Connect with us

Politika

Američka vojna moć na Bliskom istoku: nosači aviona, tomahavci i bombarderi spremni za Iran

SAD su neposredno pre mogućeg sukoba sa Iranom rasporedile dve grupe nosača aviona i veliku pomorsku i vazdušnu silu, želeći da pojačaju pritisak i pripreme se za eventualni napad.

Published

on

US soldiers in camouflage uniforms hold American flag at Washington DC landmark.

SAD su neposredno pre mogućeg sukoba sa Iranom rasporedile dve grupe nosača aviona i veliku pomorsku i vazdušnu silu, želeći da pojačaju pritisak i pripreme se za eventualni napad.

Uoči velikog napada na Iran 28. februara, Sjedinjene Američke Države su izvele najveće vojno raspoređivanje na Bliskom istoku od invazije na Irak 2003. godine, navodi Express.hr. Američka administracija, predvođena predsednikom Trampom, poslala je snažnu pomorsku i vazdušnu grupaciju, poznatu kao ‘velika armada’, sa jasnom namerom da izvrši vojni pritisak na Iran i bude spremna za intervenciju ako pregovori ne uspeju.

Posebno značajna bila je prisutnost dva nosača aviona u regionu, što je retka pojava i deo je ključne strategije SAD-a. Ovi nosači, koji funkcionišu kao plutajuće vazdušne baze, omogućavaju lansiranje vazdušnih napada stotinama kilometara unutar neprijateljske teritorije. Među njima se ističe USS Abraham Lincoln, nosač aviona klase Nimic, koji od kraja januara operiše u Arapskom moru i nalazi se na oko sedamsto kilometara od iranske obale. Na njegovoj palubi je stacionirano 75 letelica, uključujući višenamenske lovce F/A-18E/F Super Hornet i avione pete generacije F-35C Lightning II.

Ovako snažno američko vojno prisustvo imalo je za cilj da pokaže odlučnost SAD-a i pruži podršku potencijalnim udarima, ukoliko diplomatski napori ne dovedu do željenog rešenja sa Iranom.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Politika

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se povodom studentskih protesta

Vučić ocenio da iza protesta stoji politički pokret, a ne borba za pravdu, i najavio odlučan odgovor vlasti

Published

on

By

Vučić ocenio da iza protesta stoji politički pokret, a ne borba za pravdu, i najavio odlučan odgovor vlasti

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić oglasio se 8. juna ujutru putem zvaničnog naloga, navodeći da se, kako je istakao, “bori za Srbiju i narod, za nove investicije i Srbiju koja pobeđuje”. U poruci je naglasio da, prema njegovoj proceni, priroda blokada i suština aktivnosti organizatora protesta predstavljaju laž i nasilje.

Vučić je u izjavi naveo da je prošle godine, oko 12. februara, tokom slave Tri jerarha, sa najbližim saradnicima razgovarao o studentskim protestima, tvrdeći da iza njih stoji politički pokret sa ciljem rušenja države. On je istakao da ne krivi mlade koji su učestvovali, već političare i profesore, među kojima i rektora Univerziteta u Beogradu Vladana Đokića, za koje smatra da su ih nagovarali radi dolaska na vlast.

Predsednik je dodao da je zajedno sa predsednikom SNS Milošem Vučevićem i saradnicima doneo odluku da se vlast suprotstavi, kako je naveo, “obojenoj revoluciji”. “Doneli smo odluku da se drugačije suprotstavimo. Radili smo pošteno, odgovorno, izvukli smo zemlju kao feniks iz pepela i znamo za šta smo se borili”, rekao je Vučić.

Prema njegovim rečima, u osnovi aktivnosti organizatora protesta nisu zahtevi za pravdu, već politički interesi. Vučić je zaključio da će nastaviti da se bori za Srbiju i razvoj zemlje.

Pročitaj još

Politika

Savet bezbednosti UN osudio ubistvo srpskog mirovnjaka u Libanu i zatražio istragu

UN pokreće hitnu istragu, dvojica povređenih vojnika stabilno, odgovorni za napad još nisu identifikovani

Published

on

By

UN pokreće hitnu istragu, dvojica povređenih vojnika stabilno, odgovorni za napad još nisu identifikovani

Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija osudio je ubistvo srpskog pripadnika mirovne misije UNIFIL u južnom Libanu, koji je preminuo od povreda zadobijenih u minobacačkom napadu 4. juna, navodi se u zajedničkom saopštenju svih 15 članica. U napadu na poziciju mirovnih snaga ranjena su još dva vojnika, iz Španije i El Salvadora.

U saopštenju Saveta bezbednosti izraženo je saučešće porodici poginulog srpskog vojnika i upućene su želje za brz oporavak povređenima. Istaknuto je da napad još nema identifikovanog odgovornog i upućen je poziv Ujedinjenim nacijama da sprovedu brzu i temeljnu istragu, kako bi odgovorni bili izvedeni pred lice pravde.

Stariji vodnik Vojske Srbije, Milovan Jovanović (36), koji je učestvovao u mirovnoj misiji, sahranjen je 10. juna u Kraljevu uz najviše vojne počasti. On je teško ranjen kada je minobacačka granata pogodila bazu UN u kojoj su bili smešteni pripadnici mirovnih snaga, uključujući deo srpskog kontingenta. Nakon ukazane prve pomoći u bazi, prevezen je helikopterom u Univerzitetsku bolnicu u Bejrutu, gde je preminuo od zadobijenih povreda.

Privremene snage UN u Libanu (UNIFIL) predstavljaju mirovnu misiju koja je osnovana 1978. godine odlukom Saveta bezbednosti UN. U njenom sastavu su pripadnici više država, a misija ima mandat da doprinese očuvanju mira i bezbednosti u tom regionu.

“Pozivamo na brzu i nezavisnu istragu ovog incidenta i na to da odgovorni budu privedeni pravdi bez odlaganja”, ističe se u saopštenju Saveta bezbednosti.

Pročitaj još

Politika

Grčka zahteva ubrzanje otvaranja Klastera 3 u pregovorima Srbije sa EU

Ministar spoljnih poslova Grčke Jorgos Gerapetritis istakao je značaj evropskih integracija Zapadnog Balkana kao geopolitički imperativ u aktuelnim okolnostima.

Published

on

By

Ministar spoljnih poslova Grčke Jorgos Gerapetritis istakao je značaj evropskih integracija Zapadnog Balkana kao geopolitički imperativ u aktuelnim okolnostima.

Ministar spoljnih poslova Grčke Jorgos Gerapetritis izjavio je u Beogradu da Grčka snažno podržava ubrzanje otvaranja Klastera 3 u pregovorima Srbije sa Evropskom unijom, ocenjujući da je reč o ključnom trenutku za evropski put celog Zapadnog Balkana. Gerapetritis je nakon sastanka sa ministrom spoljnih poslova Srbije Markom Đurićem, naveo da je Grčka još od Solunskog samita 2003. godine inicijator evropske perspektive regiona i da je u poslednjih godinu dana preduzela niz diplomatskih inicijativa u cilju ubrzanja pristupnog procesa.

“Smatramo da je važno otvoriti ovaj ‘istorijski prozor prilike’ i kolektivno omogućiti zemljama Zapadnog Balkana da se približe Evropskoj uniji. To je značajno ne samo za region, već i za kredibilitet same EU”, izjavio je Gerapetritis obraćajući se medijima. On je naglasio da aktuelna geopolitička situacija, uključujući rat u Ukrajini, nestabilnosti na Bliskom istoku i humanitarne izazove u Africi, čini evropsko jedinstvo i jačanje kapaciteta još potrebnijim.

Prema njegovim rečima, Zapadni Balkan je istorijski bio region sa čestim nacionalnim tenzijama, te je usmeravanje regiona ka evropskim integracijama ključno za trajnu stabilnost. “Evropa ne može biti potpuna bez Zapadnog Balkana. U vreme kada EU teži strateškoj autonomiji, proširenje na region u srcu Evrope je od suštinske važnosti i za bezbednost i za prosperitet“, dodao je Gerapetritis.

On je potvrdio da stav Grčke prema statusu Kosova ostaje nepromenjen, naglašavajući poštovanje međunarodnog prava i podršku dijalogu između Beograda i Prištine pod okriljem EU. Ministar je takođe ukazao da Grčka prepoznaje napredak koji je Srbija ostvarila u ispunjavanju obaveza iz procesa pristupanja i ohrabrio nastavak reformi.

“Geopolitički, evropska perspektiva Srbije je od ključnog značaja za stabilnost i razvoj čitave Evrope. Grčka je spremna da nastavi da bude partner Srbiji na tom putu i da podrži otvaranje novih pregovaračkih poglavlja”, rekao je Gerapetritis.

Ministar Đurić zahvalio je Grčkoj na kontinuiranoj podršci evropskim integracijama Srbije, istakavši da je ubrzanje otvaranja Klastera 3, koji obuhvata konkurentnost i inkluzivni rast, posebno važno za dalji napredak zemlje. Đurić je ponovio opredeljenje Srbije za nastavak reformi i jačanje regionalne saradnje.

Očekuje se da će grčka inicijativa za ubrzanje procesa proširenja biti tema u narednim mesecima na sastancima Evropskog saveta, dok zvanični Beograd ističe spremnost da ispunjava preuzete obaveze i očekuje konkretnu dinamiku otvaranja novih poglavlja.

Pročitaj još

U Trendu