Connect with us

Politika

Ministar Siniša Mali najavljuje isplatu državne pomoći punoletnim građanima u septembru

Jednokratna novčana pomoć biće isplaćena 14. i 22. septembra, a dodatne mere podrške predviđene su za najugroženije grupe.

Objavljeno pre

,

Ministar Siniša Mali najavljuje isplatu državne pomoći punoletnim građanima u septembru – isplata državne pomoći punoletnim građanima Foto Izvor: Tanjug/Miloš Milivojević

Jednokratna novčana pomoć biće isplaćena 14. i 22. septembra, a dodatne mere podrške predviđene su za najugroženije grupe.

Siniša Mali, ministar finansija, najavio je isplatu jednokratne državne pomoći svim punoletnim građanima 14. i 22. septembra. Ova isplata državne pomoći punoletnim građanima deo je šire strategije Vlade Republike Srbije za podršku stanovništvu, posebno nakon izazova koje su donele pandemija i međunarodne krize, kako je naveo ministar tokom vanrednog zasedanja Narodne skupštine.

Ministar Mali je istakao da je briga o građanima jedan od najvažnijih ciljeva države. Prema njegovim rečima, Vlada kontinuirano pronalazi načine da višak prihoda iz budžeta usmeri upravo na podršku stanovništvu. On je podsetio na ranije mere, uključujući isplate tokom pandemije 2020. godine, kada je svako punoletno lice dobilo 100 evra, kao i posebne isplate za penzionere i zdravstvene radnike.

Isplata državne pomoći punoletnim građanima i dodatne mere podrške

Mali je detaljno naveo da će isplata državne pomoći punoletnim građanima biti realizovana u dva termina, 14. i 22. septembra. Pored toga, u septembru su predviđene i posebne isplate za najstarije sugrađane, pri čemu će iznosi varirati – 35.000 dinara, 27.500 dinara i 20.000 dinara, u zavisnosti od kategorije penzionera.

Na dodatnu pomoć mogu računati i korisnici socijalne pomoći, kao i borci i lica koja se nalaze u registru boraca. Mali je istakao da su ove mere deo kontinuirane politike države, koja svake godine, u skladu sa budžetskim mogućnostima, pokušava da pruži podršku onima kojima je najpotrebnija.

Pregled dosadašnjih mera i aktuelni izazovi

Ministar je podsetio da je od početka pandemije 2020. godine, država sprovela više isplata različitim kategorijama stanovništva – od jednokratnih pomoći za penzionere, zdravstvene radnike i nezaposlene, do podrške mladima i roditeljima dece do 16 godina. Takođe je naveo da makroekonomska stabilnost nije bila ugrožena i da su investicije nastavljene uprkos krizama.

Kako je objasnio, Srbija je nastavila da raste i održava ekonomsku stabilnost, iako su poslednjih godina izazovi bili veliki – od pandemije, preko rata u Ukrajini, do energetske krize i poskupljenja energenata. Zbog toga je, prema njegovim rečima, još važnije da država svaki višak prihoda vrati građanima kroz ovakve mere.

Planovi za naredni period i dodatne olakšice

Pored isplate državne pomoći punoletnim građanima, Mali je najavio i dodatne olakšice, kao što je sniženje cena lekova u svim apotekama od 1. avgusta. On je naveo da je država reagovala na primedbe građana o visokim cenama lekova i preuzela teret smanjenja cena na sebe, kako bi troškovi zdravlja bili pristupačniji svima.

Takođe, podeljeno je 30.000 vaučera po 10.000 dinara za letovanje u Srbiji, što je još jedna mera usmerena na podršku građanima i domaćem turizmu. Ministar je zaključio da će Vlada Republike Srbije nastaviti sa merama koje potvrđuju brigu prema ljudima i pružaju podršku u izazovnim vremenima.

Politika

Narodna skupština raspravlja o poverenju Vladi Srbije na vanrednom zasedanju

Na devetom vanrednom zasedanju Narodne skupštine, opozicija je zatražila raspravu o poverenju Vladi, ali se većina poslanika nije pojavila.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Narodna skupština raspravlja o poverenju Vladi Srbije na vanrednom zasedanju – vanredno zasedanje Narodne skupštine

Na devetom vanrednom zasedanju Narodne skupštine, opozicija je zatražila raspravu o poverenju Vladi, ali se većina poslanika nije pojavila.

Deveto vanredno zasedanje Narodne skupštine počelo je danas, a tokom sednice na dnevnom redu nalazi se samo jedna tačka — razmatranje predloga za glasanje o nepoverenju Vladi Srbije. Ključni zahtev za sednicu podnela je opozicija, koja je prethodno prikupila potpise za iniciranje ove rasprave. Uprkos tome, većina opozicionih poslanika nije prisustvovala na početku zasedanja, što je otvorilo pitanje ozbiljnosti njihovog angažovanja.

Prisustvo poslanika opozicije na sednici

Prema zvaničnim podacima sa početka sednice u 10:10 časova, od ukupno 97 opozicionih poslanika, samo 48 je bilo prisutno. Od 62 poslanika opozicije koji su potpisali zahtev za održavanje sednice, takođe se nije pojavila većina. Ova situacija dovodi u fokus pitanje odgovornosti i uloge opozicije u radu parlamenta.

Osim toga, poslanici opozicije koji su izostali i dalje primaju platu za svoj rad. Ova činjenica je izazvala reakcije u javnosti i skrenula pažnju na efikasnost i prisutnost izabranih predstavnika u skupštinskim klupama.

Kvorum i podrška vladajuće većine

Kvorum za rad Narodne skupštine obezbedilo je 109 poslanika vladajuće stranke. Upravo su poslanici vlasti omogućili da sednica započne i da se raspravlja o poverenju Vladi Srbije. To je dodatno istaknuto jer opozicija nije uspela da okupi 84 potpisa, koliko je potrebno za samostalno sazivanje sednice.

Iako je zahtev za vanredno zasedanje došao od strane opozicije, sednica je sazvana zahvaljujući podršci poslanika vladajuće većine. Time je omogućeno da se o predloženoj tački dnevnog reda diskutuje u skladu sa skupštinskim procedurama.

Značaj otvaranja rasprave o poverenju vladi

Vanredno zasedanje skupštine sa temom poverenja vladi ima važnu ulogu u demokratskom procesu. Rasprava o poverenju Vladi Srbije pruža mogućnost svim poslanicima da iznesu svoje stavove o radu izvršne vlasti i da građani budu informisani o različitim argumentima.

Međutim, izostanak većeg dela opozicionih poslanika sa sednice može uticati na percepciju njihove spremnosti za aktivno učešće u radu Narodne skupštine. Na kraju, kvorum i mogućnost održavanja sednice bili su obezbeđeni zahvaljujući poslanicima vlasti, dok je opozicija ostala delimično neangažovana i pored sopstvenog zahteva.

Pročitaj još

Politika

OPROŠTAJ UZ PORUKU PRIJATELJSTVA: Vučić razgovarao sa ambasadorom Mađarske na kraju njegovog mandata

Tokom zvanične oproštajne posete, Vučić razgovarao sa ambasadorom Mađarske Jožefom Mađarom na Andrićevom vencu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Predsednik Vučić primio ambasadora Mađarske u oproštajnu posetu u Predsedništvu – oproštajna poseta ambasadora Mađarske

Tokom zvanične oproštajne posete, Vučić razgovarao sa ambasadorom Mađarske Jožefom Mađarom na Andrićevom vencu

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić primio je danas u Predsedništvu ambasadora Mađarske Jožefa Mađara u okviru njegove oproštajne posete. Sastanak je održan na Andrićevom vencu, gde su dvojica zvaničnika razgovarala o bilateralnim odnosima Srbije i Mađarske. Ova oproštajna poseta potvrđuje kontinuitet diplomatskih kontakata između dve države i odlične odnose koje su gradile tokom mandata ambasadora Mađara.

Detalji oproštajne posete ambasadora Mađarske

Ambasador Jožef Mađar završava svoj mandat u Srbiji, a tokom sastanka sa predsednikom Aleksandrom Vučićem u Predsedništvu razgovarano je o dosadašnjoj saradnji dve zemlje. S obzirom na značaj koji odnosi Srbije i Mađarske imaju za obe države, ovakvi susreti upućuju na nastavak bliskih veza i u budućnosti. U zvaničnoj izjavi istaknuto je da se ovakve oproštajne posete organizuju radi izražavanja zahvalnosti i ocene prethodnog perioda saradnje.

Diplomatski odnosi Srbije i Mađarske

Tokom mandata ambasadora Mađara, diplomatski odnosi između Srbije i Mađarske bili su intenzivirani različitim susretima na visokom nivou. Prema saopštenju, predsednik Vučić redovno prima ambasadore u oproštajnu posetu, čime se dodatno potvrđuje važnost ličnih kontakata i razmene mišljenja među zvaničnicima. Na taj način, dve zemlje nastavljaju da razvijaju saradnju na političkom, ekonomskom i kulturnom planu.

Oproštajne posete kao deo diplomatske prakse

Oproštajna poseta ambasadora Mađarske još jednom potvrđuje ustaljenu diplomatsku praksu u odnosima Republike Srbije sa stranim predstavnicima. U prethodnim mesecima, predsednik Vučić primio je i druge ambasadore u sličnim prilikama. Kao rezultat, ovakvi susreti doprinose nastavku dijaloga i unapređenju bilateralnih odnosa. S druge strane, odavanje priznanja ambasadorima na isteku mandata šalje jasnu poruku o otvorenosti Srbije za saradnju sa partnerima iz regiona i sveta.

Pročitaj još

Politika

SIMIĆ UPOZORIO: Došao je trenutak da međunarodna zajednica fizički zaštiti Srbe na KiM!

Potpredsednik Srpske liste upozorava da su rušenja objekata na jezeru Gazivode primer institucionalnog nasilja prema Srbima.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Igor Simić: Prištinska administracija sprovodi selektivnu primenu zakona na severu Kosova – selektivna primena zakona

Potpredsednik Srpske liste upozorava da su rušenja objekata na jezeru Gazivode primer institucionalnog nasilja prema Srbima.

Igor Simić, potpredsednik Srpske liste, izjavio je da prištinska administracija na severu Kosova i Metohije ne poštuje vladavinu prava. On je naglasio da se primenjuje selektivan pristup zakonima prema srpskoj zajednici, što je, kako kaže, potvrđeno poslednjim rušenjem objekata na jezeru Gazivode. Simić je naveo da je došlo do trenutka kada međunarodna zajednica mora fizički da zaštiti Srbe i njihovu imovinu na KiM, s obzirom na aktuelnu situaciju.

Selektivna primena zakona i rušenje objekata

Prema njegovim rečima, objekti na jezeru Gazivode rušeni su bez završetka sudskih postupaka i bez mogućnosti da vlasnici iskoriste pravno sredstvo. Zakon mora da važi za sve, istakao je Simić. On je posebno naglasio: „Ne može se rušiti samo tamo gde žive Srbi, dok se stotine objekata pored drugih jezera i hiljade nelegalno izgrađenih objekata širom KiM godinama ne diraju.“ Simić smatra da ovakva selektivnost ukazuje da nije reč o urbanističkim merama, već o politički motivisanom pritisku i pokušaju zastrašivanja Srba.

Reakcije međunarodne zajednice i poziv na zaštitu

Simić je naveo da su reakcije međunarodnih predstavnika potvrdile ono na šta Srpska lista i srpska zajednica dugo upozoravaju – da prištinske vlasti na severu KiM ne poštuju vladavinu prava. On je naglasio značaj što je Evropska unija konstatovala da su objekti na Gazivodama rušeni dok su vlasnici već pokrenuli sudske postupke. Takođe, Evropska unija je pozvala da se odmah zaustave dalja uklanjanja objekata, prinudna iseljenja i preuzimanja imovine.

Poziv na konkretne mere i zaštitu srpske zajednice

Simić je istakao da pozdravlja jasne osude međunarodne zajednice, ali očekuje konkretne poteze. „Potrebno je da međunarodni predstavnici iskoriste mehanizme koje imaju i spreče nove jednostrane akcije poput rušenja više od dvadeset garaža u gradskom jezgru Severne Mitrovice.“ On je dodao da je došao trenutak gde međunarodna zajednica mora fizički da zaštiti Srbe i njihovu imovinu.

Opstrukcije rada srpskih opština i izborna volja građana

Govoreći o nedavnom sastanku sa međunarodnim predstavnicima, Simić je naveo da Srpska lista ukazuje na opstrukcije centralnih vlasti u Prištini prema radu većinski srpskih opština. On tvrdi da se pokušava obesmisliti izborna volja građana u tim opštinama, i da su Srbi na izborima jasno pokazali kome veruju i koga žele na čelu svojih lokalnih samouprava. Prema njegovim rečima, Srbima na Kosovu i Metohiji se sada onemogućava da ostvaruju svoja prava i zaštite svoju imovinu.

Zaključak: Zakon mora biti isti za sve zajednice

Na kraju, Simić je još jednom naglasio da zakon mora da važi za sve građane, bez obzira na nacionalnu pripadnost ili lokaciju. On je pozvao međunarodnu zajednicu da preduzme konkretne korake u zaštiti srpske zajednice i njene imovine na severu Kosova i Metohije.

Pročitaj još

U Trendu