Connect with us

Svet

Analiza video snimaka otkrila nove detalje o napadu tokom večere dopisnika u Vašingtonu

Zvaničnici potvrdili pokušaj napada na predsednika SAD tokom događaja 25. aprila, istraga u toku

Published

on

pexels-photo-31413791

Zvaničnici potvrdili pokušaj napada na predsednika SAD tokom događaja 25. aprila, istraga u toku

Najnovija vizuelna istraga otkrila je dodatne informacije o pokušaju napada na predsednika SAD tokom godišnje večere Udruženja dopisnika u Beloj kući, održane u hotelu Vašington Hilton 25. aprila. Prema navodima tužilaštva, 31-godišnji osumnjičeni pokušao je da probije bezbednosnu kontrolu iznad balske sale, dok su predsednik, zvaničnici administracije i novinari prisustvovali događaju.

Fotografije i video materijal sa lica mesta analizirani su uz pomoć bivšeg agenta Tajne službe. Istražitelji su posebno ukazali na nekoliko ključnih trenutaka tokom incidenta. Prvi značajan detalj je nedostatak pokrivenosti kamerama u određenim delovima objekta tokom ključnih minuta. Zabeležen je i 13-minutni razmak u video zapisu sa nadzornih kamera, što je otežalo celovitu rekonstrukciju događaja.

Na snimcima se u jednom trenutku vidi dim u osvetljenju plafona, što prema navodima istražitelja može ukazivati na upotrebu vatrenog oružja tokom pokušaja proboja. Daljom analizom utvrđeno je da je jedan od agenata Tajne službe brzo reagovao na situaciju, što je doprinelo sprečavanju većih posledica.

Zvaničnici su naveli da je osumnjičeni bio naoružan puškom, pištoljem i noževima i da je pokušao da uđe u zaštićenu zonu iznad sale gde su se nalazili visoki zvaničnici i gosti. Tužilaštvo vodi istragu o svim okolnostima, dok su detalji o motivima i eventualnim saučesnicima još predmet provere.

Analizirani snimci i fotografije deo su šireg procesa utvrđivanja propusta u bezbednosnim merama tokom događaja. Istraga se nastavlja, a međunarodni mediji prenose da će rezultati vizuelne analize biti iskorišćeni u daljim bezbednosnim procedurama oko zaštite najviših državnih funkcionera.

Incident tokom večere Udruženja dopisnika privukao je pažnju zbog prisustva brojnih predstavnika vlasti i medija. Tajna služba i drugi organi bezbednosti najavili su dodatne provere i unapređenje protokola kako bi se smanjili rizici od sličnih pokušaja u budućnosti. Do sada nisu objavljeni podaci o žrtvama ili povređenima tokom ovog događaja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Ministarstvo spoljnih poslova Rumunije potvrdilo nepromenjen stav o pitanju Kosova

Zvaničnici Rumunije navode da nije došlo do promene politike po pitanju priznanja Kosova, nakon izjava iz Evropske komisije

Published

on

By

Zvaničnici Rumunije navode da nije došlo do promene politike po pitanju priznanja Kosova, nakon izjava iz Evropske komisije

Ministarstvo spoljnih poslova Rumunije saopštilo je da stav te zemlje o nepromenjenom odnosu prema priznanju jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova ostaje na snazi. Ova potvrda dolazi nakon što su se pojavili navodi evropske komesarke za proširenje Marte Kos o mogućim pozitivnim pomacima među članicama Evropske unije koje nisu priznale Kosovo.

Prema zvaničnoj izjavi rumunskog Ministarstva spoljnih poslova, Rumunija nije promenila svoju politiku po ovom pitanju. “Možemo vas informisati da se stav Rumunije koji se tiče priznavanja Kosova nije promenio”, navodi se u odgovoru te institucije.

Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, izjavila je 20. aprila na sednici Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta da “prati šta se dešava” u vezi sa pet država članica EU koje nisu priznale nezavisnost Kosova i ocenila da je „razvoj ohrabrujući“, ali nije navela dodatne detalje.

Na istoj sednici, Kos je odgovarala na pitanje izvestioca za Kosovo u Evropskom parlamentu, koji je pitao na koji način Evropska komisija planira da reaguje u vezi sa statusom Kosova kod preostalih članica koje ga nisu priznale.

Pored Rumunije, iz Ministarstva spoljnih poslova Slovačke saopšteno je da deklaracija slovačkog parlamenta iz 2007. godine, kojom se nalaže da rešenje statusa Kosova mora biti zasnovano na poštovanju legitimnih zahteva Srbije i međunarodnih pravnih normi, i dalje ostaje na snazi.

Zvaničnici iz Rumunije i Slovačke time su potvrdili da trenutno nema promene u njihovoj zvaničnoj politici prema pitanju priznanja Kosova.

Pročitaj još

Svet

Tramp tvrdi da je vlast u Iranu u krizi, analitičari ističu promene bez ozbiljnih podela

Prema izjavama američkog predsednika, u Iranu vlada nesigurnost, dok analitičari navode da nema dokaza o urušavanju režima

Published

on

By

Prema izjavama američkog predsednika, u Iranu vlada nesigurnost, dok analitičari navode da nema dokaza o urušavanju režima

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da su unutrašnji sukobi i konfuzija unutar iranskog državnog vrha jedan od razloga otežanih pregovora o okončanju rata koji su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli protiv Irana 28. februara. Tramp je u više navrata javno istakao da, prema njegovim rečima, u Iranu postoji ozbiljna kriza upravljanja i podeljenost, što po njemu otežava diplomatske napore za postizanje dogovora.

Nakon što je bivši vrhovni lider Irana, ajatolah Ali Hamenei, poginuo u prvom talasu američko-izraelskih napada, došlo je do promene na čelu države. Iranske vlasti su za novog vrhovnog lidera imenovale njegovog sina, ajatolaha Modžtabu Hameneija, što je prema analitičarima izazvalo određene promene u raspodeli moći, ali ne i duboke podele u vrhu vlasti.

Tramp je u više navrata tokom aprila naveo da „niko ne zna ko je zadužen“ u Iranu i da je režim „ozbiljno podeljen i u stanju kolapsa“. U jednoj objavi na društvenim mrežama, američki predsednik naveo je da postoji „velika borba za vlast i konfuzija među liderima“ i da to dodatno komplikuje pregovore o prekidu sukoba. Prema njegovim rečima, američki pregovarači su u kontaktu sa novom grupom iranskih predstavnika, koje je opisao kao „razumne ljude“.

S druge strane, analitičari i stručnjaci za Bliski Istok navode da, iako je u iranskim strukturama vlasti došlo do izvesnih promena nakon smrti bivšeg lidera, nema dokaza o ozbiljnim podelama koje bi narušile sposobnost režima da funkcioniše ili pregovara. Oni ocenjuju da se vlast u Iranu prilagođava novim okolnostima i da trenutna retorika iz Vašingtona može predstavljati pokušaj da se objasni spor napredak u pregovorima.

Iran je od početka sukoba zadržao ustaljenu strukturu odlučivanja, gde ključnu ulogu ima vrhovni lider, a ostale institucije i dalje funkcionišu u skladu sa ustavnim okvirom. Analitičari smatraju da promene u vrhu vlasti nisu dovele do paralize institucija niti do ozbiljnih nesuglasica koje bi uticale na tok pregovora.

Sukob između Irana, SAD i Izraela traje više od dva meseca, a međunarodni pokušaji za postizanje prekida vatre i dalje traju. Prema dostupnim informacijama, diplomatski napori su usmereni na pronalaženje rešenja koje bi dovelo do smanjenja tenzija i omogućilo obnovu političkog dijaloga. Nezavisni izvori trenutno ne potvrđuju navode o ozbiljnoj krizi vlasti u Iranu, dok iz Vašingtona poručuju da su pregovori i dalje u toku.

Pročitaj još

Svet

Troje preminulih i porast zaraženih hantavirusom na kruzeru kod Atlantskog okeana

Nadležne službe tragaju za putnicima iskrcanim na ostrvu Sveta Jelena, sedmoro hospitalizovanih

Published

on

By

Nadležne službe tragaju za putnicima iskrcanim na ostrvu Sveta Jelena, sedmoro hospitalizovanih

Troje putnika sa kruzera “MV Hondius” preminulo je usled infekcije hantavirusom tokom putovanja kod Zelenortskih ostrva na zapadnom obodu Afrike, dok je najmanje sedam osoba obolelo i troje evakuisano zbog težeg oblika zaraze, saopšteno je iz nadležnih službi. Brod se trenutno kreće ka Kanarskim ostrvima, nakon što je lokalnim vlastima odbijen zahtev za iskrcavanje oko 150 putnika.

Među zaraženima su i strani državljani koji su se iskrcali na ostrvu Sveta Jelena tokom krstarenja 23. aprila. Deo njih nalazi se pod nadzorom u Sjedinjenim Američkim Državama, dok su u Velikoj Britaniji dve osobe u izolaciji, a jedna hospitalizovana. Prema navodima jednog od putnika, 23 osobe su napustile kruzer na Svetoj Jeleni i nastavile putovanja ka svojim državama, dok nadležno ministarstvo navodi mogućnost da je broj iskrcanih putnika veći, oko 40.

Među iskrcanima bila je supruga preminulog državljanina Holandije, koja je hospitalizovana u Južnoj Africi. Nadležne službe nisu precizirale trenutnu lokaciju svih iskrcanih putnika.

Profesor Lari Gostin, direktor instituta za nacionalno i globalno zdravstveno pravo, izjavio je da je hantavirus smrtonosniji od kovida, ali znatno manje prenosiv, te da ne očekuje dugotrajnu epidemiju. On je dodao da su kruzeri posebno rizični zbog gustine putnika i kretanja između luka. “Ovo ima male nijanse COVID-a”, ocenio je, podsećajući na raniji slučaj širenja zaraze na sličnim brodovima.

Gostin je upozorio da je neophodno ozbiljno pratiti razvoj situacije, ali je naglasio da je hantavirus manje sposoban za masovno širenje u poređenju sa virusom SARS-CoV-2.

Potraga za iskrcanim putnicima i njihovo zdravstveno praćenje su u toku, dok se kruzer kreće ka sledećoj destinaciji.

Pročitaj još

U Trendu