Connect with us

Region

Podgorica dobija inovativan most preko Morače dug 115 metara

Novi most na Morači, čija je vrednost 7,3 miliona evra, rasteretiće saobraćaj u glavnom gradu i postati novi simbol grada, dok je predviđena i rekonstrukcija postojećeg prelaza.

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Novi most na Morači, čija je vrednost 7,3 miliona evra, rasteretiće saobraćaj u glavnom gradu i postati novi simbol grada, dok je predviđena i rekonstrukcija postojećeg prelaza.

Podgorica će uskoro biti bogatija za potpuno novi most preko reke Morače, koji će se graditi u nastavku Bulevara Vojislavljevića. Ovaj infrastrukturni projekat trebalo bi da olakša saobraćaj u crnogorskoj prestonici i doprinese njenom savremenom izgledu. Projektni tim ističe da će, paralelno sa izgradnjom novog mosta, biti izvedena i rekonstrukcija postojećeg prelaza, pri čemu će radovi biti organizovani tako da ne ometaju tok reke Morače.

Novi most će imati dužinu od 114,94 metra i obuhvatiće dve saobraćajne trake, kao i dve pešačke staze. Predstavlja deo šireg projekta izgradnje Bulevara Vojislavljevića na Zabjelu, a spojiće obale Morače na izlazu iz Podgorice prema Nikšiću, neposredno uz postojeći most. Građevinski inženjer dr Duško Lučić objasnio je da je reč o spregnutoj konstrukciji, gde se osnovna čelična konstrukcija nalazi ispod, dok je iznad armiranobetonska kolovozna ploča. “To sve zajedno funkcioniše kao jedinstveni poprečni presek, u kome imamo deo s donje strane i čelika s gornje strane beton”, precizirao je Lučić.

Prema njegovim rečima, i postojeći most koji datira s kraja sedamdesetih godina prošlog veka dobiće novi izgled i izmenjene saobraćajne karakteristike, posebno u pogledu pešačkih staza. Oba mosta biće identična što se tiče saobraćajne geometrije, dok će način povezivanja predstavljati inovaciju u mostogradnji na Balkanu.

Lučić ističe da je predviđen koncept “most reka”, gde će most imati posebnu, krivudavu vodenu strukturu koja povezuje dva objekta, u skladu s lokalnim pejzažom i ambijentom Morače. “To u kombinaciji sa svetlosnim efektima u noćnom prikazu i sa tim neočekivanim detaljem kada nailazite na most, davao bi jedan posebni doživljaj”, rekao je Lučić. Takođe, projekat uključuje i uređenje prostora ispod mostova, koji bi mogao da se koristi za koncerte, izložbe ili kafeteriju.

Tender za izbor izvođača radova na novom mostu je u toku, a ukupna vrednost projekta iznosi 7.320.500 evra. Morača, koja izvire ispod planine Rzač u severnoj Crnoj Gori, duga je 113 kilometara i protiče od severa ka jugu, ulivajući se u Skadarsko jezero. Njen kanjon je deo važnog puta ka crnogorskoj obali i severnim delovima zemlje, a poznata je i po tome što se smatra jednom od opasnijih reka regiona.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Region

Intenzivna potraga za nestalim dečakom u Drini kod Zvornika

Spasilačke i ronilačke ekipe pretražuju reku kod Zvornika nakon nestanka dečaka tokom kupanja, otežani uslovi zbog visokog vodostaja

Published

on

By

Spasilačke i ronilačke ekipe pretražuju reku kod Zvornika nakon nestanka dečaka tokom kupanja, otežani uslovi zbog visokog vodostaja

Ekipe Civilne zaštite Republike Srpske, uključujući ronilački tim za spasavanje na vodi, intenzivno tragaju za dečakom koji je nestao u reci Drini u blizini Zvornika. Nestanak je prijavljen Policijskoj upravi Zvornik u utorak, 26. maja u 15:30 časova, nakon što je dečak nestao dok se kupao kod Branjeva. U akciji su angažovani i pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, vatrogasno-spasilačka jedinica iz Zvornika, kao i nekoliko ronilačkih klubova. Potraga je znatno otežana zbog visokog nivoa Drine i jake rečne struje uz levu obalu. Radi olakšavanja potrage i povećanja bezbednosti ekipa na terenu, u saradnji sa Hidroelektranom Zvornik, planirano je da se u narednim satima smanji protok vode na brani.

Pročitaj još

Region

Nevreme sa gradom zahvatilo centralnu i severoistočnu Sloveniju: Upozorenja na izlivanje bujičnih reka

Snažan olujni talas donosi pljuskove, grad i jak vetar u više delova Slovenije, a nadležne službe upozoravaju na opasnost od bujičnih poplava, posebno u južnim i brdovitim oblastima.

Published

on

By

Snažan olujni talas donosi pljuskove, grad i jak vetar u više delova Slovenije, a nadležne službe upozoravaju na opasnost od bujičnih poplava, posebno u južnim i brdovitim oblastima.

Prostrano olujno nevreme praćeno gradom pogodilo je severoistočne, zapadne i centralne krajeve Slovenije, dok se olujni sistem nastavlja kretati jugoistočno, prenosi RTV Slovenije pozivajući se na lokalne izvore. Prema izveštajima, talas nevremena doneo je obilne pljuskove, grad i izražene udare vetra. Uprava civilne zaštite i spasavanja potvrdila je da su pogođene oblasti Gornja Radgona, Sveta Ana, Slovenska Gorica, Šentilj, Lenart, Duplek, Radlje na Dravi i Slovenska Bistrica. Građani iz opština Udine, Cerklje na Gorenjskem i Gornji Grad izvestili su na Fejsbuk stranici Neurje.si da je oluja donela i grad. Prema prognozama, olujno vreme će trajati do večernjih sati, uz posebno izražen rizik od bujičnih poplava u južnim delovima zemlje, na šta upozorava i Slovenačka agencija za zaštitu životne sredine (Arso). U višim predelima očekuje se prodor hladnijeg vazduha ka Alpima, a njegovo sudaranje sa toplijom masom na jugu zemlje dodatno povećava nestabilnost atmosfere u celoj Sloveniji. Za sutra je najavljeno uglavnom sunčano vreme, dok su popodne moguće kratkotrajne kiše ili grmljavine, pre svega u brdskim područjima zapadne Slovenije. Vetar će duvati sa istoka, a na Primorskom se očekuje slabija bura. Jutarnje temperature biće između 11 i 17 stepeni Celzijusa, na Primorskom oko 19, dok će dnevne temperature dostizati od 25 do 28 stepeni, a na Primorskom do 32 stepena Celzijusa.

Pročitaj još

Region

Stevandić najavio deklaraciju, Skupština usvojila, a bivši visoki predstavnici podržali ukidanje OHR-a

Deklaracija o zatvaranju OHR-a najpre predstavljena u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a zatim dobila potvrdu i kroz stavove bivših međunarodnih zvaničnika

Published

on

By

Deklaracija o zatvaranju OHR-a najpre predstavljena u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a zatim dobila potvrdu i kroz stavove bivših međunarodnih zvaničnika

Dok su pojedini protivnici iz Federacije BiH i deo domaće opozicije kritikovali način na koji je predsednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić vodio sednicu, on je već bio u fokusu javnosti zbog Deklaracije o zatvaranju OHR-a. Ova deklaracija je usvojena dvotrećinskom većinom, a ubrzo potom bivši visoki predstavnici u BiH, Karl Bild i Volfgang Petrič, u autorskom tekstu za nemački list FAZ takođe su izneli mišljenje da OHR treba biti ukinut, detaljno navodeći kako bi taj proces trebalo da izgleda.

Stevandić nije propustio da komentariše razvoj događaja: „Ono što sam najavio pre 10 dana i što je NSRS izglasala juče, upravo danas traže bivši visoki predstavnici. Mi u Srpskoj koji nosimo ne moć, već odgovornost funkcija, idemo ispred vremena i znamo više“, naveo je on.

Tekst Bilda i Petriča u Frankfurter Allgemeine Zeitung protumačen je u javnosti kao podrška smeru koji je ranije zauzela Narodna skupština Republike Srpske. Stevandić smatra da je to dokaz da su institucije RS na vreme prepoznale promene međunarodnih stavova po pitanju OHR-a.

Deklaracija je izglasana zahvaljujući podršci opozicionih stranaka PDP-a i SDS-a, čime je obezbeđena dvotrećinska većina i pokazano da je moguće postići širok konsenzus oko strateških pitanja. Stevandić je ovu inicijativu opisao kao poziv na saradnju, a ne na partijsku pobedu.

Ipak, nije izostala ni kritika. Narodni poslanik Nebojša Vukanović i bivši sudija Milan Blagojević, poznati po unitarističkim stavovima, izneli su prigovore tokom i nakon rasprave. Stevandić im je odgovorio: „Neću da dozvolim da psihopate vode glavnu reč, jer su favoriti onih kojima neću da plaćam da me hvale, pa me pljuju. Domaća opozicija pljuje i kuka – Federacija BiH se još nije oporavila ni od Šmitove ostavke“.

On smatra da poređenje sa Federacijom BiH nije slučajno, jer dok Banja Luka usvaja deklaracije koje kasnije podržavaju i međunarodni akteri, u Federaciji BiH se još uvek obrađuju ranija dešavanja. Prema Stevandiću, deo medija iz Republike Srpske umesto sadržaja deklaracije pažnju je usmerio na procedure tokom sednice, čime se, kako on ističe, gubi suština političke odluke.

Stevandić navodi da dobija brojne čestitke zbog usvajanja Deklaracije o zatvaranju OHR-a, koja je izglasana dvotrećinskom većinom. Prema njegovim rečima, redosled događaja je jasan: najavio je deklaraciju, Skupština ju je usvojila, a bivši međunarodni predstavnici javno su podržali njen sadržaj. Protivnici na to reaguju sa zakašnjenjem, što Stevandić vidi kao pokazatelj razlike u praćenju političkih promena.

Pročitaj još

U Trendu