Connect with us

Politika

Ana Brnabić učestvuje na 147. zasedanju Venecijanske komisije u Veneciji

Predsednica Narodne skupštine Srbije izlaže stavove o pravosudnim zakonima na plenarnoj sednici Venecijanske komisije 12. i 13. juna, gde se razmatraju mišljenja o zakonodavstvu iz više evropskih država.

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Ataimages / Ata images

Predsednica Narodne skupštine Srbije izlaže stavove o pravosudnim zakonima na plenarnoj sednici Venecijanske komisije 12. i 13. juna, gde se razmatraju mišljenja o zakonodavstvu iz više evropskih država.

Predsednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić učestvuje danas na 147. plenarnom zasedanju Venecijanske komisije, koje se održava 12. i 13. juna u Veneciji. Ovo zasedanje okuplja predstavnike država članica Saveta Evrope, eminentne pravne stručnjake i delegate međunarodnih institucija, s ciljem razmatranja aktuelnih pravnih pitanja i unapređenja vladavine prava.

Prema saopštenju Narodne skupštine, tokom dvodnevnog zasedanja Venecijanske komisije planirano je razmatranje i usvajanje sedam mišljenja koja se odnose na zakonodavne inicijative u pet evropskih zemalja – Albaniji, Moldaviji, Crnoj Gori, Poljskoj i Srbiji. Uz to, biće potvrđena i tri hitna mišljenja, među kojima je i jedno koje se odnosi na Srbiju.

U fokusu razmatranja za Srbiju nalazi se konačno mišljenje Venecijanske komisije o setu pravosudnih zakona, koji su usvojeni 28. januara u Narodnoj skupštini. Ove izmene deo su šireg procesa unapređenja nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa, a mišljenje komisije važno je za dalje usklađivanje domaćih propisa sa evropskim standardima.

Ana Brnabić je, kao predsednica Narodne skupštine, u februaru formalno zatražila mišljenje Venecijanske komisije o pomenutim zakonima, a komisija je svoje preporuke dostavila 24. aprila. Ministarstvo pravde je potom 18. maja Skupštini Srbije dostavilo unapređene radne verzije izmena i dopuna pravosudnih zakona, radi daljeg prosleđivanja izvestiocima Venecijanske komisije.

Učestvovanje Srbije na ovom zasedanju ocenjuje se kao važan korak u nastavku dijaloga sa međunarodnim partnerima o reformama pravosuđa i jačanju pravne države. Očekuje se da će konačno mišljenje Venecijanske komisije uticati na dalji tok implementacije pravosudnih reformi, kao i na izgradnju poverenja u pravosudni sistem Srbije.

Pravnici i stručnjaci za evropsko pravo navode da je izuzetno značajno uvažiti preporuke Venecijanske komisije, budući da one predstavljaju standard u oceni usklađenosti nacionalnog zakonodavstva sa principima Saveta Evrope. Predstavnici nevladinog sektora ocenjuju da će transparentnost procesa i javna rasprava doprineti većem poverenju građana u pravosudne institucije.

U narednim sedmicama očekuje se objavljivanje zvaničnog mišljenja Venecijanske komisije, što će biti ključan signal za dalji pravac reformi i moguća nova usklađivanja pravnih akata. Nadležni u Srbiji najavili su da će sve sugestije biti pažljivo razmotrene u cilju jačanja vladavine prava i unapređenja evropskih integracija.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Politika

Evropska unija postavila tri ključna uslova za Srbiju u Briselu

Sankcije Rusiji, dijalog sa Prištinom i evropski put Srbije među glavnim zahtevima pred beogradskom delegacijom

Objavljeno pre

,

Objavio:

Evropska unija postavila tri ključna uslova za Srbiju u Briselu – tri ključna uslova Evropske unije za Srbiju

Sankcije Rusiji, dijalog sa Prištinom i evropski put Srbije među glavnim zahtevima pred beogradskom delegacijom

Tri ključna uslova Evropske unije za Srbiju našla su se u fokusu tokom nedavnih razgovora u Briselu, a među njima su sankcije Rusiji, nastavak dijaloga sa Prištinom i nastavak evropskog puta Srbije. Ovi zahtevi su izneti pred delegacijom Studentske liste, dok su predstavnici iz Beograda istakli da je za Srbiju prioritet rešavanje unutrašnjih problema.

Tri ključna uslova Evropske unije za Srbiju

Tokom razgovora sa evropskim zvaničnicima, delegacija iz Srbije suočila se sa konkretnim zahtevima. Evropska unija jasno je ukazala na svoja spoljnopolitička očekivanja, među kojima su sankcije Rusiji, nastavak dijaloga sa Prištinom i posvećenost evropskim integracijama. Međutim, prema rečima Ane Dimitrijević, profesorke Devete beogradske gimnazije i predsednice Foruma beogradskih gimnazija, predstavnici Studentske liste su ukazali na važnost rešavanja nagomilanih unutrašnjih problema u Srbiji.

Dimitrijević je navela da je tokom druge posete Briselu atmosfera bila drugačija u odnosu na prvi sastanak. Evropski zvaničnici su, prema njenim rečima, pokazali veće razumevanje za prioritete koje je delegacija iz Beograda iznela. “Moramo prvo da se bavimo svojim dvorištem”, istakla je Dimitrijević, naglašavajući da je potrebno najpre raditi na vladavini prava, jačanju demokratskih institucija, borbi protiv korupcije i slobodi medija.

Prioriteti Srbije prema predstavnicima Studentske liste

Iz Beograda je poručeno da su unutrašnje reforme osnova za bilo kakve spoljnopolitičke odluke, pa i kada je reč o ispunjavanju uslova Evropske unije. Prema izjavama Ane Dimitrijević, tokom druge posete Briselu bilo je manje potrebe za dodatnim objašnjavanjima stavova, što ukazuje na određeni napredak u međusobnom razumevanju.

Evropski zvaničnici su, s druge strane, ostali dosledni u svojim zahtevima i agendi. Oni su jasno istakli koje promene očekuju od Srbije, ali su takođe pokazali spremnost da saslušaju prioritete sa kojima dolazi beogradska delegacija. “Evropska unija ima svoju politiku, ima svoju agendu, ima svoje zahteve i očekivanja i to je potpuno prirodno. Mi smo na to bili spremni”, izjavila je Dimitrijević.

Dalji tok razgovora i očekivanja

Uprkos pritisku iz Brisela, predstavnici Studentske liste jasno su stavili do znanja da pitanja poput sankcija Rusiji, dijaloga sa Prištinom i evropskog puta Srbije ne mogu biti rešena bez temeljnih reformi unutar zemlje. Ovakav stav naišao je na određeno razumevanje sa evropske strane, ali su ključni zahtevi i dalje ostali na stolu.

Na kraju, razgovori u Briselu otvorili su prostor za nastavak dijaloga između Srbije i Evropske unije. Očekuje se da će naredni sastanci doneti dodatna pojašnjenja o ispunjavanju postavljenih uslova, dok delegacija iz Beograda nastavlja da insistira na značaju unutrašnjih promena kao osnovi za sve buduće korake.

Pročitaj još

Politika

Savez Srba iz regiona ocenjuje uticaj Dejtonskog sporazuma na Republiku Srpsku

Miodrag Linta ističe značaj Dejtonskog sporazuma za mir i položaj Republike Srpske, upozoravajući na posledice revizije nadležnosti.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Savez Srba iz regiona ocenjuje uticaj Dejtonskog sporazuma na Republiku Srpsku – Miodrag Linta Dejtonski sporazum

Miodrag Linta ističe značaj Dejtonskog sporazuma za mir i položaj Republike Srpske, upozoravajući na posledice revizije nadležnosti.

Dejtonski sporazum, potpisan pre 31 godinu, doneo je mir u Bosni i Hercegovini i potvrdio postojanje Republike Srpske kao međunarodnopravnog subjekta i jednog od dva ravnopravna entiteta, saopštio je predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta. Prema saopštenju Saveza Srba iz regiona, Linta smatra da je time deo Srba zapadno od Drine ostvario višedecenijski san o sopstvenoj Republici, što je, prema njegovim rečima, garant nacionalnih prava, slobode, bezbednosti i opstanka srpskog naroda u tom području.

Proces revizije Dejtonskog sporazuma i političke posledice

Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, pokrenut je proces nasilne revizije i prenos izvornih nadležnosti Republike Srpske, ocenjuje Linta. On ističe da je ovo jedan od glavnih uzroka političkih tenzija, podela i stalne krize u Bosni i Hercegovini tokom poslednje tri decenije. Umesto doslednog sprovođenja mirovnog sporazuma i poštovanja ustavnog poretka, politički pritisci, nametnute odluke i pokušaji centralizacije dodatno su narušavali poverenje između tri konstitutivna naroda.

Stav Saveza Srba iz regiona i poziv na dijalog

Linta smatra da je od izuzetne važnosti da Republika Srbija i Republika Srpska imaju jedinstven i čvrst stav u odbrani Dejtonskog sporazuma. On poručuje da je potrebno sprečiti dalju jednostranu reviziju i nastavak razvlašćivanja Republike Srpske. Prema njegovim rečima, jedini put za očuvanje ustavne pozicije Republike Srpske i stabilnosti Bosne i Hercegovine jeste dosledno poštovanje Dejtonskog sporazuma. Linta dodaje da politika nametanja i pritisaka ne može doneti trajnu stabilnost, već produbljuje nepoverenje i političke sukobe.

Neophodnost dijaloga i poštovanja ravnopravnosti

Problemi u Bosni i Hercegovini, prema Linti, moraju se rešavati isključivo dijalogom i dogovorom legitimnih predstavnika tri konstitutivna naroda i dva entiteta, uz međusobno poštovanje i uvažavanje. On zaključuje da je neophodno vratiti se izvornim principima Dejtonskog sporazuma i dosledno poštovati njegove odredbe, jer samo ravnopravnost i dogovor mogu obezbediti trajan mir i budućnost Bosne i Hercegovine.

Pročitaj još

Politika

Narodna skupština pokreće smanjenje broja ministarstava u Vladi Srbije

Najavljeno je da će buduća Vlada Srbije imati manji broj resora, a prvi korak biće izmena Zakona o ministarstvima.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Narodna skupština pokreće smanjenje broja ministarstava u Vladi Srbije

Najavljeno je da će buduća Vlada Srbije imati manji broj resora, a prvi korak biće izmena Zakona o ministarstvima.

Narodna skupština Srbije najavila je pokretanje procesa kojim će buduća Vlada Srbije imati manji broj ministarstava. Ova promena, kako je istaknuto, ima za cilj povećanje efikasnosti rada izvršne vlasti, a kao prvi korak najavljeno je usvajanje Zakona o ministarstvima. Prema aktuelnom stanju, Vlada u tehničkom mandatu ima 31 resor, što uključuje premijera, 25 ministarstava i pet ministara bez portfelja.

Promene u sastavu Vlade Srbije

Prema rečima novoizabranog predsednika Narodne skupštine Srbije Aleksandar Čupić, izmene Zakona o ministarstvima biće prvo pitanje na dnevnom redu nove sednice. “Mi trenutno imamo 31 resor, odnosno premijera, 25 ministarstava i pet ministara bez portfelja, dakle to će ići niže,” izjavio je Čupić. Ova najava potvrđuje da je smanjenje broja ministarstava prioritetni cilj nove skupštinske većine.

Zakon o ministarstvima kao ključni korak

Poslanik Dejan Šoškić, o kome se u javnosti spekuliše kao mogućem kandidatu za mandatara nove Vlade, istakao je da je potrebno formirati sva radna tela Skupštine i izabrati novu vladu. “Vrlo verovatno će buduća vlada biti manjeg sastava i efikasnija, ali će njen konačan izgled zavisiti od predloga koji budu usledili,” rekao je Šoškić. Analitičari ističu da je promena Zakona o ministarstvima osnov za formiranje nove, funkcionalnije Vlade Srbije.

Istorijat predloga za manju Vladu

Smanjenje broja ministarstava nije nova ideja na političkoj sceni Srbije. Prema saopštenju, i aktuelni lider opozicije Aleksandar Vučić je ranije predlagao da Vlada ima 12 ministara, naglašavajući potrebu za efikasnijim i strože kontrolisanim kabinetom. Iako broj ministarstava do sada nije smanjen, sadašnja skupštinska većina najavljuje konkretne korake u tom pravcu.

Efikasnost i funkcionalnost kao cilj

Izmena Zakona o ministarstvima predstavlja početak procesa koji bi trebalo da dovede do manje i funkcionalnije Vlade. Kako navode iz Narodne skupštine, ovaj pravni akt određuje broj i nadležnost ministarstava i time direktno utiče na rad celokupne državne uprave. Očekuje se da će predlog i rasprava o Zakonu o ministarstvima biti među prvim tačkama dnevnog reda na narednim sednicama. Na taj način, Narodna skupština Srbije ulazi u novu fazu reformi koje imaju za cilj veću efikasnost državne uprave.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link