Connect with us

Srbija

Arheolozi otkrili najstarije grobove starčevačke kulture kod sela Malča kod Niša

Zaštitna arheološka iskopavanja na trasi buduće železničke obilaznice donela nova saznanja, potvrdio Zavod za zaštitu spomenika Niš

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Zaštitna arheološka iskopavanja na trasi buduće železničke obilaznice donela nova saznanja, potvrdio Zavod za zaštitu spomenika Niš

Tokom zaštitnih arheoloških iskopavanja na trasi buduće železničke obilaznice oko Niša, na lokalitetu Novosel u ataru sela Malča, otkriven je deo naselja i grobovi starčevačke kulture, saopštio je Zavod za zaštitu spomenika Niš. Prema preliminarnim procenama, starost ovih nalazišta iznosi oko 8.000 godina, a grobovi predstavljaju najstarije materijalne dokaze sahranjivanja u ovom delu Srbije.

Da nije bilo planiranih radova na izgradnji obilaznice, arheolozi ne bi otkrili postojanje naselja iz ranog bakarnog doba ispod njiva kod Malče. Krajem prošle godine na lokalitetu Orničje pronađen je rimski grob u okviru praistorijskog rondela, a sada su nova istraživanja na lokalitetu Novosel, započeta u februaru, donela značajna otkrića.

„Dosadašnjim arheološkim istraživanjima utvrđeno je da je lokalitet Novosel višeslojan, sa naseljem iz eneolitskog perioda, grobovima iz srednjeg neolita (starčevačka kultura), kao i nalazištima iz antičkog perioda“, navode iz Zavoda za zaštitu spomenika Niš. Starčevačka kultura, kako objašnjavaju, pripada srednjem, odnosno starijem neolitu i prethodi vinčanskoj kulturi. Grobovi pronađeni na ovom lokalitetu predstavljaju najjužnije do sada poznate grobove starčevačke kulture i najstarije materijalne dokaze sahranjivanja u prošlosti Niša.

Iz Zavoda napominju da zajedno sa otkrićem rondela iz eneolitskog perioda na Orničju, eneolitskog naselja na Novoselu i sada starčevačkog naselja sa grobovima, zaštitna arheološka iskopavanja na trasi obilaznice predstavljaju jedno od najznačajnijih iskopavanja u Nišu poslednjih godina. Ova otkrića potvrđuju da je na prostoru Niša i okoline život prisutan u kontinuitetu najmanje 8.000 godina, kroz različite arheološke i istorijske periode.

„Nakon iskopavanja, kompletan arheološki sadržaj biće uklonjen kako bi izgradnja mogla da se nastavi bez oštećenja arheološkog nasleđa“, objasnio je arheolog Aleksandar Aleksić.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Srbija

Drinska regata okupila 2.000 učesnika na 230 čamaca između Malog Zvornika i Loznice

Manifestacija Drinska regata obeležena veselim druženjem i takmičenjem u ribolovu, uz bogat zabavni program na Žićinoj plaži.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Drinska regata okupila 2.000 učesnika na 230 čamaca između Malog Zvornika i Loznice

Manifestacija Drinska regata obeležena veselim druženjem i takmičenjem u ribolovu, uz bogat zabavni program na Žićinoj plaži.

Tradicionalna Drinska regata od Malog Zvornika do Loznice održava se danas po osamnaesti put, a okupila je više od 2.000 učesnika na oko 230 čamaca. Tokom četiri sata plovidbe regata je prešla deonicu dugu 19 kilometara, omogućavajući učesnicima da uživaju u prirodnim lepotama reke Drine i bogatom druženju. Prema saopštenju organizatora, manifestacija iz godine u godinu privlači sve veći broj zainteresovanih.

Drinska regata kao turistički potencijal zapadne Srbije

Osim toga, regata se pozicionirala kao jedan od ključnih turističkih događaja ovog kraja. Miodrag Filipović, pomoćnik gradonačelnice Loznice, istakao je da Drinska regata postaje sve masovnija. On je naglasio značaj Drine kao važnog turističkog potencijala i naveo da je razvoj regate direktno povezan sa unapređenjem turističke ponude zapadne Srbije. Štaviše, organizatori su primetili rast broja i učesnika i posetilaca svake godine.

Vesela atmosfera i takmičarski duh

Vesela atmosfera vladala je duž cele trase regate. Zoran Vojinović, zamenik kapetana regate, izjavio je da je Drina ponos zapadne Srbije i dodao kako su poslednjih godina značajno unapređene prateće aktivnosti tokom manifestacije. Pored toga, turistička ponuda regate proširena je i raznim dodatnim sadržajima, čime se doprinosi rastu interesovanja za ovaj događaj.

Program na cilju regate i značaj manifestacije

Na cilju, na Žićinoj plaži, za učesnike je pripremljen kuvani pasulj, dok su za dobru atmosferu zaduženi trubači. Dodatno, program je upotpunjen takmičenjem u ribolovu, što unosi takmičarski duh i pruža još jedan vid zabave svim prisutnima. Grad Loznica je organizator Drinske regate i, prema njihovim rečima, manifestacija doprinosi promociji reke Drine i očuvanju tradicije ovog kraja. Na taj način, svake godine sve više ljudi dolazi da učestvuje i posmatra ovu manifestaciju.

Drinska regata time potvrđuje svoj status jednog od najvažnijih društvenih i turističkih događaja u regionu, motivišući lokalno stanovništvo i privlačeći goste iz raznih krajeva.

Pročitaj još

Srbija

Press.rs na Drinskoj regati – Više od 2.000 ljudi, rekordan odziv na tradicionalnoj regati u Loznici

Objavljeno pre

,

Objavio:

Tradicionalna Drinska regata od Malog Zvornika do Loznice održava se danas po 18. put, okupivši više od 2.000 učesnika na oko 230 čamaca. Učesnici su tokom četiri sata plovidbe prešli deonicu dugu 19 kilometara, uživajući u prirodnim lepotama i druženju na reci Drini.

Manifestacija iz godine u godinu privlači sve veći broj učesnika i posetilaca. Pomoćnik gradonačelnice Loznice Miodrag Filipović istakao je da regata postaje sve masovnija i potvrđuje značaj Drine kao jednog od najvažnijih turističkih potencijala ovog kraja.

Vesela atmosfera vladala je duž cele trase, a zamenik kapetana regate Zoran Vojinović naglasio je da je Drina ponos zapadne Srbije. Kako je rekao, poslednjih godina značajno je unapređena turistička ponuda, što doprinosi većem interesovanju za ovu manifestaciju.

Organizator regate je Grad Loznica. Za učesnike je na cilju, na Žićinoj plaži, pripremljen kuvani pasulj, dok će za dobru atmosferu biti zaduženi trubači. Program je upotpunjen i takmičenjem u ribolovu.

Pročitaj još

Srbija

SUTRA JE ILINDAN: Crveno je slovo, a veruje da se ovo treba uraditi za zdravlje na dan Svetog Ilije

Srpska pravoslavna crkva 2. avgusta obeležava Ilindan, dan posvećen Svetom Iliji, uz brojne običaje i narodne rituale.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ilindan donosi običaje i verovanja, centralno mesto ima Sveti Ilija – Ilindan običaji

Srpska pravoslavna crkva 2. avgusta obeležava Ilindan, dan posvećen Svetom Iliji, uz brojne običaje i narodne rituale.

Ilindan, koji se obeležava 2. avgusta, jedan je od najznačajnijih praznika u kalendaru Srpske pravoslavne crkve. Ovaj dan posvećen je Svetom proroku Iliji, poznatom i kao Gromovnik, a u narodu je vezan za brojna verovanja i običaje koji su se prenosili generacijama. Prema tradiciji, na Ilindan se posebno vodi računa o zdravlju i blagostanju, a pojedini rituali imaju posebno mesto u svakodnevnom životu vernika.

Obeležavanje Ilindana i značenje praznika

Sveti Ilija se u pravoslavlju smatra jednim od najvažnijih proroka. Svoju mladost proveo je u molitvama i povukao se u pustinju, a narod ga pamti po tačnim predviđanjima i velikim čudima. Zahvaljujući tim osobinama, njegova pojava je povezana sa staroslovenskim bogom Perunom, bogom groma, pa se veruje da su mnogi običaji na Ilindan preuzeti još iz predhrišćanskog perioda. Zbog toga se Sveti Ilija u narodu naziva i Gromovnik, a praznik je upisan crvenim slovom u kalendaru i izuzetno je poštovan među Srbima.

Običaji i verovanja na dan Svetog Ilije

Pre svega, postoji verovanje da na Ilindan treba pojesti malo meda radi zdravlja i blagostanja tokom cele godine. Ovaj ritual se smatra simbolom slatkog i uspešnog života, pa ga mnoge porodice poštuju svake godine. Osim toga, u narodu je rašireno mišljenje da se na dan Svetog Ilije ne radi u polju. Smatra se da od Ilindana priroda počinje da se hladi i priprema za jesen, te se radovi u polju obustavljaju. Na taj način, praznik ima i praktičan aspekt, jer obeležava prelazak iz letnjeg perioda u pripremu za hladnije dane.

Kulturni značaj Ilindana u Srbiji

Ilindan je, pored verskog, i važan društveni događaj. U mnogim gradovima i selima organizuju se vašari i okupljanja, a praznik je među Srbima izuzetno cenjen, rame uz rame sa Svetim Nikolom i Svetim Đorđem. Štaviše, Srpska pravoslavna crkva Svetog proroka Iliju opisuje kao najneobičnijeg čoveka koji je živeo na zemlji Božjoj, a u narodnim pesmama i pričama često se ističe njegova hrabrost i posvećenost veri. Pored toga, Ilindan je dan kada se porodice okupljaju, zajedno obeležavaju praznik i prenose tradiciju mlađim generacijama. Takođe, značaj Ilindana ogleda se i u očuvanju identiteta i negovanju običaja koji su deo nacionalne i duhovne baštine.

Ilindan u savremenom društvu

Danas se Ilindan obeležava i u urbanim sredinama, gde se naglašava važnost običaja i poštovanja tradicije. Iako su se neki rituali tokom vremena prilagodili savremenom načinu života, suština praznika ostaje ista — poštovanje Svetog Ilije, očuvanje zdravlja i zajedništva. Na kraju, Ilindan podseća na duboke korene srpske kulture i važnost negovanja običaja kroz generacije.

Pročitaj još

U Trendu