Connect with us

Svet

Arheološka istraživanja u Zapadnoj obali pod lupom zbog političkih tenzija

Istraživanja na lokalitetima u Zapadnoj obali izazivaju debate o pristupu i tumačenju istorijskih nalazišta, prema izjavama arheologa i lokalnih organizacija

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Sami aksu

Istraživanja na lokalitetima u Zapadnoj obali izazivaju debate o pristupu i tumačenju istorijskih nalazišta, prema izjavama arheologa i lokalnih organizacija

U judejskoj pustinji, na lokalitetu Tala’at Ad-Dam, aktuelna arheološka iskopavanja privlače pažnju zbog složenih istorijskih i savremenih odnosa u regionu. Ovo nalazište, koje se nalazi duž nekadašnjeg hodočasničkog puta ka Jerusalimu, deo je šire mreže arheoloških lokaliteta na Zapadnoj obali, regionu koji je poznat i pod nazivima Judeja i Samarija, dok ga Ujedinjene nacije definišu kao okupiranu palestinsku teritoriju.

Prema podacima lokalnih arheologa, region Zapadne obale sadrži više od 5.000 arheoloških lokaliteta, što čini ovo područje značajnim za istraživanje istorije različitih civilizacija i kultura koje su tokom vekova upravljale ovim prostorom. Ejal Frajman, zamenik službenika za arheologiju u izraelskoj Civilnoj administraciji Judeje i Samarije, ističe da je zadatak arheologa da zaštite i očuvaju lokalitete, bez političkog upliva. „Ne postupam po političkim uverenjima. Da nije bilo iskopavanja, nalazište bi verovatno ostalo poluzatrpano“, rekao je Frajman.

Na pitanje o tome da li je rad na ovim lokalitetima sam po sebi politički čin, s obzirom na status teritorije, Frajman navodi da je njegovo zaposlenje vezano za civilnu administraciju i da mu je dužnost zaštita i učinjenje arheoloških nalazišta dostupnim javnosti.

Međutim, različite organizacije i pojedinci iz Izraela i palestinskih teritorija iznose različite poglede na pitanje kome su nalazišta namenjena i kako se interpretiraju arheološki nalazi. Talja Ezrahi iz izraelske arheološke organizacije Emek Šaveh navodi da je arheologija često korišćena kao sredstvo za potvrđivanje određenih istorijskih narativa. „Arheologija je postala način da se dokaže da smo bili ovde“, kaže ona, ističući da se često traže dokazi o postojanju jevrejskog života na ovom prostoru.

Ezrahi tvrdi da su arheološka istraživanja u nekim slučajevima korišćena za ograničavanje pristupa zemlji palestinskom stanovništvu, što dodatno komplikuje odnose na terenu. Ova pitanja otvaraju rasprave o ulozi arheologije u savremenim društvenim i političkim procesima u regionu Zapadne obale.

Kontekst u kojem se odvijaju arheološka istraživanja u Zapadnoj obali ostaje složen, pri čemu različiti akteri naglašavaju značaj očuvanja kulturnog nasleđa i pristupa lokalitetima, dok se istovremeno suočavaju sa izazovima tumačenja i korišćenja nalazišta u širem društvenom i političkom okruženju.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Izborni rezultati donose promene među demokratama i hispanskom kokusu u Kongresu

Prema izveštajima sa terena, dosadašnji predsednik hispanskog kokusa Adriano Espailat izgubio je na unutarstranačkim izborima u Njujorku

Published

on

By

Prema izveštajima sa terena, dosadašnji predsednik hispanskog kokusa Adriano Espailat izgubio je na unutarstranačkim izborima u Njujorku

Dugogodišnji kongresmen Adriano Espailat, koji je obavljao funkciju predsednika Kongresnog hispanskog kokusa, poražen je na demokratskim unutarstranačkim izborima održanim u utorak u Njujorku. Prema zvaničnim rezultatima, pobedu je odnela kandidatkinja Darializa Avila Chevalier, što je izazvalo značajne političke reakcije na lokalnom i nacionalnom nivou.

Izbori su održani u okviru redovnog izbornog ciklusa, a prema izveštajima sa terena, rezultati su dočekani kao iznenađenje u političkim krugovima Njujorka, s obzirom na višegodišnje prisustvo Espailata u Kongresu. On je bio na čelu Kongresnog hispanskog kokusa, koji okuplja članove američkog Kongresa hispanskog porekla i igra značajnu ulogu u zastupanju interesa latinoameričke zajednice.

Avila Chevalier je u dosadašnjoj političkoj karijeri bila manje poznata široj javnosti. Njen uspeh na izborima tumači se kao pokazatelj promena u političkim prioritetima i očekivanjima birača u toj oblasti Njujorka. Detalji o njenoj predizbornoj kampanji i eventualnim prioritetima u budućem radu još nisu precizirani, ali je njena kandidatura dobila podršku određenih lokalnih organizacija i grupa.

Gubitak Espailata, koji je bio istaknuta figura među demokratama i hispanskim političarima u Kongresu, otvara pitanje o daljoj dinamici unutar Kongresnog hispanskog kokusa. Još nije saopšteno ko bi mogao preuzeti rukovodstvo ove grupe nakon njegovog odlaska.

Politički posmatrači ističu da će ova promena imati uticaj na zastupljenost i prioritete hispanske zajednice u Kongresu, kao i na odnose među demokratama na saveznom nivou. Dalje reakcije i moguće promene unutar stranke očekuju se u narednim sedmicama, dok se pažnja usmerava na to kako će novi predstavnik formulisati politiku i odgovarati na potrebe lokalne zajednice.

Izborni proces je sproveden u skladu sa važećim pravilima, a zvanični rezultati potvrđeni su od strane nadležnih izbornih organa. Prema dostupnim informacijama, veći incidenti ili nepravilnosti tokom glasanja nisu prijavljeni.

Pročitaj još

Svet

Administracija SAD traži dodatna sredstva za rat u Iranu, borbu protiv ebole i pomoć farmerima

Američka vlada podnela Kongresu zahtev za skoro 88 milijardi dolara, sredstva namenjena vojnim, zdravstvenim i poljoprivrednim potrebama

Published

on

By

Američka vlada podnela Kongresu zahtev za skoro 88 milijardi dolara, sredstva namenjena vojnim, zdravstvenim i poljoprivrednim potrebama

Administracija Sjedinjenih Američkih Država uputila je Kongresu zahtev za dodatno finansiranje u iznosu od oko 87,6 milijardi dolara, sa ciljem pokrivanja hitnih potreba povezanih sa sukobom u Iranu, borbom protiv epidemije ebole u centralnoj Africi i podrškom američkim farmerima. Predlog je zvanično dostavljen u sredu, a potvrdu o tome dali su predstavnici američke administracije.

Prema saopštenju, najveći deo traženih sredstava namenjen je vojnim operacijama koje Sjedinjene Države sprovode u vezi sa ratom u Iranu. Osim toga, deo sredstava predviđen je za odgovor na epidemiju ebole koja pogađa centralnu Afriku, kao i za ekonomske mere podrške poljoprivrednicima u SAD.

Zahtev za dodatnim finansiranjem upućen je nakon višenedeljnog iščekivanja, a u javnosti je izazvao različite reakcije. Zvaničnici su naveli da su sredstva neophodna radi održavanja operativnih kapaciteta američke vojske i omogućavanja brzog odgovora na zdravstvene i ekonomske izazove.

Politički analitičari ocenjuju da će zahtev naići na značajne prepreke tokom razmatranja u Kongresu. Deo članova vladajuće partije nalazi se pod pritiskom zbog nepopularnosti rata u Iranu među biračima, dok su predstavnici opozicije najavili da će se snažno protiviti usvajanju ovog predloga. Ukoliko bude usvojen, predlog mora proći kroz oba doma Kongresa, što prema mišljenju posmatrača, čini ishod neizvesnim.

Portparol administracije izjavio je da su sredstva za borbu protiv ebole i pomoć farmerima deo šireg paketa kojim se pokušava odgovoriti na više paralelnih izazova sa kojima se suočavaju SAD u zemlji i inostranstvu. Navedeno je da će deo budžeta biti usmeren na zdravstvene intervencije i mere podrške tokom epidemije, dok se za sektor poljoprivrede planira finansijska pomoć zbog posledica tržišnih poremećaja.

Trenutno nema zvaničnih podataka o tome kada bi Kongres mogao da odlučuje o predlogu, a predstavnici administracije navode da su razgovori sa zakonodavcima u toku. Očekuje se da će rasprava u narednim nedeljama biti intenzivna, posebno u delu koji se odnosi na vojni angažman SAD u Iranu.

Sukob u Iranu traje nekoliko meseci, a američka vojska je angažovana u različitim operacijama u regionu. S druge strane, epidemija ebole u centralnoj Africi izazvala je zabrinutost međunarodne zajednice zbog brzine širenja bolesti, dok su američki farmeri suočeni sa ekonomskim izazovima usled promena na globalnim tržištima.

Zahtev za dodatno finansiranje deo je šire strategije američke administracije za odgovor na više istovremenih kriza. Više informacija o daljem toku razmatranja očekuje se nakon narednih sednica Kongresa.

Pročitaj još

Svet

Netanjahu izjavio da nije tražio dozvolu od Trampa za akciju protiv Irana

Premijer Izraela istakao stratešku nezavisnost zemlje tokom govora na konferenciji u Tel Avivu

Published

on

By

Premijer Izraela istakao stratešku nezavisnost zemlje tokom govora na konferenciji u Tel Avivu

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas u Tel Avivu da nikada nije tražio dozvolu od tadašnjeg predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa za vojnu akciju protiv Irana prošle godine, već da je samo obavestio američkog lidera o planiranim potezima. Netanjahu je, obraćajući se na konferenciji Muni Ekspo, naglasio da nije želeo da čeka dok, kako je naveo, neprijatelji Izraela otvoreno izjavljuju da žele uništenje Izraela i, kako je dodao, Amerike.

“Jednostavno sam ga obavestio. Rekao sam mu da idemo na Iran jer neću da sedim i čekam naše neprijatelje koji otvoreno, iz sveg glasa, izjavljuju da žele da nas unište, a i vas (Ameriku) takođe, uzgred budi rečeno. To neću da dozvolim. I zato smo dejstvovali. Nisam tražio dozvolu”, izjavio je Netanjahu tokom obraćanja.

Prema navodima izveštaja, Netanjahuove izjave ocenjuju se kao pokušaj potvrđivanja strateške nezavisnosti Izraela u trenutku pojačanih tenzija između Izraela i SAD, koje su povezane sa nastojanjem američkog predsednika Trampa da postigne sporazum sa Iranom, kao i zbog izraelske zabrinutosti povodom američkih ograničenja na slobodu izraelskog vojnog delovanja.

Zvaničnici iz Izraela ističu da se ovakve izjave daju u kontekstu aktuelnih dešavanja i odnosa dve države, ali nisu saopšteni dodatni detalji o konkretnim vojnim akcijama koje su bile predmet razgovora Netanjahua i Trampa.

Pročitaj još

U Trendu