Connect with us

Svet

Suđenje između Ilona Maska i OpenAI započeto u Kaliforniji

Sudska procedura zbog spora oko pravca razvoja veštačke inteligencije, strane iznele suprotstavljene stavove

Published

on

gea2e389cc30e054f71eb1f3dc6146dd45b4593ce9b9750d8dbc28fda88005a247a459face9e75a7e831dced15fb438c96bbe248b43e2d658cc48146f1226db1b_1280

Sudska procedura zbog spora oko pravca razvoja veštačke inteligencije, strane iznele suprotstavljene stavove

U Kaliforniji je započeto suđenje u slučaju koji je pokrenuo izvršni direktor Tesle, Ilon Mask, protiv kompanije OpenAI i njenog izvršnog direktora Sema Oltmana. Prema dostupnim informacijama, Mask tvrdi da je OpenAI, koji je osnovan kao neprofitna organizacija sa ciljem razvoja veštačke inteligencije u korist čovečanstva, promenio svoju osnovnu misiju i prešao na model koji daje prednost profitu. Suđenje je počelo izborom porote, a predsedava sudija Ivon Gonzales Rodžers, koja će doneti konačnu odluku, dok će porota imati savetodavnu ulogu.

Mask je tužbu podneo 2024. godine, navodeći da su Oltman i predsednik OpenAI Greg Brokman prekršili početni dogovor o upravljanju kompanijom i njenoj misiji. On traži da se deo sredstava usmeri u humanitarnu svrhu i da Oltman bude uklonjen sa upravnog odbora kompanije. OpenAI je osnovan 2015. godine, a prema međunarodnim medijima, procenjuje se da kompanija danas ima vrednost od 852 milijarde dolara.

Zvanični uvodni govori na suđenju mogli bi započeti u utorak, dok se očekuje svedočenje obe strane. OpenAI je u saopštenju na društvenim mrežama ocenio tužbu kao “neosnovanu” i naveo da se radi o pokušaju ometanja konkurenta. Takođe, kompanija je najavila da će Mask imati priliku da odgovara na pitanja porote u vezi sa svojim motivima i navodima o radu na veštačkoj inteligenciji.

Maskova pravna ekipa nije odgovorila na zahtev za komentar, dok je OpenAI odbio da dodatno komentariše slučaj. Mask je bio suosnivač i jedan od prvih donatora OpenAI, ali je 2018. godine napustio rukovodeću poziciju i nastavio da donira do 2020. godine. Tokom tog perioda, Mask je ukupno donirao 44 miliona dolara, prema podacima iz pravnih dokumenata. Nakon što je kompanija prešla na profitni model, Mask je povukao finansijsku podršku, što je dovelo do prekida saradnje sa Oltmanom.

Slučaj privlači pažnju zbog izuzetnog značaja razvoja veštačke inteligencije i uloge velikih tehnoloških lidera u oblikovanju te industrije. Suđenje u Kaliforniji biće praćeno zbog potencijalnog uticaja na budući rad kompanije OpenAI, kao i na pravila upravljanja organizacijama koje se bave razvojem naprednih tehnologija. Dalji razvoj procesa očekuje se tokom narednih dana, a sudija će doneti konačnu presudu po završetku postupka.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Osumnjičeni za napad na predsednika SAD izveden pred federalni sud u Vašingtonu

Federalno tužilaštvo vodi istragu, optuženi Kol Tomas Alen suočen sa tri tačke optužnice

Published

on

By

Federalno tužilaštvo vodi istragu, optuženi Kol Tomas Alen suočen sa tri tačke optužnice

Kol Tomas Alen (31), osumnjičen za pucnjavu tokom večere dopisnika Bele kuće, izveden je danas pred federalni sud u Vašingtonu, gde mu je formalno pročitana optužnica. Prema navodima tužilaštva, Alen se tereti za pokušaj atentata na predsednika Sjedinjenih Država, upotrebu vatrenog oružja tokom nasilnog krivičnog dela i transport vatrenog oružja u međudržavnoj trgovini sa namerom izvršenja krivičnog dela.

Savezna tužiteljka Džoslin Balantajn izjavila je da je Alen prešao više državnih granica s ciljem da izvrši napad na predsednika SAD. Prilikom hapšenja kod njega su pronađeni pumpna sačmara kalibra 12, tri noža i dodatno oružje.

Ročište za određivanje pritvora zakazano je za četvrtak u 11:00 po istočnom vremenu, dok je preliminarno ročište predviđeno za 11. maj u 13:30 po istočnom vremenu. Tokom današnjeg ročišta Alen se nije izjasnio o optužbama, čime je procedura završena za ovaj deo procesa.

“Sud je prihvatio zahtev tužilaštva i zakazao naredna ročišta u skladu sa zakonskim procedurama”, saopšteno je iz federalnog tužilaštva. Istraga u vezi sa incidentom i motivima osumnjičenog je u toku.

Pročitaj još

Svet

Arheolozi u Pompeji koriste veštačku inteligenciju za rekonstrukciju lica žrtve erupcije

Stručnjaci saopštili da je prvi put primenjena digitalna tehnologija na ostacima pronađenim u blizini Porta Stabia, pružajući nove uvide u događaje iz 79. godine

Published

on

By

Stručnjaci saopštili da je prvi put primenjena digitalna tehnologija na ostacima pronađenim u blizini Porta Stabia, pružajući nove uvide u događaje iz 79. godine

Arheolozi sa lokaliteta Pompeja u Italiji predstavili su digitalnu rekonstrukciju lica žrtve erupcije vulkana Vezuv iz 79. godine nove ere, koristeći veštačku inteligenciju u saradnji sa Univerzitetom u Padovi. Prema saopštenju Pompejskog arheološkog parka, ovo je prvi put da je ovakva tehnologija primenjena na ljudskim ostacima pronađenim u ovom regionu.

Rekonstrukcija se odnosi na starijeg muškarca, jednog od dvoje ljudi otkrivenih tokom arheoloških radova u blizini nekropole Porta Stabia, neposredno izvan zidina antičkog grada. Stručnjaci navode da su žrtve stradale pokušavajući da pobegnu prema obali, dok je muškarac preminuo usled pada vulkanskog materijala tokom ranije faze erupcije.

Digitalna analiza zasnovana je na arheološkim podacima prikupljenim tokom iskopavanja na pomenutoj lokaciji. Ova metoda omogućila je naučnicima da preciznije predstave fizički izgled žrtve, što prema navodima tima doprinosi razumevanju svakodnevnog života i posledica prirodne katastrofe koja je zadesila Pompeju.

Tokom iskopavanja, istraživači su pronašli kod žrtve terakotnu posudu za mlevenje, za koju pretpostavljaju da je korišćena kao improvizovana zaštita od padajućih kamenčića (lapili) izazvanih erupcijom. Pronađeni su i uljana lampa, mali gvozdeni prsten i deset bronzanih novčića, što ukazuje na pokušaj žrtve da sa sobom ponese lične predmete u trenutku bekstva.

Prema antičkim izvorima, uključujući i zapise rimskog pisca Plinija Mlađeg, stanovnici Pompeje su u toku katastrofe često koristili razne predmete kako bi se zaštitili od pepela i kamenja koje je zatrpalo grad. Arheolozi ističu da su brojni ostaci pronađeni u blizini gradskih kapija, što ukazuje na pokušaje evakuacije tokom erupcije.

Pompeja, koja se danas nalazi na listi svetske baštine UNESKO, bila je zatrpana slojevima vulkanskog pepela i kamenčića, što je omogućilo očuvanje grada i njegovih stanovnika tokom skoro dve hiljade godina. Ova najnovija primena digitalne tehnologije, prema saopštenju arheološkog tima, doprinosi boljem razumevanju posledica vulkanske aktivnosti i života u antičkom Rimu.

Pročitaj još

Svet

Generalni sekretar UN upozorio na rizik globalne krize hrane zbog poremećaja u Ormuskom moreuzu

Antonio Gutereš apelovao na otvaranje moreuza, navodeći da je više od 20.000 pomoraca nasukano, a isporuke hrane ugrožene

Published

on

By

Antonio Gutereš apelovao na otvaranje moreuza, navodeći da je više od 20.000 pomoraca nasukano, a isporuke hrane ugrožene

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio je na mogućnost izbijanja globalne krize hrane zbog dugotrajnih poremećaja u Ormuskom moreuzu, tokom obraćanja Savetu bezbednosti UN. Istakao je da je bezbedan i nesmetan prolaz trgovačkih brodova kroz ovaj strateški morski prolaz, gde su Sjedinjene Američke Države i Iran u sukobu, ekonomski i humanitarni imperativ.

Gutereš je naglasio da je ekonomski šok usled ovih poremećaja bio trenutan i da posledice trpe svi, što dovodi do praznih zaliha hrane, praznih polica i praznih tanjira širom sveta. Prema njegovim rečima, humanitarne posledice su sve veće, jer kašnjenja i rastući troškovi usporavaju isporuke koje su od presudnog značaja za ljude koji ne mogu da čekaju.

On je dodao da bi nastavak poremećaja mogao da pokrene globalnu krizu hrane i gurne milione ljudi u glad i siromaštvo, posebno u manje razvijenim zemljama. Gutereš je istakao da je više od 20.000 pomoraca ostalo nasukano na moru zbog faktičkog zatvaranja moreuza, dok je više od 2.000 brodova izloženo riziku.

“Apelujem na strane u sukobu: otvorite moreuz, dozvolite brodovima da prođu, bez naknade”, izjavio je Antonio Gutereš pred Savetom bezbednosti UN.

Pročitaj još

U Trendu