Connect with us

Svet

Predstavnički dom glasa protiv ukidanja zaštite od deportacije za Haićane u SAD

Predlog zakona dobio podršku većine, uključujući deo republikanskih poslanika; odluka dolazi dok Vrhovni sud razmatra slične mere

Published

on

pexels-photo-32314507

Predlog zakona dobio podršku većine, uključujući deo republikanskih poslanika; odluka dolazi dok Vrhovni sud razmatra slične mere

Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država izglasao je nastavak privremene zaštite od deportacije za državljane Haitija koji žive u SAD. Glasanje je održano u četvrtak u Vašingtonu, a predlog zakona je omogućio nastavak zaštite do 2029. godine, prema zvaničnim informacijama iz Kongresa.

Inicijativu za glasanje pokrenula je demokratska poslanica iz Masačusetsa, Ajana Presli, koristeći proceduru poznatu kao “discharge petition”, koja omogućava donošenje zakona bez saglasnosti rukovodstva većinske stranke. Ova procedura je postala češća u uslovima podeljene većine u Predstavničkom domu.

Prema dostupnim informacijama, četiri republikanska poslanika — Marija Elvira Salazar iz Floride, Brajan Ficpatrik iz Pensilvanije, Majk Louler iz Njujorka i Don Bejkon iz Nebraske — podržala su inicijativu zajedno sa svim demokratskim poslanicima. U kasnijoj proceduralnoj fazi, podršku su dali i Nikole Malijotakis iz Njujorka, Karlos Himenez iz Floride i Kevin Kili iz Kalifornije, čime je predlog zakona upućen na konačno glasanje.

Osnovni tekst zakona, koji je prošle godine podnela demokratska poslanica iz Njujorka Laura Gilen, predviđa da Ministarstvo za unutrašnju bezbednost produži privremeni zaštićeni status (TPS) za Haićane do 2029. godine. Ovaj predlog podržao je i poslanik Louler. Prema navodima, zakon je sličan predlogu iz 2019. godine, koji je tada podneo senator sa Floride Marko Rubio.

Glasanje u Predstavničkom domu dolazi u trenutku kada se očekuje i odluka Vrhovnog suda o pravnom okviru zaštite od deportacije za određene grupe migranata, uključujući državljane Haitija. Ovaj kontekst je dodatno uticao na aktuelnost teme u zakonodavnom procesu.

Zvaničnici navode da je cilj produženja TPS statusa da se omogući privremeni boravak osobama iz Haitija zbog specifičnih okolnosti u zemlji porekla. Privremeni zaštićeni status omogućava pojedincima da ostanu i rade u SAD dok se ne promene uslovi u zemlji iz koje dolaze.

Dalji koraci predviđaju razmatranje predloga u Senatu, a konačna odluka zavisiće od ishodnog glasanja u oba doma Kongresa. Zvaničnici naglašavaju da se tokom celog procesa vode rasprave o imigracionoj politici i humanitarnim pitanjima, uz učešće poslanika iz obe stranke.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Libanski predsednik odbio razgovor sa izraelskim premijerom u trenutku pojačanih tenzija

Zvaničnik potvrdio da predsednik Libana nije prihvatio razgovor sa Netanjahuom, američke trupe pojačavaju prisustvo na Bliskom istoku

Published

on

By

Zvaničnik potvrdio da predsednik Libana nije prihvatio razgovor sa Netanjahuom, američke trupe pojačavaju prisustvo na Bliskom istoku

Predsednik Libana Džozef Aun odbio je da razgovara sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, saopštio je neimenovani libanski zvaničnik. Do ovog poteza dolazi nakon što je američki predsednik Donald Tramp najavio mogućnost održavanja istorijskog sastanka lidera Libana i Izraela, prvog nakon 34 godine.

U isto vreme, tenzije su pojačane u zoni Ormuškog moreuza, gde su pomorcima i službi za pomorsku trgovinu Ujedinjenog Kraljevstva upućena upozorenja o mogućoj blokadi pomorskog saobraćaja, bez obzira na zastavu broda. Prema navodima, nekoliko brodova promenilo je kurs nakon što su se približili ovom području.

Predsednik SAD Donald Tramp poručio je da će brodovi koji se približe američkoj blokadi iranskih luka biti “eliminisani”, dok su NATO saveznici saopštili da neće učestvovati u američkom planu blokade moreuza.

Poslanik Hezbolaha Husein Hadž Hasan ocenio je da je odluka o održavanju direktnih pregovora sa Izraelom “teška greška” i pozvao vlasti da prekinu ustupke prema Izraelu i Sjedinjenim Državama. “Direktni pregovori sa neprijateljem su težak greh i teška greška… i ne služe nikakvom interesu zemlje”, izjavio je Hadž Hasan.

Istovremeno, prema informacijama američkih zvaničnika, Sjedinjene Američke Države planiraju da do kraja aprila pošalju više od 10.000 dodatnih vojnika na Bliski istok, uključujući 6.000 vojnika na nosaču aviona i pratećim brodovima, kao i 4.200 pripadnika amfibijske borbene grupe “Boxer”.

Kako je navedeno, odluka predsednika Libana da ne održi razgovor sa izraelskim premijerom dolazi u trenutku pojačanih diplomatskih i vojnih aktivnosti u regionu.

Pročitaj još

Svet

Ministar spoljnih poslova Češke naveo pritiske prilikom priznavanja nezavisnosti Kosova 2008. godine

Češki ministar spoljnih poslova Petr Macinka izjavio da je odluka o priznanju Kosova doneta pod uticajem međunarodnih pritisaka i veza sa tadašnjom američkom državnom sekretarkom

Published

on

By

Češki ministar spoljnih poslova Petr Macinka izjavio da je odluka o priznanju Kosova doneta pod uticajem međunarodnih pritisaka i veza sa tadašnjom američkom državnom sekretarkom

Ministar spoljnih poslova Češke Petr Macinka izjavio je da je Vlada Češke 2008. godine priznala nezavisnost Kosova pod određenim pritiscima i ocenio da je pitanje Kosova i Metohije pre svega srpsko i regionalno pitanje, a ne međunarodno. Macinka je ukazao da je tadašnja odluka verovatno bila rezultat veza tadašnjeg ministra spoljnih poslova Karela Švarcenberga sa bivšom američkom državnom sekretarkom Medlin Olbrajt, poreklom iz Češke, i njenim interesima u vezi sa Kosovom.

Dodao je da je u vreme priznavanja bio član kabineta predsednika Vaclava Klausa, čiji je stav o tom pitanju bio drugačiji. “Mi smo mislili da je Češka tada mogla da postupa malo opreznije, obzirnije. Što se današnje politike tiče, ne želimo da dodajemo novu dinamiku ni da pravimo teatralne ili iznenadne poteze. To nije priroda naše vlade. Mislimo da je pitanje Kosova srpsko pitanje, pitanje regiona, a ne međunarodno pitanje”, rekao je Macinka novinarima nakon sastanka sa ministrom spoljnih poslova Markom Đurićem, koji boravi u zvaničnoj poseti Češkoj.

Prema njegovim rečima, situacija sa Kosovom i Metohijom trebalo bi da bude rešena kompromisom. “Ukoliko bih mogao da preporučim srpskoj strani, iako mislim da nisam pitan i da ne bi trebalo da budem pitan, jer je u takvoj situaciji bolje da se ne slušaju saveti sa strane, mislim da je najbolji sporazum onaj koji vi sami napravite”, dodao je češki ministar spoljnih poslova.

Zvanične institucije nisu saopštile dodatne detalje o eventualnim promenama u zvaničnoj politici Češke prema Kosovu i Metohiji.

Pročitaj još

Svet

Ministar spoljnih poslova Češke izjavio da je priznanje Kosova usledilo pod pritiscima 2008. godine

Petr Macinka naveo vezu tadašnjeg ministra spoljnih poslova sa bivšom državnom sekretarkom SAD kao ključan faktor odluke

Published

on

By

Petr Macinka naveo vezu tadašnjeg ministra spoljnih poslova sa bivšom državnom sekretarkom SAD kao ključan faktor odluke

Ministar spoljnih poslova Češke Petr Macinka izjavio je da je Vlada Češke bila izložena određenim pritiscima prilikom donošenja odluke o priznavanju nezavisnosti Kosova 2008. godine. Ova izjava data je nakon sastanka sa ministrom spoljnih poslova Srbije Markom Đurićem, koji se nalazi u zvaničnoj poseti Češkoj.

Macinka je ocenio da je takva odluka verovatno bila rezultat povezanosti tadašnjeg ministra spoljnih poslova Karela Švarcenberga sa bivšom državnom sekretarkom Sjedinjenih Američkih Država Medlin Olbrajt, koja je poreklom iz Češke, te njenim interesima u vezi sa Kosovom. Dodao je da je u vreme priznanja Kosova bio član kabineta predsednika Vaclava Klausa, čiji je stav, kako je naveo, bio drugačiji od tadašnje odluke Vlade.

“Mi smo mislili da je Češka tada mogla da postupa malo opreznije, obzirnije. Što se današnje politike tiče, ne želimo da dodajemo novu dinamiku niti da pravimo poteze koji bi bili teatralni ili iznenadni. To nije priroda naše vlade. Mislimo da je pitanje Kosova srpsko pitanje, pitanje regiona, a ne međunarodno pitanje”, rekao je Macinka novinarima.

Prema Macinkinim rečima, pitanje statusa Kosova i Metohije trebalo bi rešavati kompromisom. On je dodao da, iako ne smatra da bi trebalo da daje savete, veruje da je najbolji sporazum onaj koji strane same postignu.

Zvaničnici nisu najavili promene u trenutnoj politici Češke prema Kosovu, ali su naglasili potrebu za oprezom i dijalogom u okviru regiona.

Pročitaj još

U Trendu