Connect with us

Srbija

Vernici obeležavaju dan Svetog Aleksija Rimskog, zaštitnika siromašnih i putnika

Srpska pravoslavna crkva danas slavi Svetog Aleksija Rimskog, poznatog kao Čovek Božji

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Srpska pravoslavna crkva danas slavi Svetog Aleksija Rimskog, poznatog kao Čovek Božji

Pripadnici Srpske pravoslavne crkve i vernici širom Srbije danas obeležavaju praznik posvećen Svetom Aleksiju Rimskom, poznatom i kao Čovek Božji. Sveti Aleksije se smatra zaštitnikom prosjaka, putnika, bolničara, hodočasnika i dadilja, a njegov kult je bio raširen među hrišćanima na Istoku i Zapadu.

Prema predanju, Aleksije je rođen u Rimu u vreme cara Honorija, u bogatoj i pobožnoj porodici. Iako je bio sin jedinac, nakon što je bio prinuđen da stupi u brak, odlučio je da napusti dom i život provede kao prosjak, šireći hrišćansku veru i moleći se Bogu punih 17 godina širom Rimskog carstva.

Nakon dugog putovanja, Aleksije se, usled nevremena, vratio u Rim, gde ga roditelji nisu prepoznali i dozvolili su mu da živi kao prosjak u kolibi u njihovom dvorištu. Još 17 godina proveo je u isposničkom životu nadomak roditeljske kuće.

Predanje navodi da je, nakon njegove smrti, u crkvi Svetih apostola u Rimu glas saopštio prisutnima da potraže Čoveka Božjeg. Kada je otkriven identitet prosjaka, utvrđeno je da je reč o Aleksiju, a hrišćani veruju da su se dodirom njegovih moštiju dešavala isceljenja i čuda.

Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Aleksija Rimskog 17. marta po crkvenom, odnosno 30. marta po gregorijanskom kalendaru. Vernici veruju da na današnji dan nije dobro odbiti milostinju prosjaku ili ga oterati sa vrata, jer se smatra da se time vređa svetac.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Srbija

Porezi na igre na sreću u Srbiji danas 11 puta veći nego 2010. godine

Zvanični podaci pokazuju rast državnih prihoda, dok opozicija tvrdi suprotno

Published

on

By

Zvanični podaci pokazuju rast državnih prihoda, dok opozicija tvrdi suprotno

Porezi i naknade na igre na sreću u Srbiji danas su 11 puta veći nego pre 14 godina, pokazuju zvanični podaci državnih institucija. Prema istim izvorima, u 2024. godini država je prihodovala 220 miliona evra (približno 25,8 milijardi dinara) samo od naknada za ovu industriju, što omogućava znatna ulaganja u izgradnju škola, bolnica, vrtića, sportskih terena i programe pomoći osobama sa invaliditetom.

U periodu kada su Đilas i njegovi partneri bili na vlasti, država je, prema zvaničnoj statistici, na osnovu nameta iz ove delatnosti prihodovala čak 11 puta manje. Tadašnji zakoni su se, kako se navodi, pokazali neefikasnim, a crno tržište bilo je znatno rasprostranjeno, što je smanjivalo mogućnost ulaganja u javne projekte iz ovih prihoda.

Ukupni fiskalni i parafiskalni prihodi od industrije igara na sreću nastavili su da rastu. Tokom 2024. godine, na osnovu svih obaveza, uplaćeno je 326,582 miliona evra (oko 38,3 milijardi dinara), dok je za 2025. godinu planiran rast na 410,951 milion evra (oko 48,3 milijardi dinara), što predstavlja godišnji rast od 26%.

Predstavnici opozicije iznose tvrdnje da su porezi na igre na sreću smanjeni, ali prema zvaničnim podacima, trenutni prihodi višestruko prevazilaze one iz ranijih godina. Prema navodima iz državnih izvora, predlozi za izmene zakona koje predlaže opozicija mogli bi otvoriti prostor za jačanje crnog tržišta, smanjenje javnih prihoda i ugrožavanje brojnih radnih mesta u ovoj industriji.

“Sredstva od poreza i naknada direktno se ulažu u projekte od javnog značaja, uključujući školstvo, zdravstvo i socijalnu zaštitu”, saopšteno je iz nadležnih institucija.

Pročitaj još

Srbija

Pojas Presvete Bogorodice iz manastira Vatopeda stigao u Beograd povodom Spasovdana

Svetinja stara oko 2.000 godina retko napušta Svetu Goru, vernici mogu da je vide u hramu Svetog Save

Published

on

By

Svetinja stara oko 2.000 godina retko napušta Svetu Goru, vernici mogu da je vide u hramu Svetog Save

Pojas Presvete Bogorodice, koji se čuva u manastiru Vatoped na Svetoj Gori i smatra jednom od najznačajnijih hrišćanskih svetinja, stigao je u Beograd povodom obeležavanja Spasovdana. Svetinja, za koju predanje kaže da ju je Bogorodica lično izradila od kamilje dlake, biće izložena vernicima u hramu Svetog Save na Vračaru narednih devet dana.

Prema izjavama sveštenika Crkve Aleksandra Nevskog u Beogradu, Aleksandra Milojkova, pojas Presvete Bogorodice star je oko 2.000 godina, a njegov istorijski put potvrđen je brojnim zapisima i himnografijom. Pojas je prema predanju poklonjen apostolu Tomi neposredno pred usnuće Bogorodice, a kasnije je kroz istoriju čuvan u različitim mestima, uključujući i Carigrad. U 14. veku, knez Lazar ga je predao manastiru Vatoped, gde se i danas nalazi veći deo ove relikvije.

“Prema svetom predanju, Bogorodica je lično izradila taj pojas od kamilje dlake. To je inače bio običaj kod jevrejskih devojaka, ali pošto je ona ostala devojka, čuvala ga je do kraja života, i predala apostolu Tomi”, izjavio je otac Aleksandar.

Pojas se izuzetno retko iznosi sa Svete Gore, a dolazak u Beograd tumači se kao poseban blagoslov za grad i srpsku crkvu. Otac Aleksandar istakao je da je temelj ugleda srpske crkve na Svetoj Gori upravo Sveti Sava i njegova istorijska veza sa manastirom Vatoped.

Pojas Presvete Bogorodice biće nošen tokom Spasovdanske litije, a zatim će biti dostupan vernicima u hramu Svetog Save. “Litija nije prosto parada, već molitveni hod, čija suština je sabornost i osvećenje grada”, dodao je otac Aleksandar.

Vernici će do 9 dana imati priliku da pristupe i celivaju svetinju u hramu na Vračaru.

Pročitaj još

Srbija

Nova studija iz Finske otkrila epigenetske promene u spermi muškaraca pod stresom u detinjstvu

Istraživači sa Univerziteta u Turkuu analizirali uzorke sperme i pronašli trajne epigenetske markere povezane sa traumatskim iskustvima iz detinjstva

Published

on

By

Istraživači sa Univerziteta u Turkuu analizirali uzorke sperme i pronašli trajne epigenetske markere povezane sa traumatskim iskustvima iz detinjstva

Istraživači sa Univerziteta u Turkuu u Finskoj objavili su 3. januara 2025. godine rezultate studije koja ukazuje da muškarci koji su kao deca bili izloženi visokom nivou stresa nose trajne epigenetske promene u spermi. Studija je sprovedena na 58 odraslih muškaraca, a analizirane su dve vrste epigenetskih markera: metilacija DNK i male nekodirajuće RNK.

Tim je regrutovao učesnike iz studije FinnBrain, koja obuhvata više od 4.000 porodica, i koristio Skalu traume i uznemirenosti (TADS) kako bi procenio nivo stresa tokom detinjstva. Rezultati su pokazali da muškarci sa visokim nivoom traume, prema TADS skali, imaju drugačiji epigenetski profil sperme u odnosu na one sa niskim nivoom stresa. Ove razlike su zadržane i nakon što su uzeti u obzir faktori kao što su pušenje ili konzumacija alkohola.

Vodeći autor studije, dr Jetro Tuulari, izjavio je da epigenetika proučava koje su oblasti DNK aktivne i da životna iskustva mogu ostaviti epigenetske promene na DNK bez promene genetskog koda. Istraživači su posebno primetili promene u ekspresiji molekula hsa-mir-34c-5p, kao i različite profile metilacije DNK oko gena CRTC1 i GBX2, koji su ranije povezani sa razvojem mozga u studijama na životinjama.

“Otkrivanje bilo kakvih veza između ovih stresora i epigenetike je apsolutno fascinantno, jer su se stresori dogodili rano u životu muškaraca”, izjavio je dr Tuulari. On je dodao da je prerano donositi zaključke o tome da li se ove promene prenose na potomstvo i kakav je njihov potencijalni uticaj na razvoj deteta, iako su slični mehanizmi potvrđeni na životinjskim modelima.

Istraživanje je deo šireg napora da se razume na koji način iskustva roditelja mogu uticati na buduće generacije putem epigenetskih promena. Istraživači planiraju dalja ispitivanja kako bi utvrdili da li i kako ove promene mogu biti prenete na decu.

Pročitaj još

U Trendu