Connect with us

Zdravlje

Kako ishrana utiče na očuvanje gustine kostiju kod žena svih uzrasta

Pravilna i raznovrsna ishrana, uz redovne obroke i fizičku aktivnost, ključ je za snažne i zdrave kosti kroz godine

Published

on

pexels-photo-6928654

Pravilna i raznovrsna ishrana, uz redovne obroke i fizičku aktivnost, ključ je za snažne i zdrave kosti kroz godine

Gubitak gustine kostiju je izazov koji pogađa žene u svim životnim fazama, a naročito nakon tridesete godine kada dolazi do pada estrogena, hormona važnog za zdravlje kostiju. Ovaj proces može povećati rizik od preloma i osteoporoze, zbog čega je bitno razumeti kako svakodnevne navike, posebno način ishrane, utiču na kosti.

Nutricionistkinja Skylar Weir ističe da je najvažniji korak za očuvanje gustine kostiju dovoljan unos hrane svakog dana. Prema njenim rečima: „Neverovatno je koliko je zdravlje kostiju povezano sa ishranom, ili još preciznije, sa adekvatnim unosom hrane“. Ona upozorava da dugotrajno unošenje premalo kalorija može ugroziti čvrstinu kostiju, jer tada telo koristi minerale iz kostiju za druge vitalne funkcije. Istraživanja pokazuju da žene koje imaju poremećaje u ishrani i stalno ograničavaju unos hrane imaju i do tri puta veći rizik od preloma tokom života.

Gustina kostiju ne zavisi samo od jedne vrste hrane ili nutrijenta, već je rezultat ukupnog kvaliteta i količine hrane tokom vremena. Weir napominje: „Gustina kostiju nije rezultat neke posebne dijete, već je posledica doslednog i adekvatnog hranjenja tokom vremena“.

Nutricionistkinja Kristina Manian savetuje da, pored dovoljnog kalorijskog unosa, treba obratiti pažnju na raznovrsnost namirnica bogatih kalcijumom, vitaminom D, magnezijumom i proteinima. Mlečni proizvodi, zeleno lisnato povrće, orašasti plodovi, mahunarke i riba odličan su izbor za jačanje kostiju. Redovna fizička aktivnost, naročito vežbe snage, takođe doprinosi očuvanju zdravlja skeleta.

Ženama se savetuje da ne preskaču obroke, izbegavaju dugotrajna gladovanja i obavezno uključuju fizičku aktivnost u svakodnevicu. Ukoliko postoji sumnja na smanjenje gustine kostiju ili druge zdravstvene probleme, važno je obratiti se lekaru za preciznu dijagnozu i savete. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Kako prepoznati Sjögrenov sindrom kod žena različitih uzrasta

Rani simptomi često nisu tipični, pa je pravilna dijagnoza kod mlađih žena posebno izazovna

Published

on

Rani simptomi često nisu tipični, pa je pravilna dijagnoza kod mlađih žena posebno izazovna

Sjögrenov sindrom je dugotrajna autoimuna bolest koja najčešće pogađa žene i karakteriše se suvoćom očiju, usta i jezika. Širok spektar simptoma otežava pravovremeno otkrivanje, naročito kod mlađih žena, jer one često ne pokazuju uobičajene znake suvoće. Važno je bolest prepoznati na vreme zbog mogućnosti adekvatnog lečenja i sprečavanja komplikacija. Kod mlađih pacijentkinja simptomi često odstupaju od klasičnih – umesto suvoće, češće se javljaju upale pljuvačnih žlezda, povišena temperatura, uvećani limfni čvorovi ili problemi sa bubrezima i nervnim sistemom. Zbog toga se bolest neretko pogrešno dijagnostikuje, a prava dijagnoza se postavlja kasnije, što može dovesti do pogoršanja zdravstvenog stanja. Dr Milica Petrović, reumatolog, navodi: “Sumnja na Sjögrenov sindrom postavlja se kada pacijentkinja ima dugotrajne tegobe sa suvim očima ili ustima, ali je važno obratiti pažnju i na manje tipične simptome, posebno kod mlađih žena. Kod njih bolest može početi upalom žlezda ili nespecifičnim znacima poput umora i uvećanih limfnih čvorova.” U cilju ranog otkrivanja, lekari koriste posebne upitnike za procenu rizika. Ako imate osećaj suvoće očiju ili usta koji traje duže od tri meseca, često koristite veštačke suze ili imate potrebu da stalno pijete vodu kako biste lakše jeli, preporučuje se da se obratite lekaru. Tokom dijagnostičkog procesa, potrebno je isključiti druga stanja sa sličnim simptomima, poput infekcija, posledica zračenja ili drugih autoimunih bolesti. Dr Petrović ističe: “Ne postoji jedan test koji potvrđuje Sjögrenov sindrom. Potrebno je kombinovati različite laboratorijske i kliničke nalaze kako bi se postavila sigurna dijagnoza.” Kada se procenjuje funkcija pljuvačnih žlezda kod žena koje koriste određene lekove, savetuje se privremeni prekid terapije radi tačnijih rezultata testova. Ženama koje osećaju simptome ili sumnjaju na Sjögrenov sindrom preporučuje se da vode dnevnik tegoba i da se odmah obrate lekaru ukoliko dođe do promena. Pravovremena dijagnoza i terapija značajno poboljšavaju kvalitet života i smanjuju mogućnost komplikacija. Za tačne informacije i dalji savet obavezno se konsultujte sa svojim lekarom.

Pročitaj još

Zdravlje

Navike koje pomažu da telo i mozak stare sporije

Naučna studija potvrđuje: uravnotežena ishrana i kretanje mogu usporiti biološko starenje kod žena svih generacija

Published

on

Naučna studija potvrđuje: uravnotežena ishrana i kretanje mogu usporiti biološko starenje kod žena svih generacija

Novo istraživanje sprovedeno tokom sedam godina na više od hiljadu žena pokazalo je da dve dnevne navike – zdrava ishrana i redovna fizička aktivnost – mogu značajno usporiti starenje na ćelijskom nivou. Ovo je od posebnog značaja za žene u srednjim godinama koje žele da sačuvaju vitalnost, ali i za mlađe žene koje vode računa o dugoročnom zdravlju.

Iako prvi znaci starenja obično primećujemo kroz promene na koži ili kosi, naučnici naglašavaju da se najvažnije promene dešavaju u organizmu, bez vidljivih simptoma. Biološko starenje utiče na funkcionisanje organa, brzinu oporavka i otpornost na bolesti, a na taj proces pored genetike i okruženja, presudno utiču naše svakodnevne navike.

U ovoj studiji korišćene su napredne metode – epigenetski satovi – koji mere promene u DNK kako bi se precizno odredila brzina starenja tela. Rezultati su jasno pokazali da način ishrane i nivo fizičke aktivnosti mogu da uspore biološki sat organizma.

Zanimljivo je da su žene koje su vodile računa o ishrani bogatoj voćem, povrćem i integralnim žitaricama, čak i uz manje fizičke aktivnosti, imale sporije starenje. S druge strane, fizička aktivnost može donekle da kompenzuje slabije prehrambene navike, ali nijedna navika ne može potpuno nadomestiti drugu.

Prema rečima dr Ivane Petrović, specijaliste preventivne medicine: „Naše telo reaguje na ono što mu pružamo svakog dana i pokušava da održi ravnotežu. Kvalitet ishrane i redovno kretanje zajedno imaju najveći efekat na usporavanje starenja.“

Nije presudno koji konkretan režim ishrane birate – bilo da je mediteranski, nordijski ili neki drugi – već da obroci obiluju svežim namirnicama, zdravim mastima i da se izbegava prerađena hrana i crveno meso. Dosledno ponavljanje zdravih navika iz dana u dan najviše utiče na dugoročno zdravlje.

Za žene koje žele da doprinesu svom zdravlju, savet je da svakog dana pronađu vreme za šetnju ili blagu fizičku aktivnost i da obroci sadrže obilje povrća, voća i integralnih žitarica. Ove navike ne samo da usporavaju starenje, već i poboljšavaju kvalitet svakodnevnog života.

Važno: Za preciznu dijagnozu i individualizovane savete obavezno se konsultujte sa lekarom.

Pročitaj još

Zdravlje

Redovni ginekološki pregledi: zašto su važni za zdravlje i plodnost žena

Prevencija i rana dijagnoza su ključne za svaku ženu, bez obzira na godine i planove o majčinstvu

Published

on

Prevencija i rana dijagnoza su ključne za svaku ženu, bez obzira na godine i planove o majčinstvu

Odlasci na redovne ginekološke preglede imaju neprocenjiv značaj za žensko zdravlje, ali mnoge žene i dalje osećaju stid prilikom posete ginekologu. Prema profesorki dr Vesni Kesić, ginekologu-onkologu, svest o važnosti preventivnih pregleda i dalje je niska – samo oko 20 odsto žena u Srbiji redovno ide na kontrole. Zbog toga se opasne bolesti, uključujući karcinome, često otkriju u kasnijim fazama, čak i kod mlađih žena koje nisu rađale.

Tradicionalni tretmani za ginekološke maligne bolesti, poput radikalnih operacija, zračenja ili hemoterapije, mogu dovesti do neplodnosti. Danas, zahvaljujući napretku medicine, žene imaju mogućnost da sačuvaju plodnost. Dr Kesić navodi da je najpouzdanija metoda zamrzavanje embriona pre početka lečenja. Ona ističe i nove pristupe: „Pronalaženje i uvođenje agenasa koji blokiraju oštećenje jajnih ćelija tokom hemoterapije predstavljaju nove načine sprečavanja gubitka plodnosti kod žena koje se leče od raka.”

Šanse za ostvarenje trudnoće nakon lečenja maligniteta zavise od vrste tumora, dobi i terapije. „Žene kojima je bolest otkrivena pre 30. godine imaju ukupnu verovatnoću za roditeljstvo od 32 odsto, dok je ta verovatnoća kod žena starijih od 30 godina značajno manja,” objašnjava dr Kesić. Najveće šanse za trudnoću posle lečenja imaju žene koje su imale horiokarcinom, limfom ili melanom.

Hemoterapija, naročito kod raka dojke i hematoloških maligniteta, može ozbiljno uticati na funkciju jajnika, a posebno pogađa žene starije od 35 godina. Dr Kesić navodi: „Nakon adjuvantne hemoterapije raka dojke, samo 10 do 20 odsto žena mlađih od 35 godina ostaje bez menstruacije, dok kod žena starijih od 40 godina taj procenat dostiže čak 90 odsto.”

Jedan od načina zaštite plodnosti tokom lečenja je privremena supresija jajnika specijalnim hormonima, što može pomoći mladim ženama da očuvaju funkciju jajnika. Ipak, važno je znati da ova metoda nije zamena za druge opcije, te odluku treba doneti u dogovoru sa lekarom.

Ako se suočavate sa dijagnozom maligniteta, preporučuje se da pre početka lečenja razgovarate sa ginekologom o svim mogućnostima očuvanja plodnosti. Redovni pregledi, rana dijagnoza i otvoren razgovor sa stručnjacima su od suštinske važnosti za zdravlje svake žene. Za tačnu dijagnozu i savet obavezno se obratite svom lekaru.

Pročitaj još

U Trendu