Connect with us

Svet

Američki zvaničnici održali brifing posle dogovora o dvonedeljnom prekidu vatre sa Iranom

Ministarstvo odbrane SAD potvrdilo privremeni prekid vojnih operacija, izraelska strana podržala sporazum, ali borbe sa Hezbolahom nastavljene

Published

on

pexels-photo-7611739

Ministarstvo odbrane SAD potvrdilo privremeni prekid vojnih operacija, izraelska strana podržala sporazum, ali borbe sa Hezbolahom nastavljene

Američki sekretar za odbranu Pit Hegset i predsednik Združenog generalštaba Dan Kein održali su u sredu brifing za novinare u Pentagonu, nakon što je predsednik SAD Donald Tramp prethodne večeri saopštio da je postignut dogovor o dvonedeljnom, uslovnom prekidu vatre sa Iranom. Brifing je usledio nakon što su zabeleženi prvi znaci povećanja brodskog saobraćaja u strateški važnom Ormuskom moreuzu.

Predsednik Tramp je na društvenim mrežama naveo: “Slažem se da suspendujemo bombardovanje i napade na Iran na period od dve nedelje”, dodajući da su “SAD već ispunile i premašile sve vojne ciljeve”. Potpredsednik SAD, Dž.D. Vens, tokom posete Mađarskoj, ocenio je da je dogovor „krhko primirje“.

Iako je najavljen prekid vatre, iranska državna agencija prenela je da su u noći između utorka i srede zabeležene najmanje tri eksplozije u blizini Rafinerije nafte na ostrvu Lavan, nekoliko sati nakon što je objavljen dogovor SAD i Irana. Za sada nema potvrde da li su za te napade odgovorne američke ili izraelske snage, a precizni detalji nisu saopšteni. Ostrvo Lavan se nalazi zapadno od ulaza u Ormuski moreuz, na manje od 16 kilometara od iranske obale u Persijskom zalivu.

Prema navodima zvaničnika Bele kuće, Izrael je prihvatio predlog o dvonedeljnom prekidu vatre između SAD i Irana. Međutim, kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanijahua saopštila je kasno u utorak da dok Izrael podržava privremeni prekid vatre između SAD i Irana, taj dogovor ne obuhvata borbe između izraelske vojske i Hezbolaha, libanske grupe koju podržava Iran.

Dogovoreni prekid vatre dolazi nakon višenedeljnih tenzija i vojnih aktivnosti u regionu Persijskog zaliva. Ormuski moreuz je ključna pomorska ruta za promet nafte i energenata iz regiona Bliskog istoka, a svaki poremećaj u tom području ima direktan uticaj na globalna tržišta.

Američki i izraelski zvaničnici nisu izneli podatke o eventualnim žrtvama ili materijalnoj šteti povezanoj sa poslednjim događajima. Takođe, nije saopšteno da li je dogovor o prekidu vatre rezultat direktnih pregovora između Vašingtona i Teherana ili je postignut posredstvom trećih strana.

Međunarodni posmatrači i dalje prate razvoj situacije, dok su zvaničnici pozvali strane na uzdržanost i poštovanje dogovorenih uslova. U prethodnim godinama, region Persijskog zaliva bio je poprište niza incidenata između američkih, iranskih i savezničkih snaga, a privremeni prekidi vatre predstavljali su pokušaje smanjenja tenzija, iako su često bili krhki i ograničenog trajanja.

Trenutno nije poznato da li će dogovoreni dvonedeljni prekid vatre dovesti do šireg političkog dijaloga između strana. Zvaničnici SAD i Izraela najavili su da će nastaviti da pomno prate situaciju, dok iz iranskih zvaničnih izvora zasad nema novih saopštenja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Američka vojska potrošila skoro milion galona kafe tokom operacije u Iranu

General Dan Kejn izvestio o logističkim podacima za vreme sukoba, dok je privremeni prekid vatre na snazi

Published

on

By

General Dan Kejn izvestio o logističkim podacima za vreme sukoba, dok je privremeni prekid vatre na snazi

Američka vojska je tokom operacije ‘Epic Fury’ u Iranu potrošila oko 950.000 galona kafe i značajne količine nikotina, izjavio je general Dan Kejn, predsedavajući Združenog generalštaba, tokom obraćanja novinarima u sredu u Vašingtonu. Ovi podaci objavljeni su istog dana kada je objavljena vest o privremenom prekidu vatre između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.

General Kejn je tokom brifinga naveo da su američke snage u gotovo šest nedelja trajanja sukoba konzumirale preko šest miliona obroka, oko 950.000 galona kafe i oko dva miliona energetskih napitaka, dok je upotreba nikotina označena kao “značajna”, ali bez preciziranja količine. “Nisam rekao da imamo problem”, dodao je Kejn u vezi sa ovim navikama tokom operacije.

Prema njegovim rečima, procenjuje se da je količina popijene kafe ekvivalentna otprilike 7,6 miliona šoljica. General nije naveo detalje o vrstama energetskih pića koja su korišćena tokom operacije.

General Kejn izrazio je zahvalnost pripadnicima američke vojske zbog njihovog angažovanja i napora u teškim uslovima, ističući da je operacija bila zahtevna i da su vojnici svakodnevno pokazivali odlučnost. “Ovo je težak i neizvestan zadatak. Haotično je, vruće, mračno i nepredvidivo, a naši ljudi su ušli u te nepoznanice i nastavili dalje”, rekao je Kejn.

Na istom brifingu, sekretar za odbranu Pit Hegset naveo je da je Ministarstvo odbrane SAD ispunilo trenutne zadatke u regionu, ali je najavio da će američke snage ostati prisutne dok se situacija ne stabilizuje.

Privremeni prekid vatre između Sjedinjenih Država i Irana, koji je dogovoren ranije tokom dana, ima za cilj nastavak pregovora između dve strane. Sukob između SAD i Irana traje već nekoliko nedelja, a međunarodna zajednica prati razvoj situacije i mogućnost trajnog rešenja.

Pročitaj još

Svet

Radnici u SAD očekuju kasnije penzionisanje zbog rasta životnih troškova

Prema istraživanju, sve veći troškovi života i zdravstva utiču na planove odlaska u penziju, potvrđuju relevantne analize

Published

on

By

Prema istraživanju, sve veći troškovi života i zdravstva utiču na planove odlaska u penziju, potvrđuju relevantne analize

Prema novom istraživanju, zaposleni u Sjedinjenim Američkim Državama procenjuju da će se povući iz radnog odnosa u proseku četiri godine kasnije nego što bi želeli. Ovakve promene u planovima za penzionisanje povezane su sa rastućim životnim troškovima i zdravstvenim izdacima, navodi se u analizi koju su sproveli stručnjaci iz oblasti ekonomije.

Istraživanje je obuhvatilo više od 2.000 zaposlenih na puno radno vreme u srednjim i velikim američkim kompanijama. Prema dobijenim rezultatima, gotovo polovina učesnika navela je visoke troškove života kao glavni razlog zbog kojeg očekuju da će kasnije otići u penziju. Takođe, samo jedna petina ispitanika izjavila je da bi želela da nastavi da radi iz zadovoljstva, dok većina navodi finansijske razloge kao ključne za produženje radnog veka.

U izveštaju se navodi i da su kratkoročne finansijske potrebe uticale na veliki broj zaposlenih da koriste sredstva iz svojih penzionih fondova. Oko jedne trećine ispitanih potvrdilo je da su tokom prošle godine uzeli kredit ili izvršili vanredno povlačenje novca iz svojih 401(k) štednih planova, kako bi sanirali hitne finansijske potrebe. Prema procenama stručnjaka, ovakve odluke mogu dovesti do dodatnog odlaganja odlaska u penziju, usled smanjenja raspoloživih sredstava za starosnu dob.

Komentarišući rezultate, predstavnik istraživačke grupe istakao je da su finansijski pritisci naveli mnoge radnike da žrtvuju dugoročne ciljeve zarad trenutnih potreba. Dodaje se da je kod mlađih generacija, posebno među zaposlenima rođenim između 1997. i 2012. godine, primećen veći stepen pesimizma u pogledu mogućnosti ranijeg penzionisanja. Ova grupa očekuje da će otići u penziju u proseku 5,2 godine kasnije nego što bi želela, dok radnici starije generacije navode da će svoj radni vek produžiti za oko 3,9 godina.

Analitičari smatraju da ovakvi rezultati odražavaju šire ekonomske izazove sa kojima se suočavaju američki radnici, uključujući nestabilnost tržišta i rastuće cene osnovnih potrepština. Prema navodima izveštaja, sve veći broj ljudi oslanja se na povlačenje sredstava iz penzionih fondova kao rešenje za hitne situacije, što može imati dugoročne posledice na stabilnost penzionih sistema i lične finansijske sigurnosti.

Očekuje se da će se tendencija kasnijeg odlaska u penziju nastaviti ukoliko se ekonomski uslovi ne promene, dok stručnjaci preporučuju dodatnu edukaciju i podršku radnicima u planiranju finansijske budućnosti.

Pročitaj još

Svet

Finansijska tržišta reaguju na najavu primirja u Iranu, cene nafte osetno pale

Zvanično potvrđena dvonedeljna obustava sukoba, značajan rast berzanskih indeksa i pad cena nafte prema podacima sa tržišta

Published

on

By

Zvanično potvrđena dvonedeljna obustava sukoba, značajan rast berzanskih indeksa i pad cena nafte prema podacima sa tržišta

Finansijska tržišta zabeležila su nagle pomake nakon najave dvonedeljnog primirja u Iranu, saopšteno je u sredu. Prema izveštajima sa tržišta, najava prekida vatre izazvala je rast indeksa na berzama i veliki pad cena nafte, dok su investitori procenjivali mogućnost smanjenja rizika od dugotrajnijeg poremećaja u energetskom sektoru.

Na američkom tržištu, terminski ugovori za Dow Jones Industrial Average porasli su za 1.267 poena, odnosno 2,7 odsto, u ranim jutarnjim satima. Istovremeno, S&P 500 i Nasdaq Composite futures zabeležili su porast od 2,8, odnosno 3,5 odsto. Prema navodima finansijskih stručnjaka, tržišta su bila u defanzivnom položaju zbog neizvesnosti koja je prethodnih pet nedelja pratila sukob u Iranu i potencijalne posledice po globalno snabdevanje energentima.

Cene nafte su značajno pale. Američki referentni indeks, West Texas Intermediate, smanjen je za 17,9 odsto, dok je međunarodni Brent zabeležio pad od 16,3 odsto, prema podacima sa tržišta. U trenutku izveštavanja, cene su iznosile 92,76 i 91,53 dolara po barelu za ova dva indeksa. Iako su cene i dalje iznad nivoa pre izbijanja sukoba, analitičari napominju da kretanje zavisi od daljeg razvoja situacije u regionu.

Prema navodima servisa za nadzor pomorskog saobraćaja, jutro nakon objave o primirju zabeleženi su prvi znaci kretanja brodova kroz moreuz Hormuz, što se smatra ključnim za stabilnost globalnog snabdevanja naftom. Predsednik SAD je prethodne večeri najavio da je njegova administracija primila deset tačaka predloga iz Irana, ocenjujući ga kao osnovu za dalji dijalog. Iranska strana je takođe potvrdila postizanje dogovora i istakla da podrazumeva nastavak iranske kontrole nad moreuzom Hormuz.

Investitori su prethodno očekivali da bi moreuz mogao ostati zatvoren barem do sredine aprila, što bi prema procenama ekonomista moglo dodatno uticati na rast cena goriva. Za sada, prema aktuelnim informacijama, privremena stabilizacija tržišta vezuje se direktno za najavu obustave sukoba i početak diplomatskih aktivnosti između zaraćenih strana.

Nastavak dijaloga i poštovanje primirja u narednim danima biće odlučujući za dalji tok na tržištima i energetskom sektoru. Zvaničnici obe strane potvrdili su spremnost na nastavak pregovora, dok međunarodni posmatrači prate situaciju i kretanje roba kroz strateški važne pomorske pravce.

Pročitaj još

U Trendu