Connect with us

Svet

Šesnaest poginulih u ruskom vazdušnom napadu na Ukrajinu, saopštile vlasti

Ukrajinsko ministarstvo odbrane potvrdilo napad na više gradova, pogođena energetska infrastruktura i stambeni objekti

Published

on

pexels-photo-11489908

Ukrajinsko ministarstvo odbrane potvrdilo napad na više gradova, pogođena energetska infrastruktura i stambeni objekti

Ruske snage izvele su tokom noći najteži vazdušni napad od početka godine na teritoriju Ukrajine, saopštili su ukrajinski zvaničnici. Prema podacima Ministarstva odbrane Ukrajine, napad je izveden u noći sa srede na četvrtak i obuhvatio je više gradova širom zemlje. Zvaničnici su naveli da je u napadu stradalo 16 osoba, među kojima je i jedno dete od 12 godina.

Prema informacijama iz ukrajinskog Ministarstva odbrane, tokom napada je korišćeno gotovo 700 dronova i 19 balističkih projektila. Ciljevi su bili različiti gradovi, a najveća šteta zabeležena je u Kijevu, Odesi i Dnipru. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko izjavio je da su u prestonici poginule četiri osobe, uključujući i dete, dok je jedan od dronova pogodio stambenu zgradu sa 18 spratova.

U Odesi, regionalne vlasti su potvrdile smrt devet osoba, dok su u Dnipru, na jugoistoku zemlje, poginule dve osobe nakon što su dronovi pogodili stambene objekte. Takođe, gradovi Mikolajev i Herson u jugoistočnom delu Ukrajine ostali su bez struje tokom četvrtka ujutru, nakon što su pogođeni energetski objekti.

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski reagovao je na napad izjavom na društvenim mrežama, navodeći da Rusija ne bi trebalo da dobije olakšice u pogledu sankcija. On je pozvao saveznike da povećaju pritisak na Moskvu i istakao potrebu za zaštitom života građana svim dostupnim sredstvima.

„Rusija računa na nastavak rata, a odgovor treba da bude snažan – zaštita života i dodatni pritisak radi mira“, naveo je Zelenski u svojoj poruci. On je izrazio zahvalnost partnerima koji, prema njegovim rečima, pomažu Ukrajini na sveobuhvatan i pravovremen način.

Ovo je jedan od najsnažnijih napada na ukrajinsku infrastrukturu od početka godine. Energetski objekti i stambene zgrade često su mete u dosadašnjem toku sukoba, a posledice napada izazvale su prekide u snabdevanju električnom energijom u više regiona.

Sukob između Rusije i Ukrajine traje od februara 2022. godine, a borbe se vode duž više frontova. Prema navodima ukrajinskih vlasti, slični napadi su u prethodnim mesecima bili usmereni na infrastrukturu i civilne ciljeve, dok ruska strana uglavnom ne komentariše detalje pojedinačnih operacija.

Nezavisno nije moguće potvrditi sve navode iz zone sukoba. Broj žrtava i razmere štete zasnivaju se na zvaničnim saopštenjima ukrajinskih institucija.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Libanski predsednik odbio razgovor sa izraelskim premijerom u trenutku pojačanih tenzija

Zvaničnik potvrdio da predsednik Libana nije prihvatio razgovor sa Netanjahuom, američke trupe pojačavaju prisustvo na Bliskom istoku

Published

on

By

Zvaničnik potvrdio da predsednik Libana nije prihvatio razgovor sa Netanjahuom, američke trupe pojačavaju prisustvo na Bliskom istoku

Predsednik Libana Džozef Aun odbio je da razgovara sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, saopštio je neimenovani libanski zvaničnik. Do ovog poteza dolazi nakon što je američki predsednik Donald Tramp najavio mogućnost održavanja istorijskog sastanka lidera Libana i Izraela, prvog nakon 34 godine.

U isto vreme, tenzije su pojačane u zoni Ormuškog moreuza, gde su pomorcima i službi za pomorsku trgovinu Ujedinjenog Kraljevstva upućena upozorenja o mogućoj blokadi pomorskog saobraćaja, bez obzira na zastavu broda. Prema navodima, nekoliko brodova promenilo je kurs nakon što su se približili ovom području.

Predsednik SAD Donald Tramp poručio je da će brodovi koji se približe američkoj blokadi iranskih luka biti “eliminisani”, dok su NATO saveznici saopštili da neće učestvovati u američkom planu blokade moreuza.

Poslanik Hezbolaha Husein Hadž Hasan ocenio je da je odluka o održavanju direktnih pregovora sa Izraelom “teška greška” i pozvao vlasti da prekinu ustupke prema Izraelu i Sjedinjenim Državama. “Direktni pregovori sa neprijateljem su težak greh i teška greška… i ne služe nikakvom interesu zemlje”, izjavio je Hadž Hasan.

Istovremeno, prema informacijama američkih zvaničnika, Sjedinjene Američke Države planiraju da do kraja aprila pošalju više od 10.000 dodatnih vojnika na Bliski istok, uključujući 6.000 vojnika na nosaču aviona i pratećim brodovima, kao i 4.200 pripadnika amfibijske borbene grupe “Boxer”.

Kako je navedeno, odluka predsednika Libana da ne održi razgovor sa izraelskim premijerom dolazi u trenutku pojačanih diplomatskih i vojnih aktivnosti u regionu.

Pročitaj još

Svet

Ministar spoljnih poslova Češke naveo pritiske prilikom priznavanja nezavisnosti Kosova 2008. godine

Češki ministar spoljnih poslova Petr Macinka izjavio da je odluka o priznanju Kosova doneta pod uticajem međunarodnih pritisaka i veza sa tadašnjom američkom državnom sekretarkom

Published

on

By

Češki ministar spoljnih poslova Petr Macinka izjavio da je odluka o priznanju Kosova doneta pod uticajem međunarodnih pritisaka i veza sa tadašnjom američkom državnom sekretarkom

Ministar spoljnih poslova Češke Petr Macinka izjavio je da je Vlada Češke 2008. godine priznala nezavisnost Kosova pod određenim pritiscima i ocenio da je pitanje Kosova i Metohije pre svega srpsko i regionalno pitanje, a ne međunarodno. Macinka je ukazao da je tadašnja odluka verovatno bila rezultat veza tadašnjeg ministra spoljnih poslova Karela Švarcenberga sa bivšom američkom državnom sekretarkom Medlin Olbrajt, poreklom iz Češke, i njenim interesima u vezi sa Kosovom.

Dodao je da je u vreme priznavanja bio član kabineta predsednika Vaclava Klausa, čiji je stav o tom pitanju bio drugačiji. “Mi smo mislili da je Češka tada mogla da postupa malo opreznije, obzirnije. Što se današnje politike tiče, ne želimo da dodajemo novu dinamiku ni da pravimo teatralne ili iznenadne poteze. To nije priroda naše vlade. Mislimo da je pitanje Kosova srpsko pitanje, pitanje regiona, a ne međunarodno pitanje”, rekao je Macinka novinarima nakon sastanka sa ministrom spoljnih poslova Markom Đurićem, koji boravi u zvaničnoj poseti Češkoj.

Prema njegovim rečima, situacija sa Kosovom i Metohijom trebalo bi da bude rešena kompromisom. “Ukoliko bih mogao da preporučim srpskoj strani, iako mislim da nisam pitan i da ne bi trebalo da budem pitan, jer je u takvoj situaciji bolje da se ne slušaju saveti sa strane, mislim da je najbolji sporazum onaj koji vi sami napravite”, dodao je češki ministar spoljnih poslova.

Zvanične institucije nisu saopštile dodatne detalje o eventualnim promenama u zvaničnoj politici Češke prema Kosovu i Metohiji.

Pročitaj još

Svet

Ministar spoljnih poslova Češke izjavio da je priznanje Kosova usledilo pod pritiscima 2008. godine

Petr Macinka naveo vezu tadašnjeg ministra spoljnih poslova sa bivšom državnom sekretarkom SAD kao ključan faktor odluke

Published

on

By

Petr Macinka naveo vezu tadašnjeg ministra spoljnih poslova sa bivšom državnom sekretarkom SAD kao ključan faktor odluke

Ministar spoljnih poslova Češke Petr Macinka izjavio je da je Vlada Češke bila izložena određenim pritiscima prilikom donošenja odluke o priznavanju nezavisnosti Kosova 2008. godine. Ova izjava data je nakon sastanka sa ministrom spoljnih poslova Srbije Markom Đurićem, koji se nalazi u zvaničnoj poseti Češkoj.

Macinka je ocenio da je takva odluka verovatno bila rezultat povezanosti tadašnjeg ministra spoljnih poslova Karela Švarcenberga sa bivšom državnom sekretarkom Sjedinjenih Američkih Država Medlin Olbrajt, koja je poreklom iz Češke, te njenim interesima u vezi sa Kosovom. Dodao je da je u vreme priznanja Kosova bio član kabineta predsednika Vaclava Klausa, čiji je stav, kako je naveo, bio drugačiji od tadašnje odluke Vlade.

“Mi smo mislili da je Češka tada mogla da postupa malo opreznije, obzirnije. Što se današnje politike tiče, ne želimo da dodajemo novu dinamiku niti da pravimo poteze koji bi bili teatralni ili iznenadni. To nije priroda naše vlade. Mislimo da je pitanje Kosova srpsko pitanje, pitanje regiona, a ne međunarodno pitanje”, rekao je Macinka novinarima.

Prema Macinkinim rečima, pitanje statusa Kosova i Metohije trebalo bi rešavati kompromisom. On je dodao da, iako ne smatra da bi trebalo da daje savete, veruje da je najbolji sporazum onaj koji strane same postignu.

Zvaničnici nisu najavili promene u trenutnoj politici Češke prema Kosovu, ali su naglasili potrebu za oprezom i dijalogom u okviru regiona.

Pročitaj još

U Trendu