Connect with us

Srbija

Putevi Srbije uvode kazne za vozače kamiona bez TAG uređaja na obilaznici Beograda

Kaznena politika počinje danas, obavezna elektronska naplata putarine za četvrtu kategoriju vozila

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs/D. Bošković

Kaznena politika počinje danas, obavezna elektronska naplata putarine za četvrtu kategoriju vozila

Preduzeće Putevi Srbije počelo je danas primenu kaznene politike za vozače teretnih vozila četvrte kategorije koji putarinu na obilaznici Beograda ne plaćaju elektronski, odnosno upotrebom TAG uređaja, saopšteno je iz ovog preduzeća. Obaveza korišćenja TAG uređaja za ovu kategoriju vozila uvedena je 1. januara, na osnovu Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara. Za nepoštovanje propisanih odredbi predviđene su novčane kazne: od 500.000 do dva miliona dinara za pravna lica, od 10.000 do 100.000 dinara za odgovorna lica u preduzećima, od 10.000 do 500.000 dinara za preduzetnike i od 5.000 do 50.000 dinara za fizička lica.

Jedini redovan način plaćanja putarine za vozila četvrte kategorije na deonici obilaznice Beograda, gde funkcioniše bezbarijerni (MLFF) sistem naplate, jeste registracija i korišćenje TAG uređaja putem veb platforme Toll4All. Svim korisnicima koji putarinu ne plate preko registrovanog TAG uređaja na ovoj platformi, već koriste druge vrste TAG uređaja (pripejd ili postpejd), biće ispostavljen račun za naknadnu naplatu sa dodatnim troškovima vanrednog postupka.

“Kaznena politika biće striktno primenjivana u skladu sa važećim zakonom”, navode iz Puteva Srbije.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Srbija

PIO fond isplaćuje državnu pomoć penzionerima sa najnižim primanjima

Direktor PIO fonda saopštio iznose po grupama, isplata obuhvata finansijsku i energetsku podršku

Published

on

By

Direktor PIO fonda saopštio iznose po grupama, isplata obuhvata finansijsku i energetsku podršku

Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje najavio je danas novi paket ekonomske podrške za penzionere, koji će biti najveći do sada, saopšteno je na skupu sa penzionerima u Borči. Prema zvaničnim informacijama, penzioneri sa mesečnim primanjima do 31.092 dinara dobiće jednokratnu pomoć od 35.000 dinara.

Za penzionere čije su penzije između minimalnog i prosečnog iznosa (56.848 dinara), predviđena je isplata od 27.500 dinara, dok će korisnici sa iznosima iznad prosečne penzije dobiti 20.000 dinara.

Direktor PIO fonda je precizirao da je za ovu pomoć izdvojeno ukupno 377,2 miliona evra. Pored novčanih davanja, država je obezbedila i dodatne mere podrške. Penzionerima sa primanjima do 80.000 dinara biće dodeljeni vaučeri u iznosu od 10.000 dinara, a očekuje se da će ovu podršku koristiti više od 30.000 korisnika.

“Gledali smo da pomognemo najugroženijim penzionerima i uveli smo i dodatne olakšice, kao što su niže cene lekova i popust od 1.000 dinara na račun za struju”, izjavio je direktor fonda. On je naglasio da su mere usmerene ka zaštiti onih sa najnižim primanjima i da je cilj paketa da se olakša svakodnevni život penzionerima u trenutnim ekonomskim uslovima.

Zvaničnici su naveli da isplata jednokratne pomoći i dodela vaučera počinju u narednom periodu, a penzioneri su pozvani da provere kojoj grupi pripadaju kako bi znali sa koliko podrške mogu da računaju.

Pročitaj još

Srbija

Oko 900 ljudi preminulo tokom drugog najtoplijeg juna u istoriji Španije

Nacionalna meteorološka agencija vodi istragu, izuzetno visoke temperature zabeležene širom zemlje

Published

on

By

Nacionalna meteorološka agencija vodi istragu, izuzetno visoke temperature zabeležene širom zemlje

Oko 900 ljudi preminulo je u Španiji tokom juna, koji je proglašen drugim najtoplijim u istoriji te zemlje, saopštila je nacionalna meteorološka agencija. Prosečna temperatura u kontinentalnom delu iznosila je 23,2°C, što je za 3,2°C više od proseka iz perioda 1991–2020. godine.

Prema zvaničnim podacima, toplotni talas koji je obeležio kraj meseca oborio je nekoliko dnevnih temperaturnih rekorda, a 22. i 23. jun su bili najtopliji junski dani od najmanje 1950. godine. Agencija je ovu epizodu opisala kao „vanrednu“ zbog intenziteta, trajanja i geografskog rasprostranjenja, sa posebnim naglaskom na sever zemlje, gde je zabeležen veći broj temperaturnih rekorda.

Dnevni sistem za praćenje mortaliteta, koji vodi Ministarstvo zdravlja, procenjuje da je oko 900 smrtnih slučajeva tokom juna povezano sa visokim temperaturama, od čega se više od 600 dogodilo tokom nedelje toplotnog talasa. Do utorka je sistem zabeležio 892 smrtna slučaja, isključujući konačne podatke za poslednje dane meseca.

“Ekstremni vremenski uslovi imali su ozbiljan uticaj na zdravlje stanovništva i dodatno su opteretili zdravstvene službe”, navodi se u zvaničnoj izjavi agencije. Nacionalna meteorološka agencija i Ministarstvo zdravlja nastavljaju sa analizom podataka i prate razvoj situacije.

Pročitaj još

Srbija

Beograd zabeležio najvišu junski temperaturu u istoriji, rekord star 140 godina oboren

Meteorološka opservatorija potvrdila izmerenu temperaturu od 38,9 stepeni, u Kikindi registrovano više od 40 stepeni

Published

on

By

Meteorološka opservatorija potvrdila izmerenu temperaturu od 38,9 stepeni, u Kikindi registrovano više od 40 stepeni

Beograd je 29.06.2024. zabeležio najvišu junski temperaturu otkako se vodi evidencija, prema preliminarnim podacima meteorološke opservatorije na Vračaru. Tog dana, u glavnom gradu Srbije izmereno je 38,9 stepeni Celzijusa, što predstavlja novi rekord za jun. Kako je saopšteno, ovo je najviša temperatura u junu za gotovo 140 godina meteoroloških merenja na toj lokaciji.

Prema istim izvorima, junski temperaturni rekordi oboreni su i u više mesta u Vojvodini, uključujući Palić, Kikindu, Zrenjanin i Sremsku Mitrovicu, kao i u Loznici i Velikom Gradištu. U Kikindi je živa prešla 40 stepeni Celzijusa, što je izuzetno retka pojava za ovo doba godine.

Beograd je poznat po izrazito toplim noćima, a temperature iznad 40 stepeni retko su zabeležene – prema podacima, to se dogodilo manje od 20 puta otkako postoje merenja. Četiri takva slučaja zabeležena su tokom toplotnog talasa iz jula 2007. godine.

Zvaničnici navode da je poslednji junski temperaturni rekord u Beogradu bio zabeležen 24.06.2021. godine, koji je sada premašen. Stručnjaci ističu da su ovakvi vremenski ekstremi sve češći i da se pažljivo prate dalji razvoj situacije.

“Preliminarni podaci ukazuju na značajno povećanje temperatura u većem broju mesta. Očekujemo potvrdu svih rekorda nakon završne analize”, navodi se u zvaničnoj izjavi meteorološke službe.

Pročitaj još

U Trendu