Connect with us

Svet

Stan zgrade u Kijevu ponovo oštećen u napadu, mesec dana nakon popravke

Ukrajinske vlasti potvrdile novi raketni napad na Kijev, poginulo najmanje 22 osobe prema zvaničnim podacima

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Алесь Усцінаў

Ukrajinske vlasti potvrdile novi raketni napad na Kijev, poginulo najmanje 22 osobe prema zvaničnim podacima

Raketni napad na stambenu zgradu u Kijevu zabeležen je u ponedeljak, 6. jula 2026. godine, saopštile su ukrajinske vlasti. Prema zvaničnim informacijama, u napadu na prestonicu i okolni region poginulo je najmanje 22 osobe. Ovaj napad usledio je svega mesec dana nakon što je ista zgrada već bila oštećena u prethodnom napadu, što je potvrdila civilna volonterka koja je prethodno učestvovala u obnovi.

Volonterka Kateryna Tereškova, koja radi kao hitan odgovor na vanredne situacije, stigla je na mesto poslednjeg napada i izjavila da je reč o istoj zgradi koju je pomagala da se obnovi nakon ranijih oštećenja. “Obično je reč o drugoj adresi u istom delu grada, ali sada je to isto mesto”, navela je Tereškova za novinare na terenu. Neki od stanara su, prema njenim rečima, pokušali da zadrže smisao za humor uprkos teškoj situaciji.

Zgrada je prethodno bila popravljena zahvaljujući radu volontera i lokalnih službi, ali je novi udar ponovo naneo značajnu štetu. Prema izjavama Tereškove, njen tim je imao malo vremena za odmor između dva napada i pomagao je i vatrogascima angažovanim na sanaciji drugih pogođenih objekata u Kijevu poslednjih dana.

Ukrajinske vlasti navode da je napad dodatno ukazao na postojeće probleme u protivvazdušnoj odbrani grada i potrebu za modernim sistemima zaštite od balističkih projektila. Zvanični izvori ističu da Ukrajina u velikoj meri zavisi od stranih protivvazdušnih sistema za odbranu od sličnih napada.

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da su pojačani napadi na Kijev odgovor na nedavne ukrajinske udare dugog dometa. Prema izjavama ruske strane, ove operacije predstavljaju nastavak vojne aktivnosti u regionu. Nije bilo dodatnih komentara o konkretnim ciljevima napada.

Stanovnici pogođenog dela Kijeva ističu da je ponovljeni napad izazvao dodatni pritisak na lokalnu zajednicu, dok se humanitarne i vatrogasne službe nastavljaju angažovati na pružanju pomoći. Precizni podaci o ukupnoj materijalnoj šteti i daljim posledicama napada još uvek nisu dostupni.

Sukob u Ukrajini traje od februara 2022. godine, a Kijev je više puta bio meta napada projektilima i dronovima. Prema navodima ukrajinskih vlasti, civilna infrastruktura često je izložena riziku usled ovih dejstava. Nezavisna verifikacija svih iznetih tvrdnji sa terena trenutno nije moguća.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Zemljotresi u Venecueli odneli 3.535 života, skoro 18.000 ljudi raseljeno

Vlasti nastavljaju spasilačke operacije, UN i dalje pružaju pomoć na terenu

Published

on

By

Vlasti nastavljaju spasilačke operacije, UN i dalje pružaju pomoć na terenu

Broj poginulih u razornim zemljotresima koji su 24.06. pogodili Venecuelu porastao je na 3.535, saopštile su nadležne službe. Najteže su pogođeni Karakas i priobalno područje La Gvaira, gde spasilačke ekipe nastavljaju potragu za preživelima i sprovode sanitarne mere.

Prema podacima koje je izneo predsednik parlamenta Horhe Rodrigez, povređeno je ukupno 16.740 osoba, dok je 17.854 građana raseljeno i trenutno se nalaze u privremenim prihvatnim centrima. Najveći deo žrtava i materijalne štete zabeležen je u priobalnim oblastima, gde se dodatno procenjuju potrebe stanovništva i organizuje pomoć.

Zvaničnici navode da je u 80 skloništa u Karakasu i La Gvairi trenutno smešteno oko 12.800 ljudi. Vršilac dužnosti predsednice Venecuele Delsi Rodrigez izjavila je da su snage bezbednosti raspoređene odmah nakon zemljotresa, odbacivši kritike o kašnjenju reakcije. Najavila je i formiranje nove vojne jedinice za brže reagovanje u budućim vanrednim situacijama.

Ujedinjene nacije saopštile su da nastavljaju saradnju sa lokalnim vlastima i jačaju prisustvo spasilačkih i medicinskih timova. „Neki timovi za potragu i spasavanje ostaju raspoređeni u pogođenim područjima, dok drugi specijalizovani inženjerski timovi i medicinska podrška nastavljaju da stižu“, izjavio je portparol UN Stefan Dižarik.

Potresi jačine 7,2 i 7,5 stepeni Rihterove skale dogodili su se u razmaku od nekoliko sekundi, a spasilačke službe i dalje rade na terenu.

Pročitaj još

Svet

Sud odbio zahtev za obustavu optužnice protiv Brajana Kola mlađeg u vezi sa navodnim postavljanjem eksploziva u Vašingtonu

Savezni sud u SAD saopštio da predsedničke pomilovanja iz 6. januara ne obuhvataju optužbe protiv Brajana Kola mlađeg, istraga se nastavlja

Published

on

By

Savezni sud u SAD saopštio da predsedničke pomilovanja iz 6. januara ne obuhvataju optužbe protiv Brajana Kola mlađeg, istraga se nastavlja

Savezni sud u Sjedinjenim Američkim Državama odbio je zahtev za obustavu krivične optužnice protiv Brajana Kola mlađeg, koji se tereti za navodno postavljanje eksplozivnih naprava ispred sedišta Republikanskog i Demokratskog nacionalnog komiteta u Vašingtonu uoči događaja 6. januara 2021. godine. Sudija Amir Ali zaključio je da pomilovanja izdata povodom događaja 6. januara, tokom prošle administracije, važe samo za lica koja su osuđena za postupke izvršene tog dana i da nisu primenljiva na ovaj slučaj.

Pravni tim Brajana Kola mlađeg tvrdio je pred sudom da su navodne aktivnosti njihovog klijenta „neodvojivo povezane“ sa dešavanjima 6. januara i da bi optužbe trebalo da budu odbačene. Kao deo argumentacije, advokati su naveli izjave iz sudskih dokumenata u kojima se navodi da je Kol putovao u Vašington zbog protesta povezanih sa predsedničkim izborima 2020. godine i da je to deo „istog političkog konteksta“ koji je karakterisao događaje u blizini Kapitola. Takođe je istaknuto da su eksplozivne naprave navodno postavljene 5. januara, a pronađene sledećeg dana.

U podnesku sudu, advokati su naveli: „Pomilovanje – sviđalo se to nekima ili ne – primenjuje se na gospodina Kola, prema jasnom i doslovnom tumačenju jezika pomilovanja u odnosu na činjenice ovog slučaja.“

Međutim, sud je ocenio da predsednička pomilovanja iz 6. januara nisu široko formulisana tako da obuhvataju sve osobe koje su tada boravile u Vašingtonu ili učestvovale u protestima. Sudija Ali je istakao da se pomilovanje odnosi isključivo na lica osuđena za konkretna dela izvršena tokom samog napada na Kapitol, te da optužbe protiv Kola, vezane za navodno postavljanje eksploziva prethodnog dana, ostaju na snazi.

Pravni postupak protiv Brajana Kola mlađeg deo je šire istrage o događajima u Vašingtonu početkom januara 2021. godine. Savezne vlasti nastavljaju istragu o svim incidentima povezanim sa bezbednošću u tom periodu, a suđenje protiv Kola se nastavlja u skladu sa aktuelnim pravnim okvirom.

Prethodni slučajevi u vezi sa događajima 6. januara izazvali su brojne pravne rasprave o dometu predsedničkih pomilovanja, ali sud je u ovom slučaju zauzeo stav da se pomilovanja ne mogu tumačiti šire od izričitih odredbi. Niti jedna druga strana u postupku nije iznela dodatne komentare nakon odluke suda.

Pročitaj još

Svet

Toplotni talas u Nemačkoj otežao rad pogrebnicima, broj žrtava nepoznat

Nadležni još ne mogu da utvrde tačan broj preminulih tokom toplotnog talasa, uzroci smrti ostaju nejasni

Published

on

By

Nadležni još ne mogu da utvrde tačan broj preminulih tokom toplotnog talasa, uzroci smrti ostaju nejasni

Nedavni toplotni talas u Nemačkoj doneo je značajne poteškoće za lokalne pogrebnike, a tačan broj preminulih osoba tokom ovog perioda i dalje nije poznat, saopštili su nadležni izvori. Prema dostupnim informacijama, vrućina se retko navodi kao direktan uzrok smrti u zvaničnoj dokumentaciji, već se u većini slučajeva upisuju medicinski razlozi poput otkazivanja krvotoka ili srca. Obdukcije se sprovode samo u izuzetnim okolnostima, što dodatno otežava precizno utvrđivanje broja žrtava izazvanih visokim temperaturama.

Kako navode sagovornici upoznati sa situacijom, postoji i mogućnost da nisu sve preminule osobe još pronađene u svojim domovima. Ističe se da je smrt osoba koje žive same realnost sa kojom se društvo suočava. Zvaničnici procenjuju da bi za tačnu procenu posledica toplotnog talasa bilo potrebno sprovesti detaljnija ispitivanja i analize, ali se to u praksi retko dešava.

“Ne možemo sa sigurnošću da tvrdimo koliko je ljudi preminulo usled posledica vrućine, jer se ovakav uzrok smrti retko navodi u zvaničnim dokumentima”, izjavio je izvor upoznat sa procedurama. Nadležni organi nastavljaju da prate situaciju i analiziraju podatke kako bi utvrdili stvarni obim posledica toplotnog talasa.

Pročitaj još

U Trendu