Connect with us

Svet

Aerodromi u Tampi, Čarlstonu i Des Moinesu uvode privatizovanu bezbednost TSA Gold+

Nova inicijativa TSA Gold+ omogućava aerodromima da koriste privatne izvođače za sigurnosne preglede.

Objavljeno pre

,

Aerodromi u Tampi, Čarlstonu i Des Moinesu uvode privatizovanu bezbednost TSA Gold+ – privatizovana bezbednost aerodroma Foto Izvor: Pexels / 海风 张

Nova inicijativa TSA Gold+ omogućava aerodromima da koriste privatne izvođače za sigurnosne preglede.

Aerodromi u Tampi, Čarlstonu i Des Moinesu pridružili su se novom programu TSA pod nazivom Gold+, koji privatizuje sigurnosne preglede. Ova inicijativa omogućava angažovanje privatnih izvođača umesto federalnih radnika za obavljanje sigurnosnih pregleda, dok TSA zadržava nadzor nad standardima i operacijama bezbednosti.

Detalji programa TSA Gold+

Program Gold+, koji je proširenje programa Screening Partnership Program (SPP) pokrenutog 2004. godine, sada omogućava veću autonomiju privatnim izvođačima u upravljanju sigurnosnom tehnologijom. Prema rečima Juliana Kheela, osnivača sajta Points Path, ovo bi trebalo značajno da unapredi efikasnost i bezbednost na aerodromima.

U planu je da program bude pokrenut na aerodromu u Des Moinesu u januaru 2027., u Čarlstonu u februaru iste godine, a u Tampi u maju 2027. godine. TSA je već održao niz sastanaka na pomenutim aerodromima kako bi upoznali zaposlene sa predstojećim promenama i potencijalnim uticajem na njihove poslove.

Reakcije i očekivanja

Unatoč inovacijama koje TSA Gold+ donosi, program je izazvao negodovanje Američke federacije vladinih zaposlenih (AFGE), sindikata koji predstavlja radnike u transportnoj sigurnosti. Oni izražavaju zabrinutost zbog mogućeg uticaja na zaposlene. Sa druge strane, TSA tvrdi da će privatne investicije omogućiti brže usvajanje novih tehnologija, što bi trebalo poboljšati kako sigurnost tako i iskustvo putnika.

Pročitaj još

Svet

Ministarstvo pravde povlači naloge za novinare New York Timesa u istrazi o curenju informacija

Sudija Arun Subramanian izrazio zabrinutost zbog koraka koje je preduzelo Ministarstvo pravde

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ministarstvo pravde povlači naloge za novinare New York Timesa u istrazi o curenju informacija – povlačenje naloga Ministarstva pravde

Sudija Arun Subramanian izrazio zabrinutost zbog koraka koje je preduzelo Ministarstvo pravde

Detalji sudske odluke

Ministarstvo pravde SAD obavestilo je sud da će povući svoje naloge za svedočenje pred velikom porotom i zaplene telefonskih zapisa novinara New York Timesa. Ova odluka doneta je nakon što je sudija Arun Subramanian postavio pitanja o razlozima za izdavanje naloga bez daljih istražnih koraka.

Kontroverza oko novog Air Force One

New York Times je ranije izvestio da su njihovi novinari dobili naloge istog dana kada su objavili članke o korišćenju stare predsedničke letelice od strane predsednika Trumpa za odlazak sa NATO samita u Turskoj. Avion, koji je donirala vlada Katara, bio je opremljen novim sigurnosnim sistemima.

Ministarstvo pravde pokušalo je da dođe do telefonskih zapisa novinara i njihovih porodica u nastojanju da identifikuje izvore koji su razgovarali s novinarima o sigurnosnim sistemima na novom Air Force One.

Pročitaj još

Svet

Direktor aerodroma u Moskvi pronađen mrtav, imao informacije o letu Prigožina

Aleksej Koršenko bio je zadužen za terminal sa kojeg je Jevgenij Prigožin poleteo pre pogibije, smrt vodi se kao sumnja na samoubistvo

Objavljeno pre

,

Objavio:

Direktor aerodroma u Moskvi pronađen mrtav, imao informacije o letu Prigožina – napad u Moskvi

Aleksej Koršenko bio je zadužen za terminal sa kojeg je Jevgenij Prigožin poleteo pre pogibije, smrt vodi se kao sumnja na samoubistvo

Aleksej Koršenko, direktor terminala za poslovnu avijaciju na moskovskom aerodromu Šeremetjevo, pronađen je mrtav u Moskvi 6. juna, prema saopštenju istražnih organa. Njegova smrt vodi se kao sumnja na samoubistvo, a kako je objavljeno, upravo je on imao poverljive informacije o letu Jevgenija Prigožina, vođe Grupe Vagner, koji je poginuo prošle godine.

Koršenko je bio odgovoran za terminal sa kojeg je Prigožin poleteo na svoj poslednji let. Do nesreće je došlo dva meseca nakon što je Prigožin poveo oružanu pobunu protiv predsednika Rusije Vladimira Putina, što je izazvalo veliku pažnju javnosti i institucija u zemlji.

Detalji događaja i istraga o smrti

Telo Alekseja Koršenka pronađeno je obešeno na balkonu njegovog stana u Moskvi. Njegov identitet zvanično je objavljen tek ove sedmice. Prema navodima iz saopštenja, smrt se vodi kao sumnja na samoubistvo, a istražni organi nastavljaju da prikupljaju informacije u vezi sa slučajem.

Međutim, kolege i prijatelji Koršenka izražavaju sumnju u zvaničnu verziju događaja. Navode da je iznenada smenjen sa funkcije tri nedelje pre smrti. Takođe, tvrde da je posedovao osetljive informacije o tome šta se dogodilo sa Prigožinovim avionom na dan pogibije vođe Grupe Vagner.

Uloga Koršenka u događajima oko Prigožinovog leta

Koršenko je bio osoba koja je rukovodila terminalom za poslovnu avijaciju na aerodromu Šeremetjevo. Sa ovog terminala je Prigožin poleteo pre nego što se njegov avion srušio i zapalio. Taj događaj desio se dva meseca nakon što je Prigožin poveo oružanu pobunu protiv ruskih vlasti, što je ostavilo značajan trag u političkoj i bezbednosnoj situaciji u Rusiji.

Prema saopštenju, istraga o padu aviona Jevgenija Prigožina još uvek traje. Istražni organi analiziraju sve okolnosti koje su dovele do tragedije, a smrt Koršenka dodatno komplikuje razjašnjavanje svih relevantnih činjenica.

Reakcije kolega i značaj informacija

Kolege preminulog direktora ističu da je bio izuzetno posvećen poslu i da je raspolagao informacijama koje su mogle imati uticaj na istragu o nesreći aviona. Prijatelji se takođe pitaju zašto je bio smenjen sa funkcije, što dodatno podstiče pitanja o mogućoj povezanosti između njegove smrti i događaja vezanih za pad aviona.

U međuvremenu, javnost i dalje prati razvoj situacije oko pogibije Jevgenija Prigožina. Kako je objavljeno, istragom će biti obuhvaćene sve relevantne okolnosti vezane za napad u Moskvi, uključujući i ulogu Alekseja Koršenka. Očekuje se više informacija nakon okončanja istrage.

Pročitaj još

Svet

Sjedinjene Američke Države i Kina zakazale sastanak o veštačkoj inteligenciji

Donald Tramp i Si Đinping sastaće se 24. septembra u SAD kako bi razgovarali o rizicima naprednih AI sistema.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Sjedinjene Američke Države i Kina zakazale sastanak o veštačkoj inteligenciji

Donald Tramp i Si Đinping sastaće se 24. septembra u SAD kako bi razgovarali o rizicima naprednih AI sistema.

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp najavio je da će predsednik Kine Si Đinping posetiti SAD 24. septembra. Ovaj susret označava početak zajedničkih razgovora dve najmoćnije zemlje o veštačkoj inteligenciji i njenim potencijalnim rizicima, prema zvaničnoj izjavi.

Sastanak je zakazan nakon što su prethodni kontakti tokom samita u maju otvorili pitanje upravljanja naprednim AI modelima. Pre svega, tema razgovora biće kako kontrolisati zloupotrebe veštačke inteligencije i smanjiti bezbednosne pretnje. Tramp je naglasio da će on i Si Đinping detaljno razmotriti izazove koje AI donosi, što je potvrdio i Rojters u svom izveštaju.

Veštačka inteligencija ključna tema susreta

Prema dostupnim informacijama, susret Trampa i Sija predstavlja prvi korak u pokušaju da se uspostave pravila za nadzor naprednih AI sistema. Obe zemlje ulažu velika sredstva u razvoj ovih tehnologija, ali se istovremeno suočavaju sa brojnim izazovima. Štaviše, zloupotreba AI i njen uticaj na tržište rada i bezbednost istaknuti su kao glavni razlozi za održavanje ovog sastanka.

Takođe, prethodni razgovori iz maja pokazali su potrebu za bližom saradnjom SAD i Kine kada je reč o regulisanju veštačke inteligencije. U međuvremenu, oba lidera su naglašavala važnost zajedničkog pristupa, kako bi se rizici sveli na minimum. Kao rezultat ovih napora, dogovoren je tačan datum njihovog susreta.

Izazovi i rizici naprednih AI modela

Napredni AI modeli donose brojne koristi, ali izazivaju zabrinutost zbog mogućih zloupotreba. Kako je objavljeno, SAD i Kina žele da pronađu zajednički okvir kojim bi se smanjili rizici po privredu i bezbednost građana. Osim toga, pitanje uticaja AI na radna mesta i celokupnu ekonomiju postaje sve važnije u globalnim diskusijama.

Ipak, razgovori Trampa i Sija mogli bi da postave temelje za buduću međunarodnu saradnju na ovom polju. Dogovoreni sastanak 24. septembra u SAD daje nadu da će globalni lideri pronaći rešenja za izazove koje donosi ubrzani razvoj veštačke inteligencije.

Pročitaj još

U Trendu