Connect with us

Svet

Ajatolah Ali Hamnei ubijen u napadu na Iranu, potvrđena smrt još dvojice zvaničnika

Nadležni organi potvrdili smrt vrhovnog verskog lidera Irana u subotu, istraga o okolnostima napada u toku

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Nadležni organi potvrdili smrt vrhovnog verskog lidera Irana u subotu, istraga o okolnostima napada u toku

Ajatolah Ali Hamnei, vrhovni verski lider Irana, ubijen je u napadu koji je izveden u subotu tokom sastanka sa visokim zvaničnicima, kako je potvrđeno tokom noći na državnoj televiziji. Napad je tempiran tako da se poklopi sa sastankom na sigurnoj lokaciji, gde su pored Hamneija prisustvovali i bivši generalni sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost Ali Šamkani i komandant korpusa Islamske revolucionarne garde Mohamed Pakpur, koji su takođe ubijeni.

Prema navodima dva američka izvora upoznata s operacijom, Izrael i Sjedinjene Američke Države uskladili su vreme napada sa održavanjem sastanka iranskih zvaničnika. Dva iranska izvora su izjavila da je, neposredno pre početka napada, Hamnei sazvao sastanak na sigurnoj lokaciji kojoj su prisustvovali Šamkani i aktuelni sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost Ali Laridžani.

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da su američke obaveštajne službe otkrile kretanje iranskog vrhovnog lidera, što je omogućilo precizno lociranje. “Nije mogao ništa protiv naših obaveštajnih podataka i visoko sofisticiranih sistema praćenja. Blisko smo sarađivali s Izraelom, ni on ni druge vođe koji su ubijeni zajedno s njim nisu mogli ništa da učine”, naveo je Tramp.

Nadležne službe nastavljaju istragu o svim okolnostima napada, dok se situacija na Bliskom istoku dodatno komplikuje. Smrt Hamneija označena je kao izuzetno značajan trenutak za islamsku naciju, a reakcije i izveštaji pristižu iz više izvora. Dodatne informacije o bezbednosnoj situaciji i mogućim posledicama očekuju se u narednim danima.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Objavljen odlomak iz knjige Džima Klajburna o istoriji afroameričkih kongresmena

Knjiga donosi lično svedočanstvo autora o prvim osam afroameričkih poslanika iz Južne Karoline, potvrđeno izdavačem

Published

on

By

Knjiga donosi lično svedočanstvo autora o prvim osam afroameričkih poslanika iz Južne Karoline, potvrđeno izdavačem

Izvod iz knjige “The First Eight: A Personal History of the Pioneering Black Congressmen Who Shaped a Nation” autora Džima Klajburna objavljen je 25. aprila 2026. godine. Knjiga, koju je izdala izdavačka kuća Little, Brown & Co., fokusira se na prve afroameričke kongresmene iz Južne Karoline i njihovu ulogu tokom i nakon perioda Rekonstrukcije u Sjedinjenim Američkim Državama.

U uvodu knjige, Klajburn ističe lični značaj ovih istorijskih ličnosti, naglašavajući da je kao deveti afroamerički poslanik iz Južne Karoline tražio da portreti prvih osam budu postavljeni u njegovoj kancelariji u Kongresu. Autor navodi da ga nasleđe ovih ljudi inspiriše u svakodnevnom radu, kao i da su njihove vrednosti – otpor, istrajnost, vera i odlučnost – i dalje relevantne.

Klajburn opisuje i lično iskustvo kada su posetioci njegove kancelarije izrazili iznenađenje činjenicom da je pre njega postojalo osam afroameričkih predstavnika iz Južne Karoline. Autor koristi taj trenutak da ukaže na značaj istorijskog pamćenja i doprinosa ovih pojedinaca razvoju društva.

Knjiga se, prema najavi izdavača, oslanja na zvanične istorijske izvore i svedočenja o radu prvih osam kongresmena, predstavljajući njihov doprinos oblikovanju političkog života i zagovaranju prava tokom perioda društvenih promena u SAD. Klajburn u izvodu ne iznosi političke ili emotivne sudove, već se drži faktografskog prikaza i ličnih osvrta na značaj prethodnika.

Objavljivanje odlomka iz knjige potvrđeno je od strane izdavača, a autor će o temama iz knjige govoriti i u intervjuu planiranom za “CBS Sunday Morning” 26. aprila 2026. godine. Knjiga je dostupna i u audio formatu, prema podacima izdavačke kuće.

Pročitaj još

Svet

Poseta kralja Čarlsa Sjedinjenim Državama počinje u ponedeljak u uslovima zategnutih odnosa

Bakingemska palata potvrdila dolazak povodom 250. godišnjice SAD, dok mediji beleže napetosti u bilateralnim odnosima

Published

on

By

Bakingemska palata potvrdila dolazak povodom 250. godišnjice SAD, dok mediji beleže napetosti u bilateralnim odnosima

Britanski kralj Čarls započeće svoju posetu Sjedinjenim Američkim Državama u ponedeljak, povodom obeležavanja 250. godišnjice nezavisnosti SAD. Ovo je prva zvanična poseta kralja SAD od njegove krunisanja, koja se dogodila pre gotovo tri godine, saopštila je Bakingemska palata.

Prema zvaničnom saopštenju, cilj posete je da se istaknu istorijske veze i savremeni bilateralni odnosi između Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država. Međutim, poseta dolazi u trenutku kada su odnosi između Vašingtona i Londona ocenjeni kao zategnuti, prenose međunarodni mediji.

Odnosi između dve zemlje tradicionalno su opisivani kao “specijalni odnos”, izraz koji je prvi put upotrebio Vinston Čerčil. Tokom poslednjih godina, američki predsednici i britanski monarsi i premijeri često su razmenjivali državne posete i zajedničke inicijative. Jedan od poslednjih primera bio je dolazak američkog predsednika u Ujedinjeno Kraljevstvo, gde je održan svečani prijem sa kraljem, vojnom paradom i državnom večerom.

Uoči najavljene posete kralja Čarlsa, primećena je izvesna napetost u odnosima dve zemlje. Nedavno su pojedinačne izjave američkog predsednika izazvale reakcije u britanskoj javnosti, naročito nakon javne kritike britanskog premijera u vezi sa aktuelnim konfliktom u Iranu. Takođe, izjave o britanskoj vojnoj opremi izazvale su dodatne komentare u medijima.

Kralj Čarls, kao ustavni monarh, nema ovlašćenja u donošenju političkih odluka britanske vlade. Ipak, prema tumačenjima stručnjaka, uloga britanske kraljevske porodice često ima simbolički značaj i doprinosi diplomatskim naporima, posebno tokom zvaničnih poseta i međunarodnih događaja.

Zvanični program posete još nije u potpunosti objavljen, ali se očekuje da će kralj tokom boravka učestvovati u više svečanih manifestacija i sastanaka sa američkim zvaničnicima. Prema navodima iz Bakingemske palate, očekuje se da će centralni deo programa biti posvećen jačanju istorijskih veza i promociji saradnje između dve zemlje.

Poseta kralja Čarlsa dolazi u trenutku kada analitičari ukazuju na izazove u transatlantskim odnosima, uključujući promene u političkim prioritetima i različite stavove po pojedinim međunarodnim pitanjima. Ipak, zvanične institucije obe zemlje ističu da ostaju posvećene nastavku bliske saradnje.

Nezavisni posmatrači ocenjuju da poseta kralja ima pretežno simbolički i protokolarni karakter, uz očekivanje da doprinese smanjenju tenzija i obnavljanju poverenja u odnosima između Ujedinjenog Kraljevstva i SAD.

Pročitaj još

Svet

Napad dronom na Čeljabinsk i Jekaterinburg, pogođena stambena zgrada na Uralu

Nadležni organi potvrdili da nije bilo žrtava u Čeljabinsku, evakuacija stanara u Jekaterinburgu zbog materijalne štete

Published

on

By

Nadležni organi potvrdili da nije bilo žrtava u Čeljabinsku, evakuacija stanara u Jekaterinburgu zbog materijalne štete

Ukrajinske snage izvele su tokom noći napad dronovima na oblast Urala, prvi put od početka sukoba. Prema zvaničnim informacijama, napadi su ciljali gradove Čeljabinsk i Jekaterinburg, koji se nalaze daleko od linije fronta. U Čeljabinskoj oblasti nije bilo povređenih niti materijalne štete, a protivvazdušna odbrana je uspešno neutralisala pretnju. Gubernator Aleksej Teksler izjavio je da je pokušaj napada dronom na infrastrukturni objekat osujećen.

U Jekaterinburgu je jedan od dronova uspeo da probije zaštitu i udari u višespratnu stambenu zgradu, pri čemu je pričinjena značajna materijalna šteta. Stanari su evakuisani iz bezbednosnih razloga, a oštećenje objekta procenjuju nadležne službe. Ministarstvo odbrane Ruske Federacije saopštilo je da je tokom noći i ranih jutarnjih sati iznad različitih regiona uništeno ukupno 127 bespilotnih letelica.

Osim u oblasti Urala, napadi su zabeleženi i u regionima Krima, Tatarstana, Belgorodskoj, Brjanskoj, Voronježskoj, Kaluskoj, Kurskoj, Orelskoj, Smolenskoj, Rostovskoj, Volgogradskoj, Astrahanskoj i Sverdlovskoj oblasti. Stručnjaci navode da napadi na Tatarstan i Uralske oblasti pokazuju da su ukrajinske snage razvile ili nabavile tehnologiju za letove ekstremno dugog dometa. Ural je poznat kao industrijsko središte Rusije, što ga čini strateškom metom u aktuelnom sukobu.

Pročitaj još

U Trendu