Connect with us

Srbija

El Ninjo i zima u Srbiji: Da li nam stiže toplija sezona nego ranije?

Sezonske prognoze najavljuju topliju i vlažniju zimu u Evropi, uz ređe hladne talase i više uticaja Atlantika.

Objavljeno pre

,

El Ninjo i zima u Srbiji: Da li nam stiže toplija sezona nego ranije? Foto Izvor: Tanjug/Tara Radovanović, Pixabay.com

Sezonske prognoze najavljuju topliju i vlažniju zimu u Evropi, uz ređe hladne talase i više uticaja Atlantika.

Najnovije sezonske prognoze pokazuju da bi zima u Srbiji ove godine mogla biti znatno drugačija od prosečne. Prema modelima, snažan El Ninjo i pozitivni dipol Indijskog okeana mogu uticati na atmosferska kretanja širom severne hemisfere. Ovi klimatski fenomeni, iako se razvijaju hiljadama kilometara dalje od Evrope, imaju potencijal da izmene položaj mlaznih struja i putanje ciklona, što direktno utiče na vreme kod nas.

Kako El Ninjo utiče na zimu u Srbiji?

El Ninjo je poznat po tome što menja globalne vremenske prilike, a njegov uticaj se oseća i u Evropi. Prema sezonskim modelima, ove zime bi južna Evropa, uključujući i Srbija, mogla da očekuje toplije i vlažnije vreme. S druge strane, severozapadni i severni delovi kontinenta biće pod snažnijim uticajem atlantskih ciklona, što znači više padavina i vetra. Takav raspored atmosferskih sistema favorizuje dotok blažeg, vlažnijeg vazduha sa Atlantika, pa bi temperature mogle biti iznad dugoročnog proseka.

Osim toga, polja visokog vazdušnog pritiska češće će se nalaziti iznad južne Evrope i Sredozemlja. Zbog toga se očekuje da hladni prodori sa severa budu ređi i kraćeg trajanja. To može značiti stabilniju i prijatniju zimu za veći deo Balkana.

Gde se očekuju najveće promene?

Prema prognozama, najveće količine padavina očekuju se u zapadnim, severozapadnim i severnim delovima Evrope. U tim oblastima cikloni bi mogli biti češći i intenzivniji. U Srbiji bi, prema istim modelima, dominirale temperature iznad višegodišnjeg proseka, dok bi hladni talasi bili manje izraženi.

Važno je napomenuti da ovakve prognoze zavise od mnogih faktora i promena u atmosferi. Međutim, trenutno stanje ukazuje na to da bi zima u Srbiji mogla biti blaža nego što smo navikli poslednjih godina. Ipak, uvek postoji mogućnost kraćih hladnih prodora, ali se ne očekuju dugotrajne niske temperature.

Klimatski modeli i njihova pouzdanost

Sezonske prognoze se zasnivaju na složenim klimatološkim modelima koji analiziraju razne parametre kao što su temperatura mora, kretanje vazduha i globalni atmosferski obrasci. El Ninjo i pozitivni dipol Indijskog okeana trenutno su u fazi razvoja, što dodatno potvrđuje verovatnoću promena u vremenskim uslovima.

U međuvremenu, stručnjaci napominju da se radi o dugoročnim prognozama, te su moguće određene korekcije u zavisnosti od daljeg razvoja globalnih klimatskih fenomena. Iako su modeli sve precizniji, i dalje postoje ograničenja u predviđanju tačnog vremena za pojedinačne regione.

Zbog toga se preporučuje praćenje redovnih ažuriranja prognoza, kako bi građani na vreme bili informisani o potencijalnim promenama tokom zime. Zima u Srbiji ove godine može doneti toplije dane i više padavina, ali i dalje ostaje prostor za iznenađenja u vidu kratkoročnih hladnih talasa.

Pročitaj još

Srbija

OVO NE RADITE ODMAH POSLE PLJUSKA: Greška koju mnogi prave kada krenu kolima po mokrom putu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Moody urban street scene in heavy rain with cars and pedestrians.

Letnji pljuskovi mogu za svega nekoliko minuta potpuno promeniti uslove na putu. Asfalt postaje klizav, vidljivost se smanjuje, a voda se može zadržavati na kolovozu. Upravo zato vozači nakon kiše treba da budu posebno oprezni.

Jedna od najčešćih grešaka jeste da se, čim kiša oslabi ili prestane, nastavi vožnja istom brzinom kao po suvom putu.

Ne ubrzavajte odmah nakon kiše

Prvih nekoliko minuta nakon početka ili prestanka pljuska mogu biti posebno nezgodni. Na kolovozu se mogu pomešati voda, prašina, ulje i druge nečistoće koje su se prethodno nalazile na asfaltu.

Zbog toga kolovoz može biti veoma klizav, posebno kada kiša tek počne.

Prilagodite brzinu uslovima na putu i povećajte odstojanje od vozila ispred sebe.

Pažljivo kroz bare

Velike bare ne treba prolaziti velikom brzinom. Voda može smanjiti prijanjanje pneumatika za podlogu, a u određenim uslovima može doći i do akvaplaninga.

Akvaplaning nastaje kada se između pneumatika i kolovoza formira sloj vode zbog kojeg gume privremeno gube kontakt sa podlogom.

Ako automobil počne da gubi prijanjanje, najvažnije je ostati smiren, izbegavati nagle pokrete volanom i postepeno smanjivati brzinu.

Ne koristite tempomat po mokrom putu

Tempomat nije dobar izbor kada je kolovoz mokar ili postoji opasnost od akvaplaninga. Vozač treba da ima punu kontrolu nad brzinom i da je prilagođava trenutnim uslovima.

Posebno treba biti oprezan na deonicama gde se voda zadržava, kao i u krivinama i pri promeni saobraćajne trake.

Obratite pažnju na vidljivost

Posle jakog pljuska vidljivost može ostati smanjena zbog vode koja se zadržava na vetrobranskom staklu i prskanja vozila koja se kreću ispred.

Brisači i svetla treba da budu ispravni, a vožnju treba dodatno prilagoditi situaciji.

Najvažnije je ne žuriti

Kiša može prestati za nekoliko minuta, ali kolovoz se ne suši istom brzinom. Zato prestanak padavina ne znači automatski da su uslovi za vožnju ponovo isti kao pre kiše.

Smanjite brzinu, držite veće odstojanje, izbegavajte nagle pokrete i posebno oprezno prolazite kroz delove puta prekrivene vodom. Nekoliko minuta sporije vožnje može napraviti veliku razliku za bezbednost.

Pročitaj još

Srbija

Crveni alarm za požare u Grčkoj: Turističke regije pod pojačanim nadzorom

Nacionalni sistem civilne zaštite u Grčkoj stavljen je u punu pripravnost zbog opasnosti od požara u više regija.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Crveni alarm za požare u Grčkoj: Turističke regije pod pojačanim nadzorom

Nacionalni sistem civilne zaštite u Grčkoj stavljen je u punu pripravnost zbog opasnosti od požara u više regija.

Crveno upozorenje na rizik od požara proglašeno je danas u više popularnih regiona Grčke, uključujući Atiku, Krit, kao i nekoliko delova severnog i južnog Egeja. Prema saopštenju Generalnog sekretarijata za civilnu zaštitu Ministarstva za klimatske krize i civilnu zaštitu, nacionalni sistem je stavljen u stanje pojačane pripravnosti zbog opasnosti koje donosi crveni alarm za požare u Grčkoj.

Odluka je doneta zbog povećanog rizika od izbijanja požara tokom dana na više lokacija, što je dovelo do mobilizacije svih raspoloživih resursa. Crveni alarm za požare u Grčkoj posebno se odnosi na region Atike, uključujući i ostrvo Kitera, kao i regionalne jedinice Korint, Argolida, Arkadija i Lakonija. Takođe, isto upozorenje je izdano za Krit, Beotiju, Ftiotidu i Eviju.

Obuhvaćene regije i mere zaštite

Crveno upozorenje na požare u Grčkoj važi i za severni Egej, gde su obuhvaćene regionalne jedinice Lezbos, Hios, Samos i Ikarija. U južnom Egeju, na snazi je za Kiklade. Prema saopštenju nadležnih, ovakva mobilizacija znači da je nacionalni mehanizam civilne zaštite u potpunosti angažovan kako bi se efikasno odgovorilo na potencijalne požare.

Pored toga, u svim pomenutim regionima raspoređeni su dodatni ljudski resursi i oprema. Na taj način, Grčka pokušava da preventivno deluje i minimizira štetu od eventualnih požara koji mogu ugroziti stanovništvo i turiste.

Šta znači crveni alarm za požare u Grčkoj

Crveni alarm za požare u Grčkoj predstavlja najviši nivo pripravnosti. Njegovo proglašenje podrazumeva da su svi timovi civilne zaštite, vatrogasne službe i ostale relevantne institucije spremni za brzu reakciju. Iako nisu navedeni konkretni slučajevi požara, mere opreza su podignute na najviši nivo.

Zbog toga je svim posetiocima, kao i lokalnom stanovništvu, preporučeno da prate zvanična saopštenja i izbegavaju aktivnosti koje mogu izazvati požar. Važno je napomenuti da se ove mere odnose na čitav niz regiona popularnih među turistima, što dodatno naglašava ozbiljnost trenutne situacije.

Preporuke za turiste i lokalno stanovništvo

S obzirom na crveni alarm za požare u Grčkoj, turistima se savetuje da budu oprezni, posebno u prirodnim oblastima i blizini šuma. Takođe, važno je da se sve aktivnosti koje uključuju vatru ili lako zapaljive materijale svedu na minimum. U međuvremenu, lokalne vlasti nastavljaju da redovno informišu javnost o svim novim merama i eventualnim promenama rizika.

Na kraju, svi se pozivaju da budu odgovorni i da poštuju uputstva civilne zaštite, jer samo zajedničkim naporima može se sprečiti izbijanje većih požara i zaštititi bezbednost ljudi i imovine.

Pročitaj još

Srbija

Krađa malina u ivanjičkom kraju: Lopovi preko noći obrali hektar malinjaka

Vlasnici iz zaseoka Rudakovići u selu Sivčina zatekli prazne redove i ostali bez najvećeg dela prinosa.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Krađa malina u ivanjičkom kraju: Lopovi preko noći obrali hektar malinjaka

Vlasnici iz zaseoka Rudakovići u selu Sivčina zatekli prazne redove i ostali bez najvećeg dela prinosa.

Krađa malina u ivanjičkom kraju zabeležena je tokom prošlog meseca, kada su nepoznati počinioci pod okriljem noći obrali gotovo hektar malinjaka u zaseoku Rudakovići, selu Sivčina. Vlasnici i radnici su narednog jutra, umesto planirane berbe, zatekli prazne redove i morali da se vrate svojim kućama, jer nije bilo šta da se obere. Prema rečima meštana, lopovi su odneli najkrupnije i najkvalitetnije plodove, ostavljajući za sobom samo one manje vrednosti.

Detalji krađe malina u ivanjičkom kraju

Ova krađa malina u ivanjičkom kraju dodatno je pogodila proizvođače, koji su već pod pritiskom niskih otkupnih cena i neizvesnosti oko zarade. Prema svedočenju jedne radnice, čim je ušla u malinjak, primetila je da nema malina i odmah je obavestila vlasnicu. Šok i nemoć obuzeli su sve prisutne, pa su, kako kažu, morali da napuste imanje bez mogućnosti da obave posao za koji su došli.

Osim u zaseoku Rudakovići, sličan slučaj dogodio se i kod komšije u neposrednoj blizini. Pretpostavlja se da zbog žurbe lopovi nisu uspeli da oberu sav rod, već su se fokusirali na najkrupnije plodove, dok su ostatak ostavili netaknutim. Iako je šteta ogromna, proizvođači ističu da su ovakve situacije postale sve češće, posebno u udaljenim selima gde je kontrola slabija.

Reakcije meštana i sledeći koraci

Pored niskih otkupnih cena, malinari sada brinu i zbog učestalih krađa, koje im dodatno ugrožavaju egzistenciju. Neki od njih razmišljaju da organizuju noćne straže kako bi sačuvali ono što su mukotrpno proizveli. Kako navode, ako se ovakve krađe nastave, biće prinuđeni da postavljaju zamke i dodatno obezbeđuju imanja. Šteta od ovakvih upada često je veća od one koju prouzrokuju divlje životinje u zasadima.

Malinari očekuju da nadležni organi što pre pronađu počinioce i preduzmu mere kako bi sprečili nove krađe. U godini punoj izazova, kako poručuju, ne mogu dozvoliti da im neko preko noći odnese jedini izvor prihoda. Zbog toga apeluju na institucije da pojačaju kontrolu i pruže podršku poljoprivrednicima, kako bi se ovakvi slučajevi u budućnosti sprečili.

Pročitaj još

U Trendu