Connect with us

Srbija

Počinje najstroža nedelja velikog posta u Srbiji sa posebnim običajima do Vaskrsa

Vernici širom zemlje započinju poslednju sedmicu posta, obeleženu molitvom, pripremama i tradicionalnim zabranama

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Vernici širom zemlje započinju poslednju sedmicu posta, obeleženu molitvom, pripremama i tradicionalnim zabranama

Vernici pravoslavne veroispovesti širom Srbije danas ulaze u poslednju, najstrožu nedelju velikog posta, koja vodi ka proslavi Vaskrsa. Ova sedmica, poznata i kao Strasna nedelja, započinje Strasnim ponedeljkom i donosi pojačane molitve, bdenje i strogi post u znak pripreme za najveći hrišćanski praznik.

Tokom Strasne nedelje, prema narodnim običajima, vernicima se savetuje suzdržavanje od pojedinih radnji, uključujući bračne odnose i određene kućne poslove, dok se istovremeno obavljaju pripreme za Vaskrs. Na Veliku sredu, žene tradicionalno izbegavaju šivenje, a u pojedinim regionima se bere lekovito bilje za zaštitu od zlih sila. Veliki četvrtak je posvećen poljoprivrednim radovima, pri čemu je dozvoljena samo setva bostana, dok žene u nekim krajevima odlaze na reku i pale sveće za preminule.

Veliki petak se smatra najstrožim danom posta i danom sećanja na stradanje Isusa Hrista, kada se u domaćinstvima boje vaskršnja jaja, često crvenom bojom kao simbol vaskrsenja. U nekim oblastima, jaja se ostavljaju u crkve ili koriste za zaštitu stoke. Velika subota donosi nastavak farbanja jaja i pripremu posebnih vaskršnjih kolača uoči praznika.

Na dan Vaskrsa, vernici obeležavaju Isusovo vaskrsenje kroz zajedničku proslavu, ukrašavanje jaja i tradicionalne običaje, slaveći obnovu života i nade. Ova sedmica, sa svim svojim pravilima i ritualima, ima dubok duhovni značaj za hrišćansku zajednicu u Srbiji.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Srbija

Od 10. aprila uvodi se novi sistem registracije na granicama Šengen zone

Nacionalna asocijacija turističkih agencija potvrdila početak pune primene EES sistema, očekuju se duža zadržavanja

Published

on

By

Nacionalna asocijacija turističkih agencija potvrdila početak pune primene EES sistema, očekuju se duža zadržavanja

Svi građani Srbije koji planiraju putovanja tokom uskršnjih praznika van zemlje treba da budu spremni na promene na granicama, jer od 10. aprila počinje puna primena EES (Entri/Egzit) sistema na svim prelazima Šengen zone. Kako je potvrđeno od strane Nacionalne asocijacije turističkih agencija, ovaj režim donosi strože procedure registracije i obaveznu verifikaciju identiteta prilikom svakog prelaska granice, bez obzira na vrstu prevoza.

Direktor asocijacije Aleksandar Seničić istakao je da će nova pravila zahtevati bolju organizaciju putovanja i povećanu strpljivost građana, s obzirom na očekivana čekanja. “Gde god da budemo prelazili granicu, moraćemo da budemo registrovani. Procedura traje neko vreme i sigurno će prouzrokovati čekanja na graničnim prelazima”, naveo je Seničić.

U slučaju da dođe do ozbiljnih zastoja, Evropska komisija omogućila je državama članicama privremenu suspenziju sistema, što predstavlja određenu meru sigurnosti za putnike. “Svaka zemlja može da donese odluku da se u periodima velikih gužvi suspenduje sistem EES na neko vreme”, precizirao je Seničić.

On je takođe razjasnio da registracija nije jednokratna, već se zahteva prilikom svakog ulaska u Šengen zonu, uključujući proveru pasoša, fotografisanje i eventualno davanje otisaka prstiju.

Za letnju sezonu se očekuje manji pritisak na prelazu Evzoni zbog zatvaranja granice između Bugarske i Grčke, što bi moglo olakšati tok saobraćaja. Pravila, međutim, ostaju obavezna i nepromenjena, te se građanima savetuje da se blagovremeno informišu i planiraju putovanja u skladu sa novim procedurama.

Pročitaj još

Srbija

Originalni snimak bombardovanja Beograda 6. aprila 1941. godine ponovo dostupan javnosti

Snimak prikazuje posledice napada nemačke avijacije u kojem su uništene brojne zgrade i kulturne ustanove

Published

on

By

Snimak prikazuje posledice napada nemačke avijacije u kojem su uništene brojne zgrade i kulturne ustanove

Jedini originalni snimak razorenog Beograda nakon bombardovanja 6. aprila 1941. godine ponovo je dostupan javnosti. Ovaj materijal, koji je decenijama bio sklanjan, prikazuje razmere uništenja u prestonici tokom napada nemačke avijacije, bez prethodne objave rata. Prema dostupnim podacima, Beograd je tada pretrpeo ogromna razaranja – uništeno je 714 zgrada, dok je više od 9.000 objekata oštećeno, uključujući Narodnu biblioteku Srbije na Kosančićevom vencu.

Tokom napada 6. aprila, prema zvaničnim informacijama, grad je bio bombardovan tri puta u toku istog dana, a napadi su nastavljeni i narednih dana. U napadu je učestvovalo ukupno 880 aviona, a izbačeno je oko 440 tona razornih i zapaljivih bombi, uz korišćenje padobranskih mina velike razorne moći. Pored uništenih državnih i vojnih institucija, stradale su i brojne administrativne, zdravstvene i kulturne ustanove, a znatan deo stambenog fonda je oštećen ili uništen.

Tačan broj žrtava nikada nije utvrđen, ali prema zvaničnim podacima život je izgubilo najmanje 2.271 lice, dok nemački izvori navode broj od oko 4.000 poginulih, uključujući one koji su ostali zatrpani pod ruševinama. Više stotina građana nastradalo je i u javnim skloništima koja su bila pogođena tokom bombardovanja.

Snimak, koji je tek nedavno postao dostupan, prema navodima sa društvenih mreža, ima posebnu vrednost jer prikazuje autentične kadrove Beograda neposredno nakon napada, za razliku od ranijih dokumentarnih filmova u kojima su korišćeni arhivski snimci drugih gradova. Uništenje Narodne biblioteke Srbije, sa oko 350.000 knjiga i vrednim zbirkama, ostalo je jedan od simbola stradanja grada u aprilskom bombardovanju.

Pročitaj još

Srbija

Vinova loza stvara pogodno stanište za zmije u dvorištima širom Srbije

Građani upozoreni da redovno proveravaju prostore oko vinove loze zbog potencijalnog prisustva zmija

Published

on

By

Građani upozoreni da redovno proveravaju prostore oko vinove loze zbog potencijalnog prisustva zmija

Vinova loza, koja se nalazi u gotovo svakom dvorištu u Srbiji, često privlači zmije jer im pruža hranu, zaklon i toplotu, saopšteno je u upozorenju građanima. Gusta lisnata masa vinove loze stvara hladovinu tokom dana, dok toplotu noću zadržava zemlja ispod čokota, što zmijama odgovara za boravak i gnežđenje. Ispod starih čokota zemlja je meka i rahla, a u blizini vinove loze često se nalaze miševi, žabe i insekti, osnovna hrana zmija.

Prema dostupnim informacijama, zmije najčešće koriste razgranat korenov sistem loze za sklonište, posebno tamo gde biljka raste godinama. Građanima se savetuje da jednom mesečno proveravaju prostor oko korena, ali da to rade štapom ili motikom, a ne rukama. Prisutnost ljuštura od presvlačenja može ukazivati na boravak zmija u blizini.

Posebno se upozorava na rizik kada loza raste uz temelje kuće, jer zmije mogu pronaći put do podrumskih prostorija kroz pukotine. Preporučuje se redovno okopavanje zemlje oko čokota, uklanjanje suvog lišća i granja i posipanje belog luka u prahu ili cimeta oko biljke. Sadnja pelina ili lavande takođe može pomoći u odvraćanju zmija, zbog jakog mirisa ovih biljaka.

Najčešće vrste koje se pojavljuju u blizini vinove loze su belouška, koja nije otrovna, i ređe poskok, koji je otrovan. Ako se poskok primeti u dvorištu, savetuje se da građani ne pokušavaju sami da ga uklone, već da kontaktiraju nadležne službe. Dolaskom proleća, kada zmije postaju aktivnije, preporučuje se dodatna opreznost i redovna provera prostora ispod i oko vinove loze.

Pročitaj još

U Trendu