Connect with us

Svet

Jedan lekar uključen u rad više od stotinu hospisa u Kaliforniji

Prema podacima američkih vlasti, doktor iz Los Anđelesa naveden na zahtevima za medicinsku negu u 126 hospisa tokom 2024. godine

Published

on

pexels-photo-6627938

Prema podacima američkih vlasti, doktor iz Los Anđelesa naveden na zahtevima za medicinsku negu u 126 hospisa tokom 2024. godine

Federalni i državni podaci pokazuju da je ime jednog lekara iz okruga Los Anđeles, dr Rajiva Bhuve, evidentirano na zahtevima za Medicare nadoknade za gotovo 2.800 pacijenata u okviru 126 različitih hospisa u Kaliforniji tokom 2024. godine. U istom periodu, prosečan broj pacijenata koje vodi jedan hospis lekar u Kaliforniji bio je oko 140 godišnje, dok je kod dr Bhuve ta brojka znatno viša, navodi se u zvaničnoj evidenciji.

Dr Bhuva je tokom 2024. godine bio povezan sa najviše hospisa u Kaliforniji, pri čemu se njegovo ime pojavljuje na zahtevima za Medicare nadoknade u 126 kompanija, od čega je 115 registrovano u okrugu Los Anđeles. Samo još jedan lekar u toj saveznoj državi, dr Domingo Barrientos, primio je veće ukupne Medicare nadoknade u skorijem periodu; prema zvaničnim podacima, Barrientos je trenutno na izdržavanju zatvorske kazne zbog zavere za prevaru u vezi sa zdravstvenom zaštitom.

Zvanične procene pokazuju da u okrugu Los Anđeles postoji oko 1.800 registrovanih hospisa, a podaci saveznih i državnih organa ukazuju da 742 od njih, što predstavlja približno 42%, ispunjava više kriterijuma koji ukazuju na moguće nepravilnosti, prema definiciji države Kalifornija.

Prema navodima iz dostupnih podataka, Medicare je tokom 2024. godine isplatio iznose u desetina miliona dolara za negu koju je potpisao dr Bhuva, što ga svrstava među lekare sa najvišim nadoknadama za hospis negu u državi. Najviši iznos Medicare nadoknada, prema dostupnim podacima, ostvario je dr Barrientos sa 90,3 miliona dolara, dok su zahtevi povezani sa dr Bhuvom iznosili 71,7 miliona dolara.

Pitanje kako je ime jednog lekara navedeno na zahtevima za gotovo 2.800 pacijenata iz 126 hospisa izazvalo je pažnju stručnjaka i zagovornika koji prate rast broja hospis ustanova u južnoj Kaliforniji u poslednjim godinama. Federalni podaci pokazuju da nijedan drugi lekar u Kaliforniji nije bio uključen u rad toliko hospisa, niti je imao toliki broj pacijenata tokom jedne godine.

Lekari koji nadgledaju rad hospisa odigravaju ključnu ulogu u pružanju medicinske nege pacijentima sa terminalnim bolestima, sa ciljem obezbeđivanja dostojanstva i udobnosti na kraju života. Podaci iz zvaničnih izvora ukazuju na značajne razlike u broju pacijenata i iznosima Medicare nadoknada kod pojedinih lekara u odnosu na državni prosek. Prisutnost velikog broja hospisa sa više indikatora mogućih nepravilnosti u okrugu Los Anđeles predmet je pažnje nadležnih institucija.

Svi podaci u tekstu zasnovani su na poslednjoj godini za koju su dostupni zvanični izveštaji.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Nevladine organizacije osporavaju stav Ministarstva pravde o zakonitosti akta o predsedničkim dokumentima

Američka istoričarska asocijacija i nadzorna grupa podnele tužbu u Vašingtonu, pravna debata oko čuvanja predsedničkih zapisa

Published

on

By

Američka istoričarska asocijacija i nadzorna grupa podnele tužbu u Vašingtonu, pravna debata oko čuvanja predsedničkih zapisa

Dve nevladine organizacije podnele su tužbu protiv Ministarstva pravde Sjedinjenih Američkih Država osporavajući memorandum koji ocenjuje federalni zakon o predsedničkim zapisima kao neustavan. Tužba je podneta 7. aprila 2026. godine u federalnom sudu u Vašingtonu od strane Američke istorijske asocijacije i organizacije American Oversight. Ove organizacije tvrde da je očuvanje predsedničkih dokumenata ključno za pristupanje i proučavanje nacionalne istorije.

U središtu spora nalazi se pravno mišljenje Kancelarije za pravna pitanja Ministarstva pravde, koje je osporilo ustavnost Zakona o predsedničkim zapisima (Presidential Records Act). Prema navodima Ministarstva pravde, ova odluka znači da bivši predsednik Donald Tramp nije obavezan da postupi prema pomenutom zakonu.

U tužbi je istaknuto da je reč o pitanju očuvanja dokumenata od javnog značaja, koji omogućavaju građanima i istraživačima da proučavaju ključne događaje iz američke istorije. Organizacije navode da ograničavanje pristupa ili nepoštovanje ovog zakona može imati dugoročne posledice za transparentnost i demokratski nadzor.

Memorandum Ministarstva pravde, čiji je sadržaj javno dostupan, izazvao je debatu u pravnim i stručnim krugovima o tome da li izvršna vlast ima ovlašćenja da izuzme predsedničke zapise iz važećeg zakona. Tužba je inicirala novu pravnu raspravu o balansu između zaštite istorijskih dokumenata i ovlašćenja predsedničke funkcije.

Za sada nisu najavljene konkretne reakcije drugih institucija ili zvaničnika. Ostaje da se vidi kako će federalni sud u Vašingtonu razmatrati argumente obe strane i da li će ova odluka imati širi uticaj na buduće postupanje sa predsedničkim dokumentima u SAD.

Slučaj se odvija u trenutku kada je pitanje očuvanja i dostupnosti državnih zapisa često predmet javne i političke rasprave, naročito u svetlu nedavnih događaja vezanih za bivše i sadašnje zvaničnike američke administracije.

Pročitaj još

Svet

Cene goriva u SAD mogle bi premašiti 5 dolara po galonu zbog sukoba u Hormuškom moreuzu

Analitičari energetskog sektora procenjuju da zatvaranje Hormuškog moreuza utiče na rast cena, situacija se prati

Published

on

By

Analitičari energetskog sektora procenjuju da zatvaranje Hormuškog moreuza utiče na rast cena, situacija se prati

Cene benzina u Sjedinjenim Američkim Državama porasle su za 1,16 dolara po galonu od početka sukoba u Iranu u februaru, saopštili su analitičari energetskog sektora. Prema procenama stručnjaka, ukoliko Hormuški moreuz ostane zatvoren do sredine aprila, postoji mogućnost da prosečna cena goriva u SAD premaši 5 dolara po galonu već krajem ovog meseca.

Analitičari ističu da bi viša cena goriva mogla značajno uticati na ličnu potrošnju građana, potencijalno umanjujući prednosti većih poreskih povraćaja koje su mnogi Amerikanci očekivali nakon usvajanja poreskih i fiskalnih mera tokom 2025. godine. U izveštaju se navodi da svaki rast cene benzina od 10 centi po galonu dodaje više od 12 milijardi dolara na godišnje izdatke američkih potrošača. Procene ukazuju da bi trenutni rast cena, ukoliko se održi do kraja godine, mogao smanjiti kupovnu moć stanovništva za oko 100 milijardi dolara.

Prema podacima sa terena, prosečna nacionalna cena goriva iznosila je 4,14 dolara po galonu u utorak, što je rast u odnosu na 2,98 dolara pre izbijanja sukoba na Bliskom istoku. Stručnjaci za tržište nafte navode da bi, u slučaju nastavka trenutne situacije, cene mogle dostići i preći granicu od 5 dolara po galonu do kraja aprila.

U saopštenju stručnjaka za energetski sektor navodi se da su novi rekordi za cene benzina i dizela mogući, posebno ukoliko dođe do dodatne eskalacije sukoba. Prosečna cena goriva u SAD poslednji put dostigla je nivo od 5 dolara po galonu 2022. godine, tokom perioda izražene inflacije.

Promet kroz Hormuški moreuz, strateški važan za svetske isporuke nafte, blago je povećan tokom proteklog vikenda sa 21 brodom koji je prošao kroz prolaz, prenose međunarodni izveštaji. Ipak, situacija u regionu ostaje nestabilna, a analitičari nastavljaju da prate razvoj događaja i potencijalni uticaj na svetsko i američko tržište energenata.

Trenutni sukob na Bliskom istoku utiče na snabdevanje naftom i izaziva promene na globalnom tržištu. Nadležne institucije i stručnjaci nastavljaju da procenjuju posledice ovih dešavanja po ekonomiju i potrošače.

Pročitaj još

Svet

Bela kuća odbacila spekulacije o mogućoj upotrebi nuklearnog oružja protiv Irana

Zvaničnici SAD negirali su navode sa društvenih mreža, istraga o izjavama Džej Di Vensa u toku

Published

on

By

Zvaničnici SAD negirali su navode sa društvenih mreža, istraga o izjavama Džej Di Vensa u toku

Administracija Sjedinjenih Američkih Država izdala je zvanično saopštenje 7. aprila 2026. godine, povodom navoda koji su se pojavili na društvenim mrežama o mogućoj upotrebi nuklearnog oružja protiv Irana. Kako je potvrđeno iz zvaničnih izvora, Bela kuća je odbacila tvrdnje da bi predsednik SAD mogao da donese takvu odluku u vezi sa aktuelnim tenzijama na Bliskom istoku.

Povod za reagovanje bile su izjave američkog potpredsednika Džej Di Vensa, koji je ranije tokom dana u Mađarskoj izjavio da „Sjedinjene Američke Države imaju sredstva u svom arsenalu koja za sada nisu odlučile da upotrebe“ i da „predsednik može da donese odluku o njihovoj upotrebi ukoliko Iranci ne izmene svoje ponašanje“. Ove izjave, zajedno sa upozorenjem predsednika SAD na društvenoj mreži da bi “čitava civilizacija mogla nestati večeras”, izazvale su brojne spekulacije na internetu o potencijalnoj upotrebi nuklearnog oružja.

Zvanični nalozi Bele kuće reagovali su na ovakve objave, naglašavajući da ne postoji odluka o upotrebi nuklearnog oružja i da u ovom trenutku svi nadležni organi prate situaciju. U saopštenju se navodi da sve eventualne akcije podrazumevaju konsultacije sa najvišim vojnim i bezbednosnim strukturama države.

Očekuje se nastavak praćenja situacije i dalja saopštenja nadležnih institucija u vezi sa izjavama koje su izazvale zabrinutost u međunarodnoj javnosti. Zvaničnici SAD ističu da su sve opcije podložne proceni trenutne bezbednosne situacije i da će javnost biti blagovremeno obaveštena o svakoj promeni zvanične politike.

“U ovom trenutku ne postoje planovi za upotrebu nuklearnog oružja. Administracija ostaje posvećena mirnom rešavanju međunarodnih pitanja”, navedeno je u odgovoru zvaničnika.

Pročitaj još

U Trendu