Connect with us

Srbija

Kilometarske kolone na graničnim prelazima Batrovci i Sremska Rača, teretnjaci čekaju po četiri sata

Prema poslednjim podacima saobraćajnih službi, najduža zadržavanja za kamione zabeležena su na nekoliko prelaza širom zemlje

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Prema poslednjim podacima saobraćajnih službi, najduža zadržavanja za kamione zabeležena su na nekoliko prelaza širom zemlje

Na graničnim prelazima Batrovci i Sremska Rača, vozači teretnih vozila danas su suočeni sa višesatnim čekanjem, dok prema informacijama saobraćajnih službi zadržavanja dostižu i do četiri sata. Slična situacija zabeležena je i na severu zemlje, gde se na prelazu Horgoš kamioni zadržavaju oko tri sata, dok na Kelebiji čekanje traje oko dva sata.

Kako je saopšteno, putnički saobraćaj protiče bez većih problema i zadržavanja na granicama trenutno nema za automobile. Na autoputevima i naplatnim stanicama, prema podacima nadležnih službi, nema gužvi ni dužih zastoja.

Nadležne saobraćajne službe apeluju na vozače teretnih vozila da planiraju svoje putovanje i pre polaska provere aktuelne informacije kako bi izbegli višesatna čekanja na visokim temperaturama.

„Situacija na graničnim prelazima je pod konstantnim nadzorom i vozačima se savetuje dodatno strpljenje“, navodi se u zvaničnoj izjavi saobraćajnih službi.

Preporučuje se svim učesnicima u saobraćaju da redovno prate zvanične informacije i prilagode plan puta aktuelnim uslovima na graničnim prelazima.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Srbija

Najveći potrošači struje u domaćinstvu: Šta najviše opterećuje vaš račun i gde možete da uštedite

Kotao na struju, bojler, klima uređaji i sušilica prednjače po mesečnoj potrošnji električne energije, a pametno korišćenje donosi značajne uštede.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Najveći potrošači struje u domaćinstvu: Šta najviše opterećuje vaš račun i gde možete da uštedite

Kotao na struju, bojler, klima uređaji i sušilica prednjače po mesečnoj potrošnji električne energije, a pametno korišćenje donosi značajne uštede.

Visoki računi za struju tema su koja svakog meseca zabrinjava mnoga domaćinstva u Srbiji. Mnogi se pitaju koji su to najveći potrošači struje u domaćinstvu i kako izbor uređaja može značajno uticati na kućni budžet. Prema saopštenju stručnjaka, upravo svakodnevni aparati koje koristimo često i nesvesno predstavljaju ključne „krivce“ za velike iznose na računima.

Najveći potrošači struje u domaćinstvu – ko prednjači?

Na vrhu liste nalazi se kotao na struju. U domaćinstvima koja koriste električni kotao za grejanje, ovaj uređaj je ubedljivo najveći potrošač. Njegova snaga iznosi od 6 do 12 kW, a tokom grejne sezone može potrošiti i više od 1.500 kWh mesečno. Kao rezultat, računi za struju mogu drastično porasti. Da biste uštedeli, savetuje se upotreba programatora i termostata, kao i dobra termoizolacija prostora.

Odmah iza kotla, često zaboravljeni ali stalno uključeni bojler troši i do 500 kWh mesečno. Bojler radi tokom cele godine, što može predstavljati značajan deo ukupne potrošnje. Zbog toga je preporuka da se njegov rad optimizuje, odnosno da se koristi racionalno i isključuje kada nije neophodan.

Klima uređaji, grejalice i sušilica – praktični, ali skupi

Klima uređaji i grejalice često se koriste tokom letnjih i zimskih meseci. Standardna klima snage 3,5 kW troši oko 1 kWh po satu. Ako radi 8 sati dnevno, mesečna potrošnja može biti 240 kWh. Inverter klime su efikasnije i troše 0,6 do 1 kWh po satu, a uređaji viših energetskih klasa mogu smanjiti potrošnju i do 40%.

Mašina za sušenje veša je sve popularnija u domaćinstvima, ali spada među luksuznije potrošače. Klasične sušilice troše između 2 i 4 kWh po ciklusu, što mesečno može preći 50 kWh. Sušilice sa toplotnom pumpom su dvostruko štedljivije, a dodatnu uštedu omogućava dobro centrifugiranje veša i redovno čišćenje filtera.

Frižider, zamrzivač i „manji“ potrošači: značaj svakodnevnih navika

Frižideri i zamrzivači su aparati koji rade 24 sata. Stariji modeli i loše dihtovanje vrata znatno povećavaju potrošnju. Takođe, često kuvanje na električnom šporetu dodatno opterećuje mesečne troškove.

Što se tiče manjih potrošača, televizor standardne veličine (LED, 40-50 inča) troši između 0,05 i 0,1 kWh po satu, što za 6 sati rada dnevno iznosi 9 do 18 kWh mesečno. Veći modeli i stari plazma televizori troše više, i do 45 kWh mesečno. Veoma je važno potpuno isključiti TV iz struje, jer i u „standby“ režimu troši energiju.

Veš-mašina troši od 0,5 do 2 kWh po pranju, a efikasniji modeli sa oznakom A+++ mogu prepoloviti ovu potrošnju. Preporučuje se korišćenje punog bubnja i eko-programa.

Punjači za mobilne telefone imaju zanemarljivu potrošnju (2 do 6 Wh po satu tokom punjenja). Ipak, preporučuje se njihovo isključivanje kada nisu u upotrebi, kako zbog male uštede, tako i zbog bezbednosti.

Kako smanjiti potrošnju i uštedeti na računu za struju

Najveće uštede možete ostvariti ako pažnju usmerite na najvažnije potrošače struje u domaćinstvu – kotao, bojler, klima uređaje i sušilicu. Pametne navike, kao što su racionalno korišćenje aparata, korišćenje programatora, redovno održavanje i ulaganje u energetski efikasnije modele, mogu doneti vidljive rezultate već u prvom mesecu.

Osim toga, redovno proveravajte stanje frižidera i zamrzivača, čistite filtere na sušilicama i izbegavajte nepotrebno ostavljanje aparata u „standby“ režimu. Na taj način, kućni budžet će biti manje opterećen, a potrošnja struje znatno manja. Fokus na najveće potrošače struje u domaćinstvu ključan je za ostvarivanje ušteda i bolju kontrolu mesečnih troškova.

Pročitaj još

Srbija

Požari u Srbiji: Kiša ne donosi olakšanje, najkritičnije kod Deliblatske peščare i Stolova

U zemlji je aktivno 45 požara, a najteža situacija je u Deliblatskoj peščari i na Stolovima, gde su vatrogasci i dalje na terenu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Požari u Srbiji: Kiša ne donosi olakšanje, najkritičnije kod Deliblatske peščare i Stolova

U zemlji je aktivno 45 požara, a najteža situacija je u Deliblatskoj peščari i na Stolovima, gde su vatrogasci i dalje na terenu.

Uprkos očekivanjima da će kiša pomoći u gašenju požara u Srbiji, problemi i dalje traju. Prema poslednjem izveštaju, požari u Srbiji i dalje predstavljaju ozbiljan izazov, posebno u oblastima Deliblatske peščare i na planini Stolovi. Kiša koja je pala tokom noći nije uspela da umanji vatrenu stihiju, dok je jak vetar dodatno otežao stanje na terenu.

Zabeleženo je ukupno 45 aktivnih požara širom zemlje. Međutim, prema najnovijim informacijama, vatra je lokalizovana ili potpuno ugašena na nekoliko lokacija — kod Bujanovca, Bojnika, Bovanskog jezera i na Ubu. Ipak, najveću opasnost i dalje predstavljaju požari u Deliblatskoj peščari, gde je vatrom zahvaćeno više od 3.500 hektara, kao i na Stolovima kod Kraljeva, gde nepristupačan i kameni teren dodatno otežava intervenciju.

Stanje na terenu: Deliblatska peščara i Stolovi pod najvećim pritiskom

Požari u Srbiji posebno su izraženi u Deliblatskoj peščari, gde vatrogasno-spasilačke ekipe i pripadnici drugih nadležnih službi ulažu velike napore kako bi sprečili dalje širenje vatre. Jak vetar i nepovoljan reljef znatno komplikuju gašenje. S druge strane, na Stolovima kod Kraljeva, zbog izuzetno kamenitog i nepristupačnog terena, intervencija je dodatno otežana, a požar još uvek nije lokalizovan.

Više od 330 ljudi, uključujući profesionalce iz različitih službi, angažovano je kako bi se požari u Srbiji stavili pod kontrolu. Tokom prethodne noći, padavine nisu donele očekivano olakšanje, a jutro je donelo novi izazov u vidu pojačanog vetra, koji je razgoreo postojeća žarišta.

Aktivnosti nadležnih službi i dalji koraci

Vatrogasno-spasilačke jedinice Sektora za vanredne situacije zajedno sa drugim relevantnim organima nastavljaju aktivnosti na terenu. Pre svega, prioritet je gašenje i suzbijanje požara u Deliblatskoj peščari, s obzirom na veličinu zahvaćene površine i rizik od daljeg širenja. Pored toga, ekipe su i dalje prisutne na Stolovima, gde je potrebna dodatna oprema i ljudstvo zbog težine terena.

Pored intenzivnih napora, situacija se prati iz sata u sat, a građanima se savetuje oprez i praćenje zvaničnih obaveštenja. U međuvremenu, lokalizacija požara u drugim delovima zemlje predstavlja pozitivan pomak, ali se glavni izazovi i dalje nalaze u oblastima sa nepristupačnim terenima i jakim vetrom.

Ukoliko dođe do promene u situaciji, nadležne službe će odmah obavestiti javnost. Požari u Srbiji ostaju prioritet za sve angažovane snage, dok se očekuje da će naredni dani doneti jasniju sliku o daljem razvoju događaja.

Pročitaj još

Srbija

Spisak 18 lekova na recept jeftiniji u Srbiji: Pogledajte nove cene i uslove

Država sada pokriva do 70% troškova za lekove protiv zgrušavanja krvi i srčane slabosti.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Spisak 18 lekova na recept jeftiniji u Srbiji: Pogledajte nove cene i uslove – lekovi na recept

Država sada pokriva do 70% troškova za lekove protiv zgrušavanja krvi i srčane slabosti.

Građani Srbije od sada mogu da računaju na značajno niže izdatke za lekove, jer je stupila na snagu trajna mera pojeftinjenja 18 lekova na recept. Nova pravila podrazumevaju da država preuzima do 70% troškova za lekove iz dve ključne grupe, čime se ostvaruje velika ušteda za hronične bolesnike i penzionere. Prema zvaničnom saopštenju, mera je deo paketa pomoći građanima, a iz republičkog budžeta izdvojeno je 3,7 milijardi dinara.

Za lekove iz ove dve kategorije pacijenti moraju imati lekarski recept kako bi ostvarili pravo na nižu cenu. Nova doplata za antikoagulanse sada iznosi od 600 do 1.100 dinara, dok je ranije bila između 1.700 i 6.000 dinara. Za lekove za srčanu slabost, doplata je smanjena na oko 2.200 dinara, umesto dosadašnjih 2.500 do 4.500 dinara.

Spisak lekova na recept koji su pojeftinili

Na spisku lekova koji su sada dostupni po nižim cenama nalazi se 16 antikoagulanasa i 2 leka za lečenje srčane slabosti. Država pokriva 70% cene leka za antikoagulanse, dok pacijent plaća 30%. Kod lekova za srčanu slabost, država pokriva polovinu troškova.

Konkretno, za lečenje srčane slabosti:
– FORXIGA (dapagliflozin): pacijent plaća 2.228 RSD
– JARDIANCE (empagliflozin): pacijent plaća 2.228 RSD

Za lekove protiv zgrušavanja krvi (antikoagulansi), pacijenti sada plaćaju:
– BEREVIN (dabigatraneteksilat): 782,50 – 840,10 RSD
– DAXANLO (dabigatraneteksilat): 782,50 – 840,10 RSD
– ELIQUIS (apiksaban): 183,70 – 1.102 RSD
– ENGAP (rivaroksaban): 592,10 RSD
– PRADAXA (dabigatraneteksilat): 391,30 – 840,10 RSD
– RISAGAL (rivaroksaban): 592,10 RSD
– RIVAROKSABAN SK (rivaroksaban): 592,10 RSD
– RIVAROX (rivaroksaban): 263,50 – 592,10 RSD
– ROTEAS (edoksaban): 1.108,80 RSD
– ROXELANA (rivaroksaban): 592,10 RSD
– RUFIXALO (rivaroksaban): 592,10 RSD
– RUNAPLAX (rivaroksaban): 592,10 RSD
– TROMBOCEN (rivaroksaban): 634,40 RSD
– XANIRVA (rivaroksaban): 263,50 – 592,10 RSD
– XARELTO (rivaroksaban): 592,10 RSD
– XERDOXO (rivaroksaban): 592,10 RSD

Kako funkcionišu nova pravila za lekove na recept

Važno je naglasiti da se lekovi sa smanjenom cenom mogu dobiti isključivo uz recept izabranog lekara. Prema izjavama zvaničnika, ova mera je uvedena kako bi se olakšalo lečenje hroničnih bolesti i omogućile veće uštede za građane.

„Kao što smo obećali, lekovi koji sprečavaju zgrušavanje krvi, pre svega lekovi protiv izliva krvi u mozak i šloga, biće znatno jeftiniji. Učešće građana iznosiće samo 30%, a države 70%. Tako će lekovi koji su koštali između 1.700 i 6.000 dinara biti dostupni za 600 do 1.100 dinara“, rekao je predsednik Aleksandar Vučić.

Takođe, za terapije srčane slabosti, Forxiga i Jardiance su sada pristupačniji. „Za ove lekove doplata je sada oko 2.200 dinara, a ranije je bila i do 4.500 dinara. Bitno je da građani u apoteku dođu sa receptom“, naglašeno je u zvaničnoj izjavi.

Trajna mera i preporuke zvaničnika

Zlatibor Lončar, ministar zdravlja, istakao je da je pojeftinjenje lekova trajna mera i da nema vremenskog ograničenja. „Ovo je trajna odluka, uvedena u pravilnik. Nema potrebe da građani prave zalihe jer će lekovi stalno biti dostupni. Takođe, važno je obratiti pažnju na rok trajanja lekova“, poručio je ministar.

Na kraju, prema zvaničnim informacijama, očekuje se da će ova mera omogućiti značajne finansijske uštede za stotine hiljada građana, posebno za penzionere i hronične bolesnike. Na ovaj način, država nastoji da unapredi kvalitet života i omogući dostupnost terapije svima kojima je ona neophodna.

Pročitaj još

U Trendu