Connect with us

Domaće

Montažne kuće beleže cenu od 680 do 1.200 evra po kvadratu u 2026

Cene montažnih kuća variraju od 680 do 1.200 evra po kvadratu, dok je izgradnja moguća za 30 do 35 dana

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Giovanni_cg

Cene montažnih kuća variraju od 680 do 1.200 evra po kvadratu, dok je izgradnja moguća za 30 do 35 dana

Na domaćem tržištu nekretnina montažne kuće sve češće postaju izbor kupaca zbog nižih troškova i kraćih rokova izgradnje, ali bez olakšica u pogledu papirologije i poreskog tretmana. Prema rečima stručnjaka, montažne kuće i vikendice se u pravnom smislu tretiraju isto kao i klasično zidani objekti, a za njihovu izgradnju neophodan je kompletan postupak pribavljanja dozvola kroz CEOP sistem, uključujući lokacijske uslove, građevinsku dozvolu i upotrebnu dozvolu.

Aleksandra Andrejić, advokat agencije za promet nekretnina, ističe da Zakon o planiranju i izgradnji ne pravi razliku između materijala već isključivo po nameni, trajnosti i načinu korišćenja objekta. “Montažne kuće namenjene stalnom stanovanju, kao i vikend objekti, pravno se smatraju stambenim objektima trajnog karaktera, te montažni karakter gradnje ne utiče na njihov status”, navodi Andrejić. Za privremene objekte poput kioska i montažnih garaža, građevinska dozvola nije potrebna, već je dovoljno rešenje lokalne samouprave.

Cena montažnih kuća nije univerzalna i zavisi od projekta, veličine, kvaliteta materijala i opremljenosti. Savo Marić, vlasnik kompanije Montalex, navodi da se za objekte veće od 100 kvadrata standardne montažne kuće cene kreću između 680 i 750 evra po kvadratu, dok sa naprednijom opremom, poput smart house sistema, može da dostigne i 900 evra po kvadratu. U maju 2024. godine, cena montažnih kuća iznosila je oko 310 evra po kvadratu za sivu fazu, a za luksuznije varijante bila je i do 1.200 evra. Marić upozorava da se niže cene na tržištu često vezuju za upotrebu lošijih materijala, što može povećati troškove u budućnosti.

Rok izgradnje montažne kuće je 30 do 35 dana od početka montaže, a ozbiljne firme godišnje realizuju između 20 i 30 objekata. Kada je reč o finansiranju, banke u Srbiji odobravaju stambene kredite za ove objekte, ali procedura je zahtevnija nego kod stanova – kupci moraju biti vlasnici placa, imati građevinsku dozvolu i kompletnu projektnu dokumentaciju, dok banke često zahtevaju i hipoteku na drugu nekretninu. Sredstva se isplaćuju u fazama, nakon kontrole radova.

“Potražnja za montažnim kućama postoji, ali je sve manje keš kupaca. Kada se projekat finansira kreditom, mi nismo investitori već izvođači radova, što znači da gradnju realizujemo sredstvima investitora, odnosno kupca”, objašnjava Marić. Zbog složenije procedure i finansijskih uslova, firme sve ređe prihvataju projekte finansirane putem kredita.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Izgradnja autoputa Bijeljina–Rača napreduje, ugrađeno više od 800 metara cevi

Radovi na deonici dugoj oko 20 kilometara izvode se bez prekida, završetak trase do Bijeljine planiran za 2027. godinu

Published

on

By

Radovi na deonici dugoj oko 20 kilometara izvode se bez prekida, završetak trase do Bijeljine planiran za 2027. godinu

Izgradnja autoputa na deonici Bijeljina–Rača, dugoj oko 20 kilometara, odvija se punim intenzitetom i predstavlja jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Republici Srpskoj. Na terenu su svakodnevno angažovani brojni radnici i građevinske mašine, a radovi se izvode bez prekida, uključujući i vikende, posebno u zoni mosta Rača, gde počinje trasa autoputa prema unutrašnjosti. Na ovoj lokaciji do sada je ugrađeno više od 800 metara cevi za kišnu kanalizaciju, a po završetku ovih radova predviđena je izrada tamponskih slojeva kao priprema za asfaltiranje. Paralelno će biti nastavljena izgradnja slivnika i ostale prateće infrastrukture. Deonica Bijeljina–Rača čini LOT 3 u okviru autoputa Vukosavlje–Brčko–Bijeljina–Rača, čija je ukupna dužina oko 70 kilometara. Realizacijom ovog projekta, Bosna i Hercegovina će dobiti savremenu vezu sa Srbijom i kvalitetnije povezivanje sa evropskim Koridorom 5C i mrežom autoputeva. Projekat obuhvata izgradnju petlje Bijeljina Sever sa naplatnom stanicom, dodatne petlje između Velike Obarske i Batkovića, novog carinskog terminala, baze za održavanje, odmorišta, kao i brojnih mostova, nadvožnjaka, podvožnjaka i drugih objekata. Prema ranijim projekcijama, prvi deo trase od Rače do petlje Brodac, dug nešto više od sedam kilometara, biće završen pre ostatka deonice, dok se kompletan završetak trase do Bijeljine očekuje tokom 2027. godine.

Pročitaj još

Domaće

MIVUS ulaže u energetsku sanaciju i sigurnost stanovanja, fokus na regulativu i subvencije

Udruženje proizvođača mineralne vune osnovano 2022. godine, ističe značaj državnih subvencija i usklađivanja sa EU propisima

Published

on

By

Udruženje proizvođača mineralne vune osnovano 2022. godine, ističe značaj državnih subvencija i usklađivanja sa EU propisima

Udruženje proizvođača i distributera izolacionih materijala od mineralne vune MIVUS, aktivno od 2022. godine, predstavilo je javnosti svoje aktivnosti usmerene na unapređenje energetske efikasnosti i sigurnosti stanovanja u Srbiji. Tokom susreta sa medijima, naglašena je potreba za primenom evropskih propisa u građevinskom sektoru, kao i važnost državnih subvencija za energetsku sanaciju postojećih objekata.

Generalni sekretar MIVUS-a, Dušan Korunoski, istakao je da pravilna izolacija zgrada ima višestruke koristi, uključujući uštedu energenata za grejanje i hlađenje, povećanje vrednosti nekretnina i unapređenje kvaliteta života. Prema njegovim rečima, projekti podrške i subvencija države isplate se već za nekoliko godina kroz smanjene troškove za energente, dok istovremeno podstiču rast građevinske industrije i pratećih sektora privrede.

Na sastanku su otvorene teme o uticaju energetske krize na građevinarstvo, promenama regulative u Evropskoj uniji koje će se reflektovati i na Srbiju, kao i rizicima od upotrebe zapaljivih i nekvalitetnih izolacionih materijala. “Nepravilna sanacija i ugradnja gorivih, lošijih i jeftinijih izolacionih materijala može da proizvede dugoročne posledice – od požarne nebezbednosti i brzog širenja vatre do smanjenja vrednosti nekretnina i više cene osiguranja. Ključni su promena regulative, građevinskih propisa i mehanizmi kontrole izgrađenog”, rekao je Korunoski.

MIVUS je važan partner javnog sektora u procesu usaglašavanja regulative i približavanja Srbije evropskim i svetskim standardima, posebno u oblasti ekoloških materijala i zdravijeg stanovanja. Susretu su prisustvovali i predstavnici kompanija članica Udruženja: Knauf Insulation, URSA, Rockwool, Fibran i Thermowool, koji su podržali napore na edukaciji i informisanju stručne i opšte javnosti o značaju kvalitetne izolacije i savremenih rešenja u gradnji i obnovi objekata.

Pročitaj još

Domaće

Evropska komisija procenjuje rizik za 560.000 radnih mesta zbog rasta cena energije u 2026.

Nezaposlenost u EU prognozirana na šest odsto za 2026. i 2027. godinu, deficit raste na 3,6% BDP-a

Published

on

By

Nezaposlenost u EU prognozirana na šest odsto za 2026. i 2027. godinu, deficit raste na 3,6% BDP-a

Evropska komisija upozorila je da bi zbog rasta cena energije u 2026. godini moglo biti ugroženo čak 560.000 radnih mesta širom Evropske unije, prema poslednjim podacima iz paketa preporuka za države članice. Posebno su izloženi sektori građevinarstva, metalske, hemijske industrije i transporta.

Istovremeno, evropska automobilska industrija suočava se sa ozbiljnim izazovima zbog prelaska na električna vozila i konkurencije iz Kine, pri čemu je u ovom sektoru pod rizikom oko 600.000 radnih mesta. U industriji proizvodnje baterija ugroženo je oko 85.000 radnih mesta, dok se u solarnoj industriji procenjuje da je pod pretnjom 59.000 poslova. Mere dekarbonizacije u čeličnoj industriji mogle bi dodatno da utiču na još 4.500 radnih mesta.

Komisija je pogoršala prognoze za tržište rada, procenjujući da će stopa nezaposlenosti iznositi šest odsto (6%) u 2026. i 2027. godini, dok je prethodno očekivala 5,9% za 2026. i 5,8% za 2027. godinu. Fiskalni pritisci takođe rastu, jer se zbirni budžetski deficit država članica očekuje da poraste sa 3,1% BDP-a u 2025. na 3,5% u 2026. i 3,6% u 2027. godini.

Izvršna potpredsednica Evropske komisije za veštine, zapošljavanje i socijalna prava Roksana Minzatu istakla je: „Evropska konkurentnost biće izgrađena kroz ljude, njihove veštine i prilike koje im stvaramo da u potpunosti doprinesu našim ekonomijama i društvima.“

Komisija najavljuje da će po prvi put u okviru Evropskog semestra posebno ocenjivati koliko članice ulažu u obrazovanje, stručno osposobljavanje i razvoj STEM znanja potrebnih za industrijsku transformaciju. U 2023. godini, 68% preduzeća srednje veličine prijavilo je manjak potrebnih veština, a godinu dana kasnije taj procenat porastao je na 77%. Svaki peti radnik u EU zaposlen je u niskoplaćenim sektorima sa slabim rastom produktivnosti, dok se jedan od dvanaest radnika suočava sa rizikom od siromaštva iako je zaposlen.

Evropska komisija zaključuje da će konkurentnost evropske privrede u narednim godinama zavisiti od ulaganja u ljudski kapital i prilagođavanja radne snage tehnološkim i industrijskim promenama.

Pročitaj još

U Trendu