Connect with us

Srbija

Martovski događaji kroz istoriju Srbije doneli političke preokrete i krize

Tokom marta zabeleženi su ključni događaji u Srbiji, uključujući demonstracije, bombardovanja i političke atentate

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Tokom marta zabeleženi su ključni događaji u Srbiji, uključujući demonstracije, bombardovanja i političke atentate

Tokom više decenija, treći mesec u godini obeležilo je niz značajnih i kriznih događaja u Srbiji, sa posledicama za društvo i političku scenu. Među ključnim datumima izdvajaju se 27.03.1941, kada su protesti protiv Trojnog pakta doveli do bombardovanja Beograda i okupacije, kao i 9.03.1991, kada su demonstracije protiv tadašnjeg režima izazvale tenzije i najavile raspad Jugoslavije.

U martu 1999. godine počela je NATO agresija, prethodna terorističkim napadom u Prištini 21. marta, dok je 24. marta zvanično započelo bombardovanje koje je trajalo 78 dana. Dana 12.03.2003. izvršen je atentat na tadašnjeg premijera Zorana Đinđića ispred zgrade Vlade, što je izazvalo vanredno stanje i šokiralo javnost.

Mart 2004. godine doneo je požar u manastiru Hilandar 4. marta i pogrom nad Srbima na Kosovu i Metohiji 17. marta, kada je uništeno više verskih objekata i proterano oko 5.000 ljudi. U martu 2006. preminuo je Slobodan Milošević u Hagu, što je izazvalo podele u društvu, dok je iste godine Srbija ostala bez predstavnika na Evroviziji zbog političkih tenzija.

Vanredno stanje zbog epidemije korona virusa proglašeno je u martu 2020. godine, što je dovelo do zatvaranja, policijskog časa i promena u svakodnevnom životu građana. Prema dostupnim podacima, mart ostaje mesec u kojem su se u Srbiji dešavali brojni prelomni i tragični događaji, ostavljajući duboke posledice na društvo.

“Niz događaja u martu beleži se kao hronika prevrata, političkih atentata i velikih društvenih promena”, navodi se u zvaničnim izvorima.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Srbija

Tribina Fonda PIO održana u Knjaževcu uz učešće više od 3.600 penzionera

Predstavnici Fonda PIO i lokalne samouprave razgovarali sa penzionerima o unapređenju uslova života i planovima za naredni period

Published

on

By

Predstavnici Fonda PIO i lokalne samouprave razgovarali sa penzionerima o unapređenju uslova života i planovima za naredni period

U Knjaževcu je danas održana još jedna tribina u organizaciji Fonda PIO, uz podršku Saveza penzionera Srbije, lokalne samouprave i partnera iz bankarskog i osiguravajućeg sektora. Događaj je organizovan zbog velikog interesovanja i pozitivnih utisaka penzionera, a cilj je bio unapređenje svakodnevnog života ove populacije kroz otvoren dijalog, pitanja i predloge.

Na skupu je istaknuto da je početkom godine postavljen cilj da se razgovara sa više od 20.000 penzionera širom Srbije. Do sada je, prema zvaničnim informacijama, u direktnim razgovorima učestvovalo preko 3.600 penzionera. “Ponovo smo u Knjaževcu jer smo prethodnog puta obećali penzionerima koji nisu mogli da prisustvuju da ćemo organizovati još jednu tribinu. Nastavljamo da radimo na rešavanju problema penzionera, najavili smo povećanje penzija i veći broj paketa pomoći, kao i besplatne odlaske u banje”, izjavio je predstavnik Fonda PIO.

Profesor dr Andreja Savić zahvalio je državnim institucijama na trudu koji ulažu u očuvanje društvenog standarda penzionera. “Udruženje penzionera je produžena ruka Fonda PIO, koji vodi računa o penzijama i standardu korisnika. Država i Fond ulažu značajne napore da položaj penzionera ostane na visokom nivou”, rekao je Savić.

Na tribini su penzioneri imali priliku da se informišu o pogodnostima i programima koje Fond PIO sprovodi, a koje prevazilaze samu isplatu penzija – od upućivanja u banje, dodele paketa solidarne pomoći, do aktivnosti usmerenih na očuvanje zdravlja i podsticanje aktivnog načina života.

Organizatori su najavili da će se ovakvi skupovi održavati i tokom godine širom Srbije, sa ciljem jačanja dijaloga sa penzionerima i jasnijeg uključivanja njihovog glasa u kreiranje mera koje utiču na njihov svakodnevni život.

Pročitaj još

Srbija

Policijski pas Iskra osvojila prvo mesto na izložbi u Zabeli

Službeni šarplaninac pod vođstvom policijskih instruktora dobio priznanje CAC na specijalizovanoj izložbi

Published

on

By

Službeni šarplaninac pod vođstvom policijskih instruktora dobio priznanje CAC na specijalizovanoj izložbi

Na specijalizovanoj izložbi pasa održanoj u Zabeli, službeni pas Policijske brigade po imenu Iskra, rase jugoslovenski ovčarski pas – šarplaninac, osvojila je prvo mesto u svom starosnom razredu i titulu CAC. Ovaj uspeh potvrđuje kvalitet, disciplinu i profesionalni rad u obuci službenih pasa, saopšteno je iz policijskih izvora.

Iskru su vodili major policije Bojan Gavrilović, stariji instruktor za obuku vodiča službenih pasa, i mlađi vodnik policije Dragutin Jovanović. Prema zvaničnoj izjavi, pas je svojom stabilnošću i odanošću pokazala vrednosti koje se postižu dugogodišnjim radom i međusobnim poverenjem između vodiča i psa.

“Službeni psi nisu samo podrška u akcijama već i deo tima, čuvari bezbednosti i snaga službe kada je najpotrebnije”, navodi se iz policije. Iskra je ovim priznanjem još jednom potvrdila ulogu službenih pasa u očuvanju javne bezbednosti i efikasnosti policijskih timova.

Iz policije ističu da su ovakvi rezultati odraz predanosti vodiča i službenih pasa, kao i važnosti kontinuirane obuke i razvoja poverenja između ljudi i životinja.

Pročitaj još

Srbija

Građani Jugoslavije upozoreni na černobiljsku katastrofu pet dana nakon nesreće

Vlasti izdale preporuke za izbegavanje boravka na kiši i konzumaciju određene hrane nakon dolaska radioaktivnog oblaka

Published

on

By

Vlasti izdale preporuke za izbegavanje boravka na kiši i konzumaciju određene hrane nakon dolaska radioaktivnog oblaka

Eksplozija u četvrtoj pogonskoj jedinici nuklearne elektrane Lenjin u blizini Pripjata, u današnjoj Ukrajini, dogodila se 26.04.1986. godine u 1:26 časova po moskovskom vremenu. Iako je radioaktivni oblak iz Černobilja brzo putovao ka zapadu Evrope, informacije o incidentu stigle su do građana Jugoslavije tek pet dana kasnije, 01.05.1986. godine.

Prema tadašnjim izvorima, sovjetske vlasti su incident priznale tek 28.04.1986, a informacije o razmerama katastrofe bile su ograničene i cenzurisane. Radioaktivni oblak je 29.04.1986. stigao do Slovenije, a 01.05.1986. i do Srbije, upravo kada su građani masovno boravili na otvorenom tokom prazničnih uranaka.

Zvanična upozorenja vlasti upućena su građanima Jugoslavije tog 1. maja, sa preporukama da se ne izlazi na kišu i da se ne konzumira hrana koja raste na zemlji, kao što su jagode i zelena salata. Takođe je savetovano temeljno pranje voća i povrća uz upotrebu sode bikarbone, kao i izbegavanje mesa i mleka od stoke koja se hranila na pašnjacima, dok se kišnica nije preporučivala za upotrebu.

„Tog dana smo bili na izletu i nismo znali šta se dešava sve dok nismo stigli kući, kada su nas dočekala upozorenja o radioaktivnoj kiši“, navodi sagovornica koja je tada radila u medijima. Drugi građani ističu da su zvanične informacije stigle tek sa početkom padavina, a preporuke o izbegavanju određene hrane ostale su upamćene kao asocijacija na černobiljsku katastrofu.

U narednim danima, vlasti su pojačale mere opreza i izdale dodatne preporuke, posebno za decu do sedam godina i trudnice. Iako su zvanična saopštenja u početku bila kontradiktorna, građanima je savetovan oprez tokom naredne dve sedmice, dok je svakodnevica ostala nepromenjena u većini radnih kolektiva.

Preporuke su ostale na snazi tokom celog maja, dok su posledice radioaktivnog zagađenja bile predmet pažnje i kasnijih izveštaja.

Pročitaj još

U Trendu