Connect with us

Svet

Američki zakonodavci traže ograničenja za kinesko vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem

Predlog zakona podržan od obe stranke, Tramp i Si Đinping održali sastanak o trgovini i bezbednosti

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Vladimir srajber

Predlog zakona podržan od obe stranke, Tramp i Si Đinping održali sastanak o trgovini i bezbednosti

Zakonodavci u Sjedinjenim Američkim Državama predložili su uvođenje oštrijih mera za kontrolu kupovine američkog poljoprivrednog zemljišta od strane kineskih subjekata, navodeći bezbednosne razloge. Ova inicijativa dolazi u trenutku kada je bivši predsednik Donald Tramp održao sastanak sa kineskim predsednikom Si Đinpingom u Pekingu, gde su teme razgovora bile trgovina, energija, Tajvan i sukob sa Iranom.

Predlog zakona, koji su u Kongresu predstavili članovi obe velike američke političke stranke, ima za cilj zatvaranje, kako su naveli, “opasnih rupa” koje omogućavaju stranim subjektima, uključujući i Kinu, da kupuju zemljište u blizini američkih vojnih baza i kritične infrastrukture. Prema rečima Džona Mulenara, predsedavajućeg Odbora za Kinu u Predstavničkom domu, “bezbednost hrane je pitanje nacionalne bezbednosti” i naglašeno je da je potrebno sprečiti kupovinu zemljišta u blizini osetljivih lokacija.

Predlog zakona podržali su i predstavnici Demokratske stranke, među kojima su Džoš Gotajmer iz Nju Džersija, kao i predstavnici iz Kalifornije Džulija Braunli, Džimi Paneta i Majk Tompson. Zvaničnici administracije Donalda Trampa izjavili su za međunarodne medije da praćenje stranog vlasništva nad zemljom ostaje prioritet, uključujući i proveru načina na koji savezne američke države prikupljaju i obrađuju podatke o ovim kupovinama.

Prema proceni američkog Ministarstva poljoprivrede iz decembra 2024. godine, više od 40 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta, što čini oko 2% ukupnih poljoprivrednih površina u SAD, nalazi se u vlasništvu stranih entiteta. Učešće kineskih subjekata u ukupnom stranom vlasništvu je prema ovim podacima manje od 1%.

Zakonodavci navode da je cilj predloga zakona povećanje transparentnosti i sprečavanje mogućih bezbednosnih rizika. U javnosti se vode rasprave o potencijalnim posledicama stranog vlasništva nad zemljištem, posebno u kontekstu odnosa sa Kinom i aktuelnih međunarodnih tenzija.

Sastanak Donalda Trampa i Sija Đinpinga u Pekingu deo je šire diplomatske aktivnosti, pri čemu su ključne teme bile i trgovinski odnosi, energetska pitanja, status Tajvana, kao i razvoj situacije u vezi sa ratom u Iranu. Predstavnici obe strane nisu dali detaljnije komentare o rezultatima razgovora. Inicijativa američkih zakonodavaca o kontroli stranog vlasništva zemljišta postala je deo šire debate o nacionalnoj bezbednosti i ekonomskim odnosima sa Kinom.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Princeza Dajana preminula u saobraćajnoj nesreći u Parizu, imala 36 godina

Policija sprovodi istragu o uzrocima nesreće, automobil udario u stub u tunelu Pont de l’Alma

Published

on

By

Policija sprovodi istragu o uzrocima nesreće, automobil udario u stub u tunelu Pont de l’Alma

Princeza Dajana, poznata po humanitarnom radu i nadimku “princeza naroda”, preminula je u saobraćajnoj nesreći u Parizu 31.08.1997. godine, saopštili su policijski izvori. Nesreća se dogodila u ranim jutarnjim satima kada je automobil u kojem se nalazila Dajana, zajedno sa Dodijem Fajedom, udario u stub u tunelu Pont de l’Alma.

Prema dostupnim informacijama, Dajana i Dodi Fajed su zajedno putovali kroz Pariz kada je došlo do sudara. Na licu mesta poginuli su vozač i Dodi Fajed, dok je princeza Dajana preminula u bolnici od zadobijenih povreda. Policija je potvrdila da su uviđaj i istraga u toku kako bi se utvrdile sve okolnosti nesreće.

“Istraga je u toku i prikupljaju se svi relevantni dokazi kako bi se razjasnili uzroci nesreće”, navodi se u zvaničnoj izjavi policije.

Princeza Dajana rođena je 01.07.1961. godine kao Dajana Frensis Spenser u Engleskoj. Postala je poznata širom sveta ulaskom u britansku kraljevsku porodicu i brakom sa princom Čarlsom, sa kojim je imala dva sina. Tokom života bila je posvećena humanitarnom radu, pružajući podršku obolelima od HIV-a i AIDS-a, beskućnicima i deci, kao i angažmanu u kampanjama protiv upotrebe protivpešadijskih mina.

Njena smrt izazvala je veliku pažnju javnosti, a policija nastavlja prikupljanje informacija o svim aspektima nesreće.

Pročitaj još

Svet

Povećani rizici od bolesti nakon smanjenja zdravstvenih programa u SAD

Američki istraživači upozoravaju na pojavu novih pretnji po javno zdravlje, dok nadležne agencije beleže smanjena sredstva i resurse

Published

on

By

Američki istraživači upozoravaju na pojavu novih pretnji po javno zdravlje, dok nadležne agencije beleže smanjena sredstva i resurse

Američke zdravstvene vlasti i istraživači upozorili su na pojavu novih pretnji po javno zdravlje, uključujući širenje bakterije Vibrio vulnificus na obalama Njujorka, Floride i Misisipija tokom proleća 2026. godine. Zvaničnici u regionima kao što su Long Ajlend i Hampton su izdali upozorenja građanima, dok su zdravstvene institucije na Floridi registrovale više slučajeva infekcije. Prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), približno jedna od pet osoba zaraženih ovom bakterijom umire u roku od nekoliko dana. Bakterija može proći kroz otvorene rane i izazvati ozbiljne komplikacije poput nekroze tkiva i sepse.

Zvaničnici CDC-a navode da je kod težih slučajeva neophodna intenzivna medicinska nega ili amputacija ekstremiteta. Povećanje rizika od zaraznih bolesti, prema rečima istraživača, povezano je sa širenjem patogena usled klimatskih promena, ali i sa smanjenjem ulaganja u zdravstvene programe i agencije koje su odgovorne za praćenje i sprečavanje sličnih pretnji.

Posebno je istaknuta pojava screwworm (parazitske muve koja može ugroziti stoku) na teritoriji Sjedinjenih Američkih Država tokom juna 2026. godine. Američko ministarstvo poljoprivrede je, prema navodima zvaničnih izvora, zabeležilo smanjenje budžeta za pojedine odseke koji se bave kontrolom štetočina i zaraznih bolesti kod životinja. Istraživači smatraju da ovakva situacija može negativno uticati na sposobnost vlasti da brzo reaguju na pojavu novih pretnji.

Saopštenja lokalnih i saveznih institucija pozivaju građane da prilikom boravka u rizičnim područjima obrate pažnju na zdravstvene preporuke i prate zvanična upozorenja. Zvaničnici iz Misisipija takođe su u junu pozvali na oprez i izdali savete stanovništvu kako bi se umanjio rizik od infekcije.

Istraživači zaključuju da je neophodno održati i unaprediti kapacitete za praćenje i odgovor na javnozdravstvene pretnje, posebno u kontekstu klimatskih promena i povećane izloženosti stanovništva potencijalnim patogenima. Prema podacima CDC-a, nastavak smanjenja ulaganja u zdravstvene programe može dodatno otežati odgovor na ovakve situacije u budućnosti.

Pročitaj još

Svet

Ukrajina zatražila 6,6 milijardi evra iz fonda EU za vojnu pomoć

Zvaničnici Ukrajine uputili zahtev Evropskoj uniji za usmeravanje sredstava iz Evropskog mirovnog fonda

Published

on

By

Zvaničnici Ukrajine uputili zahtev Evropskoj uniji za usmeravanje sredstava iz Evropskog mirovnog fonda

Ukrajinske vlasti zatražile su od partnera iz Evropske unije usmeravanje 6,6 milijardi evra iz Evropskog mirovnog fonda za vojnu pomoć, navodi se u pismu u koje su imale uvid međunarodne agencije. Prema saopštenju, sredstva bi bila iskorišćena u periodu za koji se procenjuje da predstavlja “prozor mogućnosti” na frontu u narednih šest do devet meseci.

U pismu koje je uputio zvaničnik Ukrajine Fedorov, ukupne potrebe za odbranom u ovoj godini procenjuju se na oko 136 milijardi evra. Ukrajinski budžet trenutno pokriva približno 53 milijarde evra tog iznosa. Evropska unija već pruža finansijsku i vojnu podršku Ukrajini kroz više instrumenata, uključujući i paket vredan 90 milijardi evra, koji obuhvata dvogodišnji program podrške, iz kojeg se redovno isplaćuju sredstva za nabavku naoružanja poput dronova.

Unutar ovog programa, Savet Evropske unije je kreirao poseban Evropski mirovni fond vredan pet milijardi evra, namenjen vojnim potrebama Ukrajine. Prema zvaničnim informacijama, Ukrajina sada traži dodatna sredstva u cilju jačanja kapaciteta odbrane tokom ključnog perioda na frontu.

“Ukrajinski budžet nije dovoljan da pokrije sve potrebe za odbranom, zbog čega se uputio ovaj zahtev partnerima iz Evropske unije”, navodi se u zvaničnom pismu. Detalji o mogućim rokovima isplate ili načinu raspodele sredstava nisu saopšteni.

Evropska unija nije zvanično komentarisala novi zahtev Ukrajine. Pitanje daljeg finansiranja i podrške biće razmatrano na predstojećim sastancima unutar institucija EU.

Pročitaj još

U Trendu