Connect with us

Domaće

Radna nedelja u Srbiji duža za 4,7 sati u odnosu na EU, poslodavci traže veću produktivnost

Prosečna radna nedelja u Srbiji iznosi 40,6 sati, dok je u Evropskoj uniji 35,9 sati prema podacima za 2025. godinu

Published

on

Foto Izvor:

Prosečna radna nedelja u Srbiji iznosi 40,6 sati, dok je u Evropskoj uniji 35,9 sati prema podacima za 2025. godinu

Zaposleni u Srbiji rade prosečno 40,6 sati nedeljno, što je za 4,7 sati više nego u Evropskoj uniji, gde je prosečna radna nedelja tokom 2025. iznosila 35,9 sati, pokazuju podaci Evrostata. U regionu, duže od toga radi se samo u Bosni i Hercegovini (40,9 sati) i Turskoj (42,4 sata). Sindikati i poslodavci u Srbiji ističu da je trend skraćivanja radnog vremena sve izraženiji na Zapadu i da više nije pitanje da li će, već kada će doći do promena i kod nas.

U Sloveniji, radnici stariji od 58 godina ili oni sa više od 35 godina staža od 1. januara imaju pravo da biraju između šestočasovnog radnog dana, slobodnog petka ili produženog vikenda. Aleksandar Radojević iz Saveza samostalnih sindikata Srbije naglašava da benefiti skraćenja radnog vremena uključuju veću efikasnost i produktivnost, kao i bolji balans između posla i privatnog života. On ocenjuje: „Živimo u novoj eri veštačke inteligencije. Neverovatno je da ne dođe do skraćivanja radnog vremena, jer za tako dugim radom više nema potrebe. Benefiti su ogromni, kako za pojedinca, tako i za preduzeće.“

Radojević dodaje da su iskustva kompanija sa četvorodnevnom radnom nedeljom pozitivna, jer su zaposleni odmorniji i zadovoljniji, što direktno utiče na veću produktivnost. On ističe da nije pitanje da li će radno vreme biti skraćeno, već kada će se to dogoditi, s obzirom da je Evropa već započela taj proces.

Iz Unije poslodavaca Srbije poručuju da cilj nije da se za kraće vreme radi više, već da zaposleni stvaraju veću vrednost uz bolji kvalitet života. Andreja Brkić navodi: „U Srbiji je potrebno povećati produktivnost kroz ulaganja u tehnologiju, digitalizaciju procesa, unapređenje organizacije rada i razvoj veština zaposlenih. Do toga se dolazi kada su radnici zadovoljniji, kada postoji kvalitetniji menadžment, bolja organizacija i veći stepen automatizacije rada.“

Brkić dodaje da ni poslodavcima ne odgovara predugo radno vreme, jer tada radnici postaju umorni i demotivisani. „Cilj nije manje rada, već veća produktivnost. Poslodavci ne žele da radnici provode više vremena na poslu, već da budu efikasniji i zadovoljniji. Produktivnost je sada pitanje tehnologije, organizacije rada i investicija“, zaključuje Brkić.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

NIS traži produženje OFAC licence za rad posle 16. juna

OFAC prethodno izdao licencu u aprilu, MOL-u produženje do 16. juna za pregovore o većinskom udelu

Published

on

By

OFAC prethodno izdao licencu u aprilu, MOL-u produženje do 16. juna za pregovore o većinskom udelu

Naftna industrija Srbije (NIS) podnela je zahtev Kancelariji za kontrolu stranih sredstava Ministarstva finansija SAD (OFAC) za novu posebnu licencu, kako bi kompanija mogla da nastavi operativne aktivnosti i nakon 16. juna, datuma kada ističe prethodna licenca iz aprila, saopšteno je iz NIS-a. Kompanija ističe važnost redovnog rada za stabilno snabdevanje domaćeg tržišta, posebno imajući u vidu trenutne uslove na globalnom tržištu nafte. U zahtevu je naglašeno da su pregovori o promeni vlasničke strukture NIS-a u poodmakloj fazi, zbog čega je OFAC višestruko produžavao licencu. NIS je zahvalio domaćim i inostranim institucijama koje podržavaju napore za nesmetano poslovanje, čime se doprinosi energetskoj stabilnosti Republike Srbije. Mađarska kompanija MOL je prošle nedelje dobila OFAC licencu za nastavak pregovora o kupovini ruskog većinskog udela u NIS-u (Gaspromnjeft) do 16. juna, iako je tražila produženje od mesec dana.

Pročitaj još

Domaće

Morgan Stanley procenjuje rast globalnog zaduživanja za AI na 570 milijardi dolara u 2026.

Obim zaduživanja za AI od januara do maja dostigao 236 milijardi dolara, četiri puta više nego prošle godine

Published

on

By

Obim zaduživanja za AI od januara do maja dostigao 236 milijardi dolara, četiri puta više nego prošle godine

Globalno zaduživanje povezano sa razvojem veštačke inteligencije dostiglo je 236 milijardi dolara od početka godine do 31. maja, pokazuju procene njujorške investicione banke Morgan Stanley. Ovaj iznos je četiri puta veći u poređenju sa istim periodom prethodne godine, a banka očekuje da će ukupno zaduživanje premašiti 570 milijardi dolara do kraja 2026.

Analitičari ističu da velike tehnološke kompanije sve češće koriste tržište duga radi finansiranja rastućih kapitalnih investicija u segmentu veštačke inteligencije. Prema istim analizama, vodeći globalni tehnološki giganti kao što su Alfabet, Amazon, Majkrosoft i Meta planiraju da tokom ove godine zajedno investiraju oko 700 milijardi dolara u razvoj i infrastrukturu.

Očekuje se da će tempo izdavanja obveznica dodatno ubrzati u drugoj polovini 2026. godine, dok bi kapitalna ulaganja najvećih tehnoloških kompanija mogla da premaše bilion dolara tokom 2027. godine. Te kompanije sve češće izdaju obveznice i uzimaju kredite u više valuta, ne ograničavajući se samo na američki dolar, kako bi lakše došle do potrebnog kapitala za ulaganja u AI tehnologije.

Kompanije koje proizvode čipove, prema podacima Morgan Stanley, biraju kratkoročne izvore finansiranja i sredstva vraćaju kroz projekte ili ugovore, umesto da se oslanjaju na dugoročne kredite. Analitičari navode da ovakav pristup omogućava bržu realizaciju AI projekata i fleksibilnije upravljanje finansijama.

“Rast zaduživanja i investicija ukazuje na intenzivnu trku među tehnološkim gigantima za dominaciju u sektoru veštačke inteligencije”, zaključuju ekonomski analitičari u izveštaju Morgan Stanley.

Pročitaj još

Domaće

NBS ograničava kamatne stope na kredite, maksimalna zatezna kamata 15,75 odsto

Za stambene kredite u evrima ograničenje 9,65 odsto, euribor na 2,6 odsto, prosečna kamata na gotovinske kredite 9,46 odsto

Published

on

By

Za stambene kredite u evrima ograničenje 9,65 odsto, euribor na 2,6 odsto, prosečna kamata na gotovinske kredite 9,46 odsto

Narodna banka Srbije (NBS) primenjuje sistemska rešenja za zaštitu građana sa kreditima od naglog rasta euribora, osnovnog pokazatelja međubankarskih kamata u evrozoni. Prema važećem Zakonu o zaštiti korisnika finansijskih usluga, kamatne stope na kredite u Srbiji ne mogu premašiti određene granice, ali to ne znači da krediti ne mogu poskupeti. Privremene mere, koje su do decembra 2024. ograničavale kamate na stambene kredite na 4,08 odsto, a potom na 5 odsto, zamenjene su sistemskim ograničenjima u martu 2025. godine.

Prema članu 12. zakona, promenljiva kamatna stopa ne može biti veća od prosečne ponderisane kamatne stope za postojeće ugovore iste vrste, uvećane za četvrtinu te stope. Tako je, kod gotovinskih kredita, poslednji javni podatak NBS za april pokazao ponderisanu kamatu od 9,46 odsto za kredite u dinarima i 3,51 odsto za kredite u evrima. To znači da kamatne stope kod ovih kredita mogu odmah porasti do 11,8 odsto, odnosno 4,4 odsto, ali se taj maksimum povećava ako prosek na tržištu poraste.

Zakonom je takođe propisano da efektivna kamatna stopa kod ugovora o kreditu ne može biti veća od stope zatezne kamate uvećane za četiri procentna poena. Zatezna kamata se određuje na osnovu referentne kamatne stope NBS (za dinarske kredite) ili Evropske centralne banke (za evro kredite), uvećane za šest procentnih poena. Tako je trenutna referentna kamatna stopa NBS 5,75 odsto, zatezna kamata za dinarske kredite 11,75 odsto, a najviša dozvoljena efektivna kamata 15,75 odsto. Za kredite u evrima, sa referentnom kamatnom stopom ECB od 2,15 odsto, zatezna kamata iznosi 8,15 odsto, a maksimalna efektivna kamata 12,15 odsto.

Kod stambenih kredita ograničenje je još strože: maksimalna efektivna kamatna stopa može biti najviše dva i po procentna poena ispod zatezne kamate, što znači 13,75 odsto za dinarske i 9,65 odsto za stambene kredite u evrima. Trenutno su prosečne kamate na stambene kredite 9,33 odsto za dinarske i 5,01 odsto za kredite u evrima, dok je šestomesečni euribor na nivou od 2,6 odsto (najviši istorijski nivo bio je 5,4 odsto tokom 2008. godine).

Iako NBS tvrdi da su građani zaštićeni sistemskim rešenjima, iz banke upozoravaju da kamatne stope ipak mogu rasti, u zavisnosti od tržišnih kretanja i eventualnog povećanja euribora, uz ograničenja određena zakonom.

Pročitaj još

U Trendu