Connect with us

Svet

Analiza ukazuje na moguću nestašicu goriva u Evropi sredinom aprila

Prema procenama investicione banke, poremećaji u snabdevanju naftom mogli bi izazvati kritičnu situaciju u regionu

Published

on

Foto Izvor:

Prema procenama investicione banke, poremećaji u snabdevanju naftom mogli bi izazvati kritičnu situaciju u regionu

Najnovija analiza investicione banke ukazuje na mogućnost naglog rasta cena nafte i ozbiljne rizike za tržište goriva u Evropi ukoliko se ključni pravci snabdevanja ne stabilizuju u skorije vreme. Procene pokazuju da bi cene nafte mogle u kratkom roku da dostignu između 120 i 130 dolara po barelu, dok bi u slučaju trajnih poremećaja kroz Ormuski moreuz do sredine maja, cena mogla da premaši i 150 dolara po barelu.

Osnovni scenario predviđa da će se poremećaji rešiti pregovorima, ali nakon perioda smanjenog snabdevanja i pražnjenja zaliha. Cene bi tokom drugog tromesečja mogle da ostanu iznad 100 dolara po barelu, a stabilizacija tržišta i postepeno normalizovanje nivoa zaliha očekuju se tek u drugoj polovini 2026. godine.

Posledice će se najpre osetiti u Aziji, posebno u Kini i Indiji, koje zavise od izvoza kroz Ormuski moreuz. U tim zemljama već se uvode mere štednje, uključujući skraćenje radne nedelje. Evropa bi sa posledicama mogla da se suoči nekoliko dana kasnije, a oko 10. aprila situacija postaje kritična, posebno kada je reč o dizelu, s obzirom da se približno trećina evropskog uvoza oslanja na Bliski istok. Od tog perioda isporuke bi mogle postepeno da se smanjuju, a već krajem aprila u Nemačkoj bi mogle da se pojave konkretne nestašice benzina i dizela.

Severna Amerika bi posledice osetila sredinom aprila, a Australija oko 20. aprila. Na svetskom nivou već postoji manjak miliona barela dnevno kada je reč o rafinisanim proizvodima, a najkritičniji su dizel, kerozin i nafta, koji su ključni za industriju, vazdušni saobraćaj i hemijski sektor. Već su zabeleženi prvi otkazani letovi i rast cena.

Čak i u slučaju brzog smirivanja situacije, posledice poremećaja lanca snabdevanja osećaće se još dugo, jer se skladišta prazne ili neravnomerno pune, a svetsko tržište energenata se postepeno suočava sa krizom čiji se efekti šire iz Azije prema Evropi.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Advokati Luidžija Manjonea optužuju savezne tužioce za narušavanje prava

Odbrana tvrdi da je narušeno pravo na pravično suđenje, u toku pregovori o mogućoj nagodbi pre sudskog ročišta

Published

on

By

Odbrana tvrdi da je narušeno pravo na pravično suđenje, u toku pregovori o mogućoj nagodbi pre sudskog ročišta

Advokati Luidžija Manjonea izneli su optužbe da su savezni tužioci prekršili njegova ustavna prava tokom krivičnog postupka za ubistvo direktora kompanije UnitedHealthcare, Brajana Tompsona, u decembru 2024. godine. Manjone se suočava sa optužbama na državnom i saveznom nivou, a izjasnio se da nije kriv po svim tačkama optužnice.

Prema navodima izvora upoznatih sa slučajem, odbrana i tužilaštvo su započeli razgovore o mogućoj nagodbi pred zakazano sudsko ročište 6. jula. Advokati Manjonea uputili su saopštenje u kojem izražavaju zabrinutost zbog informacija koje su, prema njima, u javnost dospele putem neimenovanih izvora. U izjavi, advokat Karen Fridman Agnifilo navela je da smatra da se radi o “zabrinjavajućem obrascu” koji, kako tvrdi, ima za cilj da utiče na javno mnjenje i ugrozi nepristrasnost budućeg sudskog postupka. “Svaki okrivljeni u Americi, uključujući Luidžija, ima pravo da se smatra nevinim dok se ne dokaže suprotno i da ne odgovara dvaput za isto delo”, navodi se u izjavi odbrane.

Pravni stručnjaci ukazuju da su pregovori o mogućoj nagodbi između tužilaštva i odbrane uobičajena praksa pre početka suđenja i deo standardne procedure. Sagovornici iz pravne struke ističu da se takvi razgovori vode tokom celog procesa i da uglavnom podrazumevaju razmenu mogućih uslova nagodbe.

Manjoneov slučaj privukao je pažnju zbog javnog interesa i težine optužbi. Izvori iz pravosudnih krugova naglašavaju da se tokom pripreme za suđenje često pojavljuju informacije iz anonimnih izvora, što može uticati na percepciju javnosti, ali i na proces selekcije porote. U ovom trenutku, suđenje na oba nivoa još nije počelo, a dalji tok postupka zavisiće od eventualnog dogovora ili odluke sudskih organa.

Izveštaji sa lica mesta i zvanične izjave pravosudnih predstavnika potvrđuju da je slučaj u toku i da se primenjuju standardne procedure za zaštitu prava okrivljenog. Nije poznato da li će doći do nagodbe ili će predmet biti razmatran na sudu.

Pročitaj još

Svet

Sud naložio Ministarstvu pravde SAD da objavi više dokumenata o Epstajnu ili objasni razloge za zadržavanje redakcija

Federalni sud traži od Ministarstva pravde objašnjenje ili objavljivanje neredigovanih dokumenata u vezi sa slučajem Džefrija Epstajna; rok do 2. jula, prema zvaničnoj odluci suda

Published

on

By

Federalni sud traži od Ministarstva pravde objašnjenje ili objavljivanje neredigovanih dokumenata u vezi sa slučajem Džefrija Epstajna; rok do 2. jula, prema zvaničnoj odluci suda

Američki federalni sudija Emmet Salivan naložio je Ministarstvu pravde Sjedinjenih Američkih Država da do 2. jula dostavi neredigovane verzije više dokumenata u vezi sa slučajem Džefrija Epstajna ili da sudu pruži detaljno obrazloženje zašto određene informacije moraju ostati sakrivene. Ova odluka doneta je nakon tužbe u kojoj se vrši prigovor na način na koji je Ministarstvo pravde redigovalo dokumenta, uključujući i one u kojima je vršilac dužnosti generalnog tužioca Tod Blanš naveden kao stranka.

Sporni dokumenti obuhvataju osam mejlova gde su imena pošiljalaca ili primalaca prekrivena, kao i nacrt optužnice u kojoj su imena potencijalnih saučesnika skrivena. Takođe, deo zahteva odnosi se na mejl iz 2019. godine u kome se pominju saučesnici, a njihova imena su redigovana. Sud je zatražio i da Ministarstvo pravde objavi beleške sa intervjua na osnovu kojih su sačinjeni izveštaji Federalnog istražnog biroa o neproverenim navodima protiv tadašnjeg predsednika Donalda Trampa, ili da precizira razloge zašto to nije moguće.

Pored toga, sudija Salivan je naložio Ministarstvu pravde da objavi evidenciju sa spiskom svih redakcija koje su izvršene u dokumentima vezanim za Epstajna, što je predviđeno i važećim zakonom. Ova odluka dolazi nakon višemesečnih polemika o transparentnosti u postupanju Ministarstva pravde po pitanju objavljivanja dokumenata u vezi sa slučajem Epstajn. Milioni dokumenata su javno dostupni od decembra, ali su delovi ostali redigovani zbog navoda o zaštiti privatnosti i istrage.

Sudski proces i dalje traje, a Ministarstvo pravde ima rok do 2. jula da postupi po nalozima suda. Detalji o daljim koracima biće dostupni nakon što Ministarstvo pravde dostavi tražene materijale ili obrazloženje sudu.

Pročitaj još

Svet

Koliko vode koriste data centri i veštačka inteligencija u SAD

Naučna istraživanja procenjuju potrošnju vode u američkim data centrima, dok svakodnevne aktivnosti ostaju glavni izvor opterećenja na resurse

Published

on

By

Naučna istraživanja procenjuju potrošnju vode u američkim data centrima, dok svakodnevne aktivnosti ostaju glavni izvor opterećenja na resurse

Istraživanja sprovedena u Sjedinjenim Američkim Državama ukazuju da data centri, uključujući one koji podržavaju rad veštačke inteligencije, predstavljaju značajnog korisnika vode, ali da i dalje zaostaju za svakodnevnim potrebama stanovništva. Prema procenama naučnika iz Lawrence Berkeley National Laboratory, američki data centri su tokom 2023. godine potrošili oko 228 milijardi galona vode. Od tog iznosa, približno 17 milijardi galona upotrebljeno je direktno za hlađenje servera, dok je ostatak potrošnje vezan za proizvodnju električne energije potrebne za njihov rad.

Procene potrošnje vode povezane sa korišćenjem veštačke inteligencije variraju u zavisnosti od izvora. Neki izvori navode da jedan upit upućen AI modelu troši količinu vode uporedivu sa nekoliko kapi, dok drugi podatak sugeriše da jedna kratka poruka generisana uz pomoć AI može zahtevati količinu vode približnu pola litra. Ove razlike proizilaze iz različitih metodologija merenja – pojedine procene uključuju samo direktnu potrošnju vode za hlađenje, dok druge u obzir uzimaju i vodu upotrebljenu u procesu proizvodnje električne energije. Takođe, određeni izvori se oslanjaju na podatke koji nisu ažurirani u skladu sa promenama u tehnologiji.

Naučnici ističu da ukupna potrošnja vode zavisi od nekoliko faktora, uključujući tip AI modela, lokaciju data centra i energetski miks u lokalnoj mreži. Na pojedinim lokacijama razlika u potrošnji može biti višestruka.

Upoređujući podatke o potrošnji vode AI tehnologija sa drugim svakodnevnim potrebama, istraživanja ukazuju da proizvodnja prehrambenih proizvoda, navodnjavanje i druge aktivnosti stanovništva predstavljaju mnogo veće opterećenje za vodne resurse. Jedan od primera iz istraživanja navodi da je za proizvodnju jednog hamburgera potrebno više vode nego za generisanje hiljada AI odgovora, nezavisno od načina računanja.

Podaci pokazuju da, iako data centri i AI tehnologije zahtevaju značajne količine vode, najveći deo ukupne potrošnje u Sjedinjenim Državama i dalje otpada na svakodnevne aktivnosti kao što su gajenje hrane, održavanje travnjaka i lična higijena. Analiza dostupnih naučnih istraživanja omogućava uvid u relativni značaj potrošnje vode u IT sektoru u odnosu na druge sektore privrede i svakodnevnog života.

Pročitaj još

U Trendu