Connect with us

Srbija

Rast broja obolelih od gripa među decom u Beogradu i Zlatiborskom okrugu

Institut za javno zdravlje objavio najnoviji izveštaj, pad akutnih respiratornih infekcija ali porast oboljenja sličnih gripu

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Institut za javno zdravlje objavio najnoviji izveštaj, pad akutnih respiratornih infekcija ali porast oboljenja sličnih gripu

U Srbiji je tokom prošle nedelje, od 23. do 29. marta, zabeležen porast oboljenja sličnih gripu, dok je broj akutnih respiratornih infekcija u padu, saopštio je Institut za javno zdravlje. Najveći broj obolelih registrovan je među decom uzrasta do 4 godine, potom u grupi od 5 do 14 godina.

Prema izveštaju, grip je potvrđen laboratorijskim analizama u Beogradu i Zlatiborskom okrugu, i to u vidu tipa A(H1)pdm09 i netipiziranih sojeva. Tokom izveštajnog perioda registrovano je 6.636 slučajeva oboljenja sličnih gripu, što je povećanje u odnosu na prethodnu nedelju kada je bilo 6.408 slučajeva.

“Epidemiološki pokazatelji za ovu nedelju ukazuju na regionalnu geografsku raširenost gripa, nivo kliničke aktivnosti je na osnovnom nivou, a trend incidencije je stabilan”, navodi se u izveštaju Instituta za javno zdravlje.

Istovremeno, broj akutnih respiratornih infekcija iznosio je 10.984, što je smanjenje u poređenju sa 12.364 slučaja iz prethodne nedelje. Najviše obolelih od gripa i sličnih infekcija i dalje su deca, upozoravaju epidemiolozi.

Srbija

Običaji i simbolika Lazareve subote u pravoslavnoj tradiciji širom Srbije

Vernici širom zemlje obeležavaju praznik unošenjem vrbe, paljenjem vatri i učešćem u povorkama Lazarica

Published

on

By

Vernici širom zemlje obeležavaju praznik unošenjem vrbe, paljenjem vatri i učešćem u povorkama Lazarica

Lazareva subota, poznata i kao Vrbica, jedan je od značajnih praznika u pravoslavnom kalendaru i obeležava se uvek osam dana pre Uskrsa, uoči praznika Cveti. Ovaj dan posvećen je uspomeni na čudo vaskrsenja Lazara, događaj koji simbolizuje pobedu života nad smrću i najavu vaskrsenja svih vernika. Prema predanju, Lazar je nakon vaskrsenja živeo još trideset godina kao kiparski arhiepiskop, propovedajući hrišćanstvo.

U mnogim srpskim domovima na ovaj praznik unose se grane vrbe i koprive, za koje se veruje da donose zdravlje i napredak. Vrba, koja simbolično podseća na palmine grane kojima su dočekali Hrista u Jerusalimu, nakon osvećenja u crkvi stavlja se pored ikone i kandila. Deci se oko vrata stavljaju mala zvonca na trobojnoj vrpci, kao znak radosti i pobede života nad smrću. Pored toga, na Vrbicu se bere sveže cveće koje se ostavlja u vodi, a ukućani se na Cveti tom vodom umivaju za zdravlje.

U nekim krajevima zadržao se običaj da se rano ujutru odlazi na reku, gde se iz vode uzima kamenčić i šutira što dalje, uz reči koje prizivaju zaštitu od zmija i svakog zla. Posebnu ulogu u narodnoj tradiciji imaju Lazarice, povorke neudatih devojaka koje svečano obučene obilaze domaćinstva, pevaju i izvode plesove, donoseći domaćinima želje za sreću i plodnu godinu. Domaćini ih daruju jajima i posnim kolačima, verujući da njihova poseta donosi blagostanje.

Veče uoči praznika, u pojedinim delovima Srbije, obeležava se paljenjem vatri na raskrsnicama ili u dvorištima. Vatre, napravljene od suvih stabljika kukuruza i granja, simbolizuju radost zbog Lazarevog vaskrsenja i najavljuju svetlost Hristovog vaskrsenja. Oko vatri se okupljaju porodice i komšije, razgovaraju i dočekuju praznik zajedno, dok mladići preskaču plamen kao znak hrabrosti i simboličnog očišćenja.

Lazareva subota i Vrbica ostaju praznici u kojima se prepliću vera, tradicija i porodična radost, a običaji koji ih prate svedoče o dubokoj povezanosti crkvenog i narodnog života u Srbiji.

Pročitaj još

Srbija

Teretna vozila čekaju četiri sata na izlazu iz Srbije na Batrovcima

Prema podacima granične policije, zadržavanje najduže na Batrovcima, dok na drugim prelazima nema većih gužvi

Published

on

By

Prema podacima granične policije, zadržavanje najduže na Batrovcima, dok na drugim prelazima nema većih gužvi

Prema informacijama granične policije dobijenim u 5:15 časova, teretna vozila na izlazu iz Srbije na graničnom prelazu Batrovci čekaju oko četiri sata. Na graničnom prelazu Sremska Rača zadržavanje za teretna vozila iznosi oko sat vremena, dok na ostalim prelazima nema dužih čekanja za sve kategorije vozila, kako je saopšteno. Na naplatnim stanicama na auto-putevima nema zadržavanja, navodi se u obaveštenju.

Iz Auto-moto saveza Srbije upozoravaju da se zbog predstojećeg katoličkog Uskrsa i povećanog broja stranih državljana na glavnim putnim pravcima, posebno prema prelazima sa Mađarskom i Hrvatskom, beleži pojačan intenzitet saobraćaja. U toku dana, a naročito u popodnevnim i večernjim satima, očekuju se duže kolone i zadržavanja na najfrekventnijim prelazima, dok se dodatni pritisak očekuje i na auto-putevima iz pravca juga ka severu zemlje.

Vozačima se savetuje oprez zbog gužvi i usporenog saobraćaja u gradskim sredinama, posebno na prilazima većim gradovima i naplatnim rampama, s obzirom na kraj radne nedelje. Meteorološke prilike su i dalje nepovoljne, sa najavom oblačnog vremena i povremene kiše, a u planinskim predelima moguć je sneg.

“Zadržavanja na graničnim prelazima i naplatnim rampama trenutno su minimalna, izuzev na Batrovcima, gde se beleže duže kolone teretnih vozila”, navodi se u zvaničnom saopštenju nadležnih službi.

Pročitaj još

Srbija

Hrišćani širom Srbije obeležavaju Veliki petak po gregorijanskom kalendaru

Vernici se okupljaju na bogosluženjima i obeležavaju dan posta i nemrsa, kardinal Ladislav Nemet predvodi obred u Beogradu

Published

on

By

Vernici se okupljaju na bogosluženjima i obeležavaju dan posta i nemrsa, kardinal Ladislav Nemet predvodi obred u Beogradu

Vernici koji vreme računaju po gregorijanskom kalendaru danas, 29.03.2024, širom Srbije i sveta obeležavaju Veliki petak, dan spomena na muke, razapinjanje i smrt Isusa Hrista. Ovaj dan, koji prethodi Uskrsu, smatra se najtužnijim u hrišćanstvu i obeležava se postom i nemrsom.

U katoličkim crkvama danas se ne služi sveta misa, već se popodne čita Križni put, odnosno put Hristovog stradanja. U Crkvi Svetog Ante u Beogradu, obred Velikog petka predvodi kardinal i beogradski nadbiskup Ladislav Nemet, gde se okupljaju vernici kako bi odali poštovanje i izrazili saosećanje sa Hristovim patnjama, poštujući tradiciju brojnih pobožnosti i procesija.

Tokom priprema za Uskrs, vernici farbaju jaja, koja simbolizuju obnavljanje prirode i života, dok uskršnje crveno jaje predstavlja radost za one koji ga daju i primaju. Prema predanju, prva jaja caru Tiberiju poklonila je Marija Magdalena sa porukom o Hristovom uskrsnuću.

Na Veliku subotu u Katedrali Uznesenja Blažene Device Marije kardinal će predvoditi uskršnje bdenje, tokom kojeg se pevaju “Gloria” i “Slava Bogu na visini”. Nakon gašenja svetla, uslediće jak zvuk i uzvik “Isus je uskrsnuo”, a svetla se ponovo pale.

U dane Svetog trodnevlja, od Velikog četvrtka do Velike subote, crkvena zvona ne zvone, a praznovanje završava praznikom Hristovog uskrsnuća, Uskrsom. Za vernike, uskršnje slavlje označava kraj Velikog posta, a prvi mrsni zalogaji su vaskršnja jaja, tradicionalno farbana u crveno kao simbol Hristove prolivene krvi.

Kardinal Ladislav Nemet je u svojoj uskršnjoj poruci istakao da su poslednjih godina narušeni mir i sigurnost u svetu, naglašavajući da Uskrs treba da bude vreme borbe za mir, koji se gradi i za koji je potrebno zalaganje svakog pojedinca.

Pročitaj još

U Trendu