Connect with us

Srbija

Običaji i simbolika Lazareve subote u pravoslavnoj tradiciji širom Srbije

Vernici širom zemlje obeležavaju praznik unošenjem vrbe, paljenjem vatri i učešćem u povorkama Lazarica

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Vernici širom zemlje obeležavaju praznik unošenjem vrbe, paljenjem vatri i učešćem u povorkama Lazarica

Lazareva subota, poznata i kao Vrbica, jedan je od značajnih praznika u pravoslavnom kalendaru i obeležava se uvek osam dana pre Uskrsa, uoči praznika Cveti. Ovaj dan posvećen je uspomeni na čudo vaskrsenja Lazara, događaj koji simbolizuje pobedu života nad smrću i najavu vaskrsenja svih vernika. Prema predanju, Lazar je nakon vaskrsenja živeo još trideset godina kao kiparski arhiepiskop, propovedajući hrišćanstvo.

U mnogim srpskim domovima na ovaj praznik unose se grane vrbe i koprive, za koje se veruje da donose zdravlje i napredak. Vrba, koja simbolično podseća na palmine grane kojima su dočekali Hrista u Jerusalimu, nakon osvećenja u crkvi stavlja se pored ikone i kandila. Deci se oko vrata stavljaju mala zvonca na trobojnoj vrpci, kao znak radosti i pobede života nad smrću. Pored toga, na Vrbicu se bere sveže cveće koje se ostavlja u vodi, a ukućani se na Cveti tom vodom umivaju za zdravlje.

U nekim krajevima zadržao se običaj da se rano ujutru odlazi na reku, gde se iz vode uzima kamenčić i šutira što dalje, uz reči koje prizivaju zaštitu od zmija i svakog zla. Posebnu ulogu u narodnoj tradiciji imaju Lazarice, povorke neudatih devojaka koje svečano obučene obilaze domaćinstva, pevaju i izvode plesove, donoseći domaćinima želje za sreću i plodnu godinu. Domaćini ih daruju jajima i posnim kolačima, verujući da njihova poseta donosi blagostanje.

Veče uoči praznika, u pojedinim delovima Srbije, obeležava se paljenjem vatri na raskrsnicama ili u dvorištima. Vatre, napravljene od suvih stabljika kukuruza i granja, simbolizuju radost zbog Lazarevog vaskrsenja i najavljuju svetlost Hristovog vaskrsenja. Oko vatri se okupljaju porodice i komšije, razgovaraju i dočekuju praznik zajedno, dok mladići preskaču plamen kao znak hrabrosti i simboličnog očišćenja.

Lazareva subota i Vrbica ostaju praznici u kojima se prepliću vera, tradicija i porodična radost, a običaji koji ih prate svedoče o dubokoj povezanosti crkvenog i narodnog života u Srbiji.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Srbija

Bombone sa čvarcima iz Čuruga dobile podršku Ministarstva privrede

Porodična radionica iz Čuruga proizvodi neobične bombone sa čvarcima koje su stigle do Hilandara, uz podršku Ministarstva privrede.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Bombone sa čvarcima iz Čuruga dobile podršku Ministarstva privrede

Porodična radionica iz Čuruga proizvodi neobične bombone sa čvarcima koje su stigle do Hilandara, uz podršku Ministarstva privrede.

Bombone sa čvarcima iz Čuruga prepoznate su kao autentičan proizvod, pa su stigle i do Hilandara. Porodična radionica iz ovog vojvođanskog mesta dobila je podršku Ministarstva privrede, čime je dodatno potvrđen značaj ovog jedinstvenog gastronomskog proizvoda. Prema saopštenju, bombone sa čvarcima iz Čuruga postale su prepoznatljive ne samo u lokalnoj zajednici već i šire, jer su pronašle put do značajnih destinacija kao što je Hilandar.

Bombone sa čvarcima iz Čuruga kao simbol tradicije

Porodična radionica iz Čuruga ulaže trud u očuvanje tradicionalnih vrednosti kroz inovativni pristup prehrambenoj proizvodnji. Takođe, podrška Ministarstva privrede naglašava značaj negovanja domaćih proizvoda. Proizvodnja bombona sa čvarcima u Čurugu doprinosi razvoju lokalne zajednice i očuvanju autentične kulinarske ponude Srbije. Osim toga, ovakvi proizvodi podstiču interesovanje za domaću gastronomiju kod šire javnosti.

Ponuda domaćih proizvoda uz institucionalnu podršku

Zahvaljujući podršci koju je porodična radionica dobila, moguće je još snažnije promovisati bombone sa čvarcima iz Čuruga. Ministarstvo privrede ovakvim projektima pruža priznanje vrednim porodičnim inicijativama koje čuvaju tradiciju. Kako je poručila Mesarović, ovakvi primeri predstavljaju Srbiju kakvu gradimo – zemlju koja uvažava i podstiče posebnost domaćih proizvoda. Štaviše, proizvodnja bombona sa čvarcima iz Čuruga pokazuje da inovacija može nastati iz poštovanja prema tradiciji.

Na taj način, bombone sa čvarcima iz Čuruga ne samo da obogaćuju ponudu autentičnih proizvoda, već i inspirišu druge male proizvođače da razvijaju svoje ideje. Pored toga, nastavak ovakvih inicijativa može doprineti očuvanju kulturnog identiteta i privlačenju pažnje na lokalne specijalitete.

Pročitaj još

Srbija

Obeležavanje godišnjice ustaškog zločina u Prebilovcima okupilo potomke žrtava

Ceremonija u Hramu Hristovog Vaskrsenja podseća na stradanje srpskog stanovništva tokom avgusta 1941. godine

Objavljeno pre

,

Objavio:

Obeležavanje godišnjice ustaškog zločina u Prebilovcima okupilo potomke žrtava

Ceremonija u Hramu Hristovog Vaskrsenja podseća na stradanje srpskog stanovništva tokom avgusta 1941. godine

Obeležavanje godišnjice ustaškog zločina u Prebilovcima kod Čapljine počinje danas, kako je objavljeno iz resornog ministarstva. Program će trajati dva dana, a centralni događaji održaće se u Hramu Hristovog Vaskrsenja. Večernje bogosluženje planirano je za 19.00 časova, nakon čega sledi duhovni program i obraćanja zvaničnika. Obeležavanje godišnjice ustaškog zločina u Prebilovcima organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za negovanje tradicije oslobodilačkih ratova.

Sećanje na stradanje srpskog stanovništva

U četvrtak će u istom hramu biti služena Sveta arhijerejska liturgija, a potom će biti upriličena trpeza ljubavi. Prema podacima iz zvaničnih saopštenja, tokom avgusta 1941. godine ustaške jedinice su pod komandom Ivana Jovanovića Crnog izvršile masakr nad Srbima u selu Prebilovci. Većina žrtava živa je bačena u jamu Golubinku, dok su ostali ubijani na licu mesta. Prema dostupnim svedočenjima, jedina osoba koja je preživela događaje u školi bila je Mara Bulut, koja je potvrdila da su ustaše vadile bebe iz kolevki i ubijale ih pred očima majki.

Zvanične izjave i značaj sećanja

Prema rečima lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Milorad Dodik, Prebilovci predstavljaju mesto koje obavezuje na pamćenje i opominje na posledice zaborava. Dodik je naglasio da sećanje na ovaj događaj nije osveta, već dug prema precima i istoriji. On je podvukao da su u zločinu ugašena 54 srpska domaćinstva, a da iz 57 porodica niko nije preživeo pogrom.

Pored toga, ističe se da je na području Hercegovine postojalo oko 110 stratišta, uglavnom kraških jama, kao što su Golubinka, Korićanka, Jagodnjača, Pandurica, Ržani do i druge. Zločin u Prebilovcima je dugo bio prikrivan, a 1961. godine jame u koje su bacani Srbi zabetonirane su.

Obnova sećanja i očuvanje istorije

Otkopavanje 13 jama na prostoru donje Hercegovine započeto je 1990. godine, dok su kosti više od 4.000 Srba 4. avgusta 1991. godine sahranjene u spomen-kosturnicu u Prebilovcima. U junu 1992. godine, tokom ofanzive „Čagalj“, pripadnici HOS-a i HVO-a minirali su spomen-kosturnicu. Ovi događaji, kako navode organizatori, naglašavaju važnost očuvanja kolektivnog sećanja na žrtve i podsećaju na potrebu negovanja tradicije i istorijske istine o stradanju srpskog naroda u Hercegovini.

Pročitaj još

Srbija

Novi lekovi znatno jeftiniji od 17. avgusta, država preuzima 70 odsto troškova

Na listu lekova ulaze 16 oralnih antikoagulanasa i dva leka za srčanu slabost, značajno smanjena doplata za građane

Objavljeno pre

,

Objavio:

Novi lekovi znatno jeftiniji od 17. avgusta, država preuzima 70 odsto troškova

Na listu lekova ulaze 16 oralnih antikoagulanasa i dva leka za srčanu slabost, značajno smanjena doplata za građane

Osigurana lica u Srbiji imaće od 17. avgusta pravo na 18 novih lekova na recept, o trošku države. Ključna promena odnosi se na novi lekovi znatno jeftiniji, jer država preuzima 70 odsto troškova za terapije koje su građani do sada u potpunosti plaćali. Na listu lekova ulazi 16 novih oralnih antikoagulanasa, kao i dva leka za lečenje srčane slabosti, čime se značajno unapređuje dostupnost savremenih tretmana.

Novi lekovi znatno jeftiniji za osigurana lica

Prema zvaničnom saopštenju, 16 oralnih antikoagulanasa koristi se za prevenciju moždanog udara i sistemskih embolija kod pacijenata sa nevalvularnom atrijalnom fibrilacijom. Takođe, primenjuju se i za lečenje i prevenciju duboke venske tromboze i plućne embolije. Dva nova leka sa liste namenjena su lečenju srčane slabosti, a primarno su razvijeni za dijabetes. Kliničke studije i praksa pokazale su da mogu biti efikasni kod posebne grupe pacijenata sa srčanom slabošću i očuvanom ejekcionom frakcijom.

Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut istakao je značaj odluke za pacijente sa hroničnim nezaraznim bolestima. On je naveo: „Kao lekar i endokrinolog, želim da naglasim koliko je ova odluka važna za pacijente sa dijabetesom, hipertenzijom, gojaznošću i poremećajima metabolizma, jer su to faktori kardiovaskularnog rizika. Pravovremena prevencija komplikacija je od ogromnog značaja.”

Cena terapija i visina doplate za građane

Za 16 novih oralnih antikoagulanasa, država preuzima 70 odsto cene, dok građani plaćaju 30 odsto. Doplata za građane sada iznosi oko 600 do 1.100 dinara po pakovanju, što je značajno manje u poređenju sa prethodnih 1.700 do 6.000 dinara. Kod dva leka za lečenje srčane slabosti, takođe je smanjen iznos koji građani plaćaju. Umesto dosadašnjih 2.500 do 4.500 dinara, doplata će biti oko 1.700 dinara po pakovanju.

Macut je naglasio da odgovarajuća antikoagulantna terapija može biti ključna u prevenciji moždanog udara kod pacijenata sa atrijalnom fibrilacijom. Takođe, adekvatno lečenje srčane slabosti ima veliki uticaj na kvalitet i dužinu života pacijenata. Ova mera, prema njegovim rečima, nije samo pitanje troškova, već i dostupnosti lečenja, prevencije komplikacija i zaštite zdravlja građana.

Širi značaj i prethodne mere za smanjenje doplate

Pored uvođenja novih lekova znatno jeftinijih, od 1. avgusta smanjena je doplata i za lekove sa Liste A1. Time je obuhvaćeno ukupno 769 lekova. Ove mere omogućavaju većem broju građana da lakše dođu do savremene terapije i smanjuju finansijski teret lečenja hroničnih bolesti. Na taj način, država nastavlja sa unapređenjem dostupnosti zdravstvene zaštite za osigurana lica.

Pročitaj još

U Trendu