Connect with us

Srbija

Pet pravila za privlačenje kolibrija u dvorište tokom sezone migracija

Stručnjaci za divlje životinje savetuju doslednost i čiste hranilice kao ključ za povratak ovih ptica

Published

on

Foto Izvor: Pixabay.com

Stručnjaci za divlje životinje savetuju doslednost i čiste hranilice kao ključ za povratak ovih ptica

Kolibriji, poznati po izuzetnoj memoriji i maloj težini, iz godine u godinu pamte omiljena mesta za hranjenje i redovno se vraćaju na proverene izvore hrane. Prema navodima stručnjaka za divlje životinje, doslednost i pravilna briga o hranilicama presudni su za privlačenje ovih minijaturnih ptica u dvorište.

Jedan od glavnih saveta je redovno čišćenje i dopunjavanje hranilica, naročito tokom leta, jer pokvaren nektar brzo odbija kolibrije. Hranilice treba postaviti u delimičnu senku, blizu žbunja ili drveća, ali dovoljno visoko da budu zaštićene od mačaka i drugih predatora. Takođe, preporučuje se izbegavanje postavljanja hranilica blizu onih namenjenih drugim pticama, jer su kolibriji izrazito teritorijalni.

Više hranilica raspoređenih kroz dvorište smanjuje konkurenciju i omogućava većem broju kolibrija da se hrane. Pored hranilica, sadnja biljaka bogatih nektarom, kao što su žalfija, divlja nana, kardinalov cvet, penstemon, orlovi nokti, tekoma i hortenzije, privlači ove ptice tokom cele sezone. Jarke boje, posebno crvena i narandžasta, dodatno privlače kolibrije, pa je preporučljivo okružiti hranilice šarenim cvećem, ali izbegavati veštačke boje u nektaru zbog mogućih štetnosti.

Kada su hranilice čiste, nektar svež i dvorište bogato cvećem, kolibriji će koristiti svoju izuzetnu memoriju i redovno se vraćati, a moguće je da privuku i druge ptice iz svoje vrste. Stručnjaci podsećaju da je ključ uspeha u pažljivoj brizi i doslednosti, što dvorište može pretvoriti u stalno utočište ovih ptica.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Srbija

Doktorka Danijela Jevtić upozorava na povećan rizik od melanoma tokom letnjih meseci

Stručnjaci savetovali dodatnu pažnju osobama svetlije puti, posebno zbog izlaganja suncu

Published

on

By

Stručnjaci savetovali dodatnu pažnju osobama svetlije puti, posebno zbog izlaganja suncu

Tokom letnjih meseci, povećava se rizik od razvoja opasnih tumora kože, upozorila je doktorka Hitne pomoći Danijela Jevtić. Kako navodi, maligni melanom predstavlja jednu od najopasnijih vrsta tumora zbog brzog razvoja i mogućnosti da ugrozi život u kratkom roku.

Doktorka Jevtić ističe važnost praćenja promena na mladežima i objašnjava da se potencijalni rizik može prepoznati kroz kategorije: asimetrija, neregularne ivice, promena boje, dijametar veći od 6 mm i evolucija promena. “Elevacija, odnosno pojava novih izraslina na mladežu, može biti znak upozorenja”, naglasila je.

Prema njenim rečima, posebnu pažnju treba da obrate osobe svetle puti i svetlih očiju, kao i oni sa više od 50 mladeža na telu. Kod muškaraca se rizične promene najčešće javljaju na leđima, dok su kod žena češće na nogama. “Članovi porodice mogu pomoći u pregledima leđa, a kod žena su donji ekstremiteti mesta na koja treba obratiti pažnju”, dodala je.

Simptomi koji mogu ukazivati na problem uključuju krvarenje, crvenilo, svrab, ljuspanje i promene oblika ili boje mladeža. Dr Jevtić preporučuje dermoskopiju kod dermatologa kao najsigurniji način pregleda.

“Neophodno je izbegavati prekomerno izlaganje suncu i koristiti adekvatnu zaštitu, jer koža pamti svaku izloženost ultraljubičastom zračenju”, zaključila je doktorka Jevtić.

Pročitaj još

Srbija

Pletenje venaca na ivanjdan deo srpske tradicije širom Srbije

Etnografski muzej ističe da običaji pletenja venaca i paljenja vatri čuvaju nematerijalno nasleđe

Published

on

By

Etnografski muzej ističe da običaji pletenja venaca i paljenja vatri čuvaju nematerijalno nasleđe

Pletenje venaca od lekovitog bilja i njihovo kačenje na ulaze kuća običaj je koji se vekovima neguje u Srbiji povodom praznika Ivanjdan, koji se obeležava 7. jula. Ovaj običaj je deo bogatog nematerijalnog kulturnog nasleđa i čuva sećanje na stare načine života i verovanja, saopšteno je iz Etnografskog muzeja.

Prema rečima muzeјskog savetnika Saše Srećkovića, praznik je posvećen rođenju Svetog Jovana Krstitelja, ali običaji poput pletenja venaca potiču još iz predhrišćanskih vremena. Venci se pletu od žutog ivanjskog cveća, kantariona, hajdučke trave, majčine dušice, paprati, klasova žita i belog luka, a beru se rano ujutru dok su prekriveni rosom. Običaj nalaže da se ovakvi venci potom okače iznad ulaznih vrata, kapija, ambara i drugih objekata, kako bi simbolično doneli zdravlje, zaštitu, plodnost i blagostanje tokom cele godine.

U mnogim krajevima Srbije, prema narodnoj tradiciji, uoči Ivanjdana pale se velike vatre poznate kao lile. Veruje se da plamen ima moć da pročisti, zaštiti od bolesti i donese sreću domaćinstvu. U pojedinim oblastima postoji i verovanje da sunce na Ivanjdan ‘zaigra’ prilikom izlaska, što označava snagu prirode i vrhunac leta.

Praznik Ivanjdan ima posebno mesto i u životima mladih devojaka, koje pletu vence i kroz razne obrede nastoje da saznaju svoju ljubavnu sudbinu. Gledanje kroz venac prema izlazećem suncu simbolizuje želju za srećnim brakom, dok se ivanjsko cveće stavlja ispod jastuka u nadi da će sanjati budućeg supruga. Venci se ponekad puštaju niz reku, a način na koji plove tumači se kao znak buduće ljubavi i udaje.

“Ovi običaji svedoče o dubokoj povezanosti čoveka sa prirodom i njenim godišnjim ciklusima. Oni su važan deo nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije i čuvaju sećanje na način života, verovanja i vrednosti koji su se generacijama prenosili usmenim putem”, istakao je Saša Srećković iz Etnografskog muzeja.

Pročitaj još

Srbija

Hladni front donosi kratkotrajno zahlađenje i pljuskove u Srbiji sredinom nedelje

Republički hidrometeorološki zavod upozorava na promenljivo vreme, lokalne pljuskove i osveženje, otopljenje očekuje se od petka

Published

on

By

Republički hidrometeorološki zavod upozorava na promenljivo vreme, lokalne pljuskove i osveženje, otopljenje očekuje se od petka

U Srbiji se sredinom nedelje očekuje prolazak kratkotrajnog hladnog fronta, uz promenljivo vreme sa povremenim padavinama, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod. Najizraženiji pljuskovi prognoziraju se za brdsko-planinske predele jugozapadne, južne i jugoistočne Srbije, dok će u ostalim delovima biti pretežno suvo.

Kako je navedeno, danas se očekuje malo do umereno oblačno vreme sa sunčanim intervalima, dok su lokalni pljuskovi sa grmljavinom mogući pre svega u brdsko-planinskim predelima. Vetar će biti slab do umeren, povremeno jak na istoku, a temperature će se kretati od 12 do 20 stepeni ujutru, odnosno od 28 do 32 stepena tokom dana.

U sredu se očekuje prolazno naoblačenje koje može doneti kratkotrajnu kišu i pljuskove, uz ređu pojavu grmljavine. U četvrtak i petak prognozira se pretežno sunčano vreme, dok se za vikend i početkom sledeće nedelje očekuje promenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, uz mogućnost lokalnih pljuskova u brdsko-planinskim predelima. Maksimalne temperature biće u granicama proseka i kretale bi se od 27 do 33 stepena Celzijusa.

Meteorolog Marko Čubrilo naveo je da se danas na jugoistoku regiona očekuju pljuskovi, dok će u ostalim krajevima biti suvo. Do srede se prognoziraju dnevni maksimumi od 24 do 29 stepeni, dok bi u sredu temperature ponegde mogle dostići i 32, a u zaleđu Jadrana i 34 stepena. U četvrtak se, usled prolaska oslabljenog hladnog fronta, očekuje novo osveženje sa temperaturama od 22 do 27 stepeni.

Od petka do polovine jula prognozira se pretežno suvo vreme, uz povremene lokalne pljuskove do 12. jula. Postepeni porast temperatura očekuje se oko 15. jula, kada bi dnevni maksimumi mogli iznositi od 27 do 34, a u zaleđu Jadrana i do 38 stepeni Celzijusa. Oko 17. jula modeli ukazuju na mogućnost novog pogoršanja i osveženja.

Pročitaj još

U Trendu