaže ona, ističući da se često traže dokazi o postojanju jevrejskog života na ovom prostoru.

Ezrahi tvrdi da su arheološka istraživanja u nekim slučajevima korišćena za ograničavanje pristupa zemlji palestinskom stanovništvu, što dodatno komplikuje odnose na terenu. Ova pitanja otvaraju rasprave o ulozi arheologije u savremenim društvenim i političkim procesima u regionu Zapadne obale.

Kontekst u kojem se odvijaju arheološka istraživanja u Zapadnoj obali ostaje složen, pri čemu različiti akteri naglašavaju značaj očuvanja kulturnog nasleđa i pristupa lokalitetima, dok se istovremeno suočavaju sa izazovima tumačenja i korišćenja nalazišta u širem društvenom i političkom okruženju.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Napad dronovima u Odesi: Tri civila izgubila život, požar zahvatio industrijsku zonu

U jutarnjim satima u Odesi izveden je napad dronovima na magacin, potvrđeno je troje poginulih i jedan teško ranjeni civil.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Napad dronovima u Odesi: Tri civila izgubila život, požar zahvatio industrijsku zonu

U jutarnjim satima u Odesi izveden je napad dronovima na magacin, potvrđeno je troje poginulih i jedan teško ranjeni civil.

Troje civila izgubilo je život u napad dronovima u Odesi, dok je još jedna osoba teško ranjena. Incident se dogodio danas oko 9.30 časova po lokalnom vremenu, kada je napadnut magacin u industrijskom delu ovog lučkog grada, prema izjavi načelnika lokalne vojne uprave Serhija Lisaka. Kao rezultat udara, izbio je požar velikih razmera, zbog čega su vatrogasne ekipe brzo upućene na teren.

Stručne službe nisu dozvolile pristup civilima u blizini napadnutog objekta. Kako je potvrđeno, napad dronovima u Odesi doveo je do brojnih poteškoća u radu industrijske zone, a gust dim nadvio se iznad pogođenog područja. Ekipe za hitne intervencije i dalje rade na lokalizaciji požara, dok su nadležne institucije započele uviđaj na licu mesta.

Detalji napada dronovima u Odesi

Napad se, kako je navedeno, dogodio u prepodnevnim satima, kada su dronovi pogodili magacin u industrijskoj zoni. Prema zvaničnoj izjavi, tri civila su izgubila život na licu mesta, dok je jedan teško ranjen i prebačen u bolnicu. Zbog ozbiljnosti situacije, sve ekipe su morale brzo reagovati, a intervencija vatrogasaca trajala je satima zbog razmera požara.

Osim toga, napad dronovima u Odesi nije prvi u poslednjih nekoliko dana. Prema lokalnim izvorima, ovaj grad je i ranije bio meta sličnih udara. Samo dva dana ranije, u sličnom incidentu poginuo je još jedan civil, a oštećen je i značajan broj objekata energetske infrastrukture. Kao rezultat toga, stanovnici su se suočili sa prekidima u isporuci struje i drugih usluga.

Posledice napada i reakcija lokalnih vlasti

Zbog serije napada dronovima u Odesi, nadležne službe pojačale su mere bezbednosti u industrijskim i lučkim zonama. Istraga o današnjem incidentu je u toku, a prema dosadašnjim informacijama, pristup pogođenom području je i dalje ograničen. U međuvremenu, lokalne vlasti apeluju na građane da se ne približavaju zoni napada dok traje uviđaj i gašenje požara.

Na kraju, serija napada dronovima u Odesi izazvala je zabrinutost među lokalnim stanovništvom, naročito zbog ponovljenih udara na civilne i industrijske objekte. Zvaničnici najavljuju dodatne mere bezbednosti kako bi se zaštitila infrastruktura, ali i životi građana u narednom periodu.

Pročitaj još

Svet

Russell Brand osuđen na 10 godina i 6 meseci zatvora zbog silovanja i seksualnog napada u Londonu

Sud u Londonu izrekao kaznu poznatom glumcu nakon što je proglašen krivim za silovanje i tri seksualna napada

Objavljeno pre

,

Objavio:

Russell Brand osuđen na 10 godina i 6 meseci zatvora zbog silovanja i seksualnog napada u Londonu – silovanje i seksualni napad u Londonu

Sud u Londonu izrekao kaznu poznatom glumcu nakon što je proglašen krivim za silovanje i tri seksualna napada

Sud u Londonu osudio je Russella Branda na 10 godina i 6 meseci zatvora zbog silovanja i seksualnog napada u Londonu. Ova presuda je doneta nakon što je porota proglasila poznatog glumca krivim za silovanje žene 2009. godine i seksualno uznemiravanje još tri žene u periodu od 2004. do 2009. godine, prema zvaničnim izvorima.

Detalji presude i izrečene kazne

Presuda je izrečena u sudu u južnom Londonu, gde je porota od osam muškaraca i četiri žene prethodno proglasila Branda krivim po jednoj tački za silovanje i tri tačke za seksualni napad. Takođe, Brand je oslobođen po dve tačke optužnice za silovanje i jednoj za pokušaj nedoličnog napada. Sve optužbe odnose se na period od 1999. do 2009. godine, a navodi žrtava su razmatrani tokom suđenja.

Žrtve su u svojim izjavama navele da su godinama trpele posledice napada. Jedna od žena, čije svedočenje je pročitano u sudnici, izjavila je: “Bila sam u šoku i potresena godinama. Bila sam izuzetno uznemirena i traumatizovana. Nisam imala poštovanje prema sebi.” Uz to, druga žrtva je opisala Branda kao “seksualnog predatora bez kajanja” i izrazila nadu da on neće imati priliku da povredi još žena.

Izjave žrtava i reakcije u sudnici

Tokom izricanja presude, izneti su i drugi iskazi žrtava. Žena koju je Brand silovao 2009. godine navela je da se posle napada “mučila sa spavanjem i hranom” i imala teškoće da kontroliše sopstvene emocije. S druge strane, prema zvaničnoj izjavi, sve žrtve su imale priliku da iznesu svoja osećanja pred sudom, što je dodatno uticalo na težinu izrečene kazne.

Zbog toga je sud istakao ozbiljnost dela i posledica koje su žrtve pretrpele. Prema navodima iz sudnice, Brand je tokom suđenja negirao krivicu, ali izrečena presuda ukazuje na to da je sud prihvatio iskaze žrtava kao verodostojne.

Na kraju, slučaj Branda izazvao je značajnu pažnju javnosti zbog njegovog statusa poznate osobe, ali i zbog težine optužbi koje su protiv njega iznete. Prema navodima iz sudskog procesa, žrtve su se suočavale sa dugotrajnim posledicama, a izrečena kazna označava kraj jednog dugotrajnog pravnog procesa. Sud je zaključio da ovakva dela moraju biti adekvatno sankcionisana, kako bi se zaštitile žrtve i sprečile slične situacije u budućnosti.

Pročitaj još

Svet

Više desetina migranata stradalo tokom pokušaja prelaska do Krita i Španije

Spasilačke ekipe pronašle tela i prebacile preživele na Krit, dok su stotine migranata presretnute na moru

Objavljeno pre

,

Objavio:

Više desetina migranata stradalo tokom pokušaja prelaska do Krita i Španije

Spasilačke ekipe pronašle tela i prebacile preživele na Krit, dok su stotine migranata presretnute na moru

Više desetina migranata stradalo je u pokušaju prelaska do grčkog ostrva Krit i obala Španije, prema saopštenju nadležnih organa. U ponedeljak su pronađena tela 13 osoba na brodu južno od Krita, dok je još jedan od osamnaestoro preživelih preminuo u zdravstvenom centru na ostrvu. Uzrok smrti 14 osoba, kao ni njihova identiteti i nacionalnosti, za sada nisu poznati.

Spasilačke operacije i broj preživelih

Pored toga, prema izveštaju francuske agencije, još osam tela pronađeno je na drugom brodu u blizini Krita, dok je oko 28 preživelih, među kojima su svi državljani Sudana, prevezeno na ostrvo. Spasilačke službe reagovale su na alarm koji je upućen kasno u subotu, a nepovoljni vremenski uslovi dodatno su otežali akciju.

Prema navodima organa, dva državljana Sudana, od kojih je jedan maloletan (16 godina), uhapšena su nakon što su ih preživeli identifikovali kao osumnjičene za krijumčarenje ljudi.

Pronađene dodatne grupe migranata na moru

Istog dana, više od 180 migranata pronađeno je na tri različita broda koji su pokušavali da pređu Sredozemno more iz severne Afrike ka Kritu. Ove brodove su otkrili avioni i dronovi evropske granične agencije, a svi putnici su prebačeni na ostrvo.

Osim toga, identifikovane su još tri grupe: jedan brod sa oko 47 osoba, drugi sa oko 40 i treći sa oko 100 putnika. Svi su zatečeni južno od ostrva i prema navodima nadležnih organa, planirano je da budu prebačeni na Krit.

Rastući broj migrantskih prelazaka

U poslednje vreme, prelazak migranata iz Libije prema Grčkoj postaje sve češći, a Krit se ističe kao jedna od glavnih tačaka ulaska u Evropu. Uprkos jakim vetrovima i opasnim uslovima na moru, broj pokušaja prelaska ne opada. Zvaničnici ističu da je povećan broj brodova koji stižu iz severne Afrike, uz kontinuirane spasilačke i bezbednosne operacije na ovom delu Sredozemlja.

Istraga o uzrocima smrti migranata i identitetima stradalih je u toku. Nadležne službe nastavljaju sa praćenjem situacije i akcijama na moru kako bi sprečile nove tragedije na ovoj ruti.

Pročitaj još

U Trendu