Connect with us

Svet

Jedan lekar uključen u rad više od stotinu hospisa u Kaliforniji

Prema podacima američkih vlasti, doktor iz Los Anđelesa naveden na zahtevima za medicinsku negu u 126 hospisa tokom 2024. godine

Published

on

pexels-photo-6627938

Prema podacima američkih vlasti, doktor iz Los Anđelesa naveden na zahtevima za medicinsku negu u 126 hospisa tokom 2024. godine

Federalni i državni podaci pokazuju da je ime jednog lekara iz okruga Los Anđeles, dr Rajiva Bhuve, evidentirano na zahtevima za Medicare nadoknade za gotovo 2.800 pacijenata u okviru 126 različitih hospisa u Kaliforniji tokom 2024. godine. U istom periodu, prosečan broj pacijenata koje vodi jedan hospis lekar u Kaliforniji bio je oko 140 godišnje, dok je kod dr Bhuve ta brojka znatno viša, navodi se u zvaničnoj evidenciji.

Dr Bhuva je tokom 2024. godine bio povezan sa najviše hospisa u Kaliforniji, pri čemu se njegovo ime pojavljuje na zahtevima za Medicare nadoknade u 126 kompanija, od čega je 115 registrovano u okrugu Los Anđeles. Samo još jedan lekar u toj saveznoj državi, dr Domingo Barrientos, primio je veće ukupne Medicare nadoknade u skorijem periodu; prema zvaničnim podacima, Barrientos je trenutno na izdržavanju zatvorske kazne zbog zavere za prevaru u vezi sa zdravstvenom zaštitom.

Zvanične procene pokazuju da u okrugu Los Anđeles postoji oko 1.800 registrovanih hospisa, a podaci saveznih i državnih organa ukazuju da 742 od njih, što predstavlja približno 42%, ispunjava više kriterijuma koji ukazuju na moguće nepravilnosti, prema definiciji države Kalifornija.

Prema navodima iz dostupnih podataka, Medicare je tokom 2024. godine isplatio iznose u desetina miliona dolara za negu koju je potpisao dr Bhuva, što ga svrstava među lekare sa najvišim nadoknadama za hospis negu u državi. Najviši iznos Medicare nadoknada, prema dostupnim podacima, ostvario je dr Barrientos sa 90,3 miliona dolara, dok su zahtevi povezani sa dr Bhuvom iznosili 71,7 miliona dolara.

Pitanje kako je ime jednog lekara navedeno na zahtevima za gotovo 2.800 pacijenata iz 126 hospisa izazvalo je pažnju stručnjaka i zagovornika koji prate rast broja hospis ustanova u južnoj Kaliforniji u poslednjim godinama. Federalni podaci pokazuju da nijedan drugi lekar u Kaliforniji nije bio uključen u rad toliko hospisa, niti je imao toliki broj pacijenata tokom jedne godine.

Lekari koji nadgledaju rad hospisa odigravaju ključnu ulogu u pružanju medicinske nege pacijentima sa terminalnim bolestima, sa ciljem obezbeđivanja dostojanstva i udobnosti na kraju života. Podaci iz zvaničnih izvora ukazuju na značajne razlike u broju pacijenata i iznosima Medicare nadoknada kod pojedinih lekara u odnosu na državni prosek. Prisutnost velikog broja hospisa sa više indikatora mogućih nepravilnosti u okrugu Los Anđeles predmet je pažnje nadležnih institucija.

Svi podaci u tekstu zasnovani su na poslednjoj godini za koju su dostupni zvanični izveštaji.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Artemis II posada dočekana u Hjustonu nakon povratka sa misije oko Meseca

NASA potvrdila uspešan povratak posade, astronauti se vratili u centar nakon devetodnevne misije

Published

on

By

NASA potvrdila uspešan povratak posade, astronauti se vratili u centar nakon devetodnevne misije

Četvoro astronauta sa misije Artemis II vraćeni su u Hjuston nakon završenog leta oko Meseca, saopštila je američka svemirska agencija. Posada, koju čine komandant Reid Wiseman, Victor Glover, Christina Koch i kanadski astronaut Jeremy Hansen, sletela je u subotu uveče na aerodrom u blizini Centra Džonson, gde ih je dočekalo više stotina zaposlenih, porodica i prijatelja.

Prema zvaničnim informacijama, posada se vratila dan nakon što su završili devetodnevnu misiju, prvu pilotiranu ekspediciju oko Meseca posle više od pet decenija. Kapsula sa astronautima sletela je u Tihi okean jugozapadno od San Dijega, čime je uspešno okončan povratak na Zemlju.

Nakon medicinskih provera i telefonskih razgovora sa porodicama, astronauti su prebačeni NASA avionom do Hjustona. Zvaničnici agencije i okupljeni građani pozdravili su njihov bezbedan povratak. Na dočeku se obratio i administrator NASA, koji je istakao da je posle duže pauze američka agencija nastavila sa slanjem astronauta na misije oko Meseca i njihovim bezbednim povratkom.

Misija Artemis II predstavljala je značajan korak u okviru šireg programa istraživanja Meseca, a tokom devet dana posada je obavila niz testova i operacija koje su deo priprema za buduće letove. Povratak posade izazvao je veliko interesovanje stručne javnosti, s obzirom na to da je reč o prvoj takvoj ekspediciji od završetka programa Apolo.

NASA je navela da će dalji planovi i analize misije biti predstavljeni javnosti u narednom periodu. Članovi posade su, prema navodima agencije, u dobrom zdravstvenom stanju i spremni za naredne aktivnosti. Očekuje se da će iskustva sa ovog leta biti od značaja za naredne faze Artemis programa, uključujući i planirane misije sa sletanjem na površinu Meseca.

Pročitaj još

Svet

Donald Tramp tvrdi da su SAD vojno porazile Iran i optužuje Teheran za mine u Ormuskom moreuzu

Američki predsednik izjavio da Vašington ostaje pobednik bez obzira na ishod pregovora, uz upozorenje Kini

Published

on

By

Američki predsednik izjavio da Vašington ostaje pobednik bez obzira na ishod pregovora, uz upozorenje Kini

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da su SAD vojno porazile Iran, naglasivši da će Vašington biti pobednik bez obzira na to kako se završe pregovori sa Teheranom. U obraćanju javnosti, Tramp je izneo tvrdnje da iranske snage postavljaju mine u vodama Ormuskog moreuza i da američke trupe trenutno rade na njihovom uklanjanju.

“Potpuno smo pobedili tu zemlju. Pa da vidimo šta će se desiti. Možda će postići dogovor, možda neće. Nije važno. Sa stanovišta Amerike, mi pobeđujemo”, naveo je Tramp.

Američki predsednik je dodao da su Sjedinjene Američke Države uništile iransku mornaricu i oko 150 plovila, ističući da NATO nije učestvovao u tim operacijama. Tramp je takođe upozorio da bi Kina mogla da se suoči sa “velikim problemima” ukoliko bude isporučivala oružje Iranu.

Prema njegovim rečima, SAD su u ozbiljnim razgovorima sa Iranom i ishod dijaloga tek treba da bude poznat. Zvaničnih komentara iz Irana povodom ovih izjava do sada nije bilo.

Trampove izjave dolaze u trenutku pojačanih tenzija u regionu Persijskog zaliva, gde su incidenti u vezi sa sigurnošću plovidbe česti. U prethodnim izjavama, američki predsednik je u više navrata ukazivao na vojnu i političku nadmoć SAD u odnosu na Iran.

SAD i Iran su u proteklom periodu održavali kontakte na diplomatskom nivou, ali je Tramp naglasio da ishod pregovora neće uticati na ocenu američke pozicije u sukobu sa Teheranom.

Pročitaj još

Svet

Apelacioni sud vratio predmet o izgradnji balske sale Bele kuće nižem sudu

Federalni apelacioni sud naložio novo razmatranje bezbednosnih aspekata obustave radova, konačna odluka još nije doneta

Published

on

By

Federalni apelacioni sud naložio novo razmatranje bezbednosnih aspekata obustave radova, konačna odluka još nije doneta

Američki federalni apelacioni sud za okrug Kolumbija vratio je na ponovno razmatranje predmet vezan za izgradnju balske sale u istočnom krilu Bele kuće. Odluka tročlanog sudskog veća doneta je 11. aprila 2026. godine, a sud je zatražio od nižeg suda da precizno oceni moguće implikacije po nacionalnu bezbednost ukoliko bi radovi na izgradnji bili zaustavljeni.

Sud je naveo da trenutno raspolaže nedovoljno informacija kako bi procenio do koje mere bi prekid izgradnje mogao da utiče na bezbednost predsednika Sjedinjenih Američkih Država, njegove porodice i osoblja Bele kuće. U prethodnoj presudi nižeg suda, donetoj 31. marta, sudija je privremeno zabranio nastavak radova dok Kongres ne odobri projekat, ali je primenu te zabrane odložio za 14 dana. Apelacioni sud je produžio ovu odgodu za dodatna tri dana, do 17. aprila, kako bi administracija dobila vreme za eventualnu žalbu Vrhovnom sudu.

Vladini pravni zastupnici naglasili su tokom postupka da projekat uključuje i infrastrukturne elemente koji su ocenjeni kao ključni za zaštitu objekta od različitih bezbednosnih pretnji, među kojima su pomenuti dronovi, balističke rakete i biološke opasnosti. Po njihovim navodima, obustavljanje radova moglo bi da ugrozi sigurnost predsednika i drugih osoba koje borave i rade u Beloj kući.

Sudija nižeg suda, Ričard Leon, ocenio je da je tužba organizacije za zaštitu kulturne baštine osnovana, jer predsednik, prema njegovoj interpretaciji, ne poseduje ovlašćenje da izgradi balsku salu bez prethodne saglasnosti Kongresa. Ipak, Leon je izdao izuzeće za radove koji su neophodni za održavanje bezbednosti i sigurnosti objekta.

Apelacioni sud je sada naložio sudiji Leonu da dodatno precizira da li, i na koji način, njegova prethodna zabrana utiče na bezbednosne planove izvršne vlasti. Konačna odluka o tome da li će izgradnja biti nastavljena ili trajno obustavljena zavisiće od detaljne procene ovih aspekata od strane nižeg suda.

Do trenutka objavljivanja ove vesti, iz Bele kuće nije bilo novih komentara povodom sudskog procesa. Predstavnici organizacije koja je podnela tužbu naveli su da će sačekati ishod novog razmatranja pred nižim sudom pre daljih izjava.

Izgradnja nove balske sale u istočnom krilu Bele kuće procenjena je na oko 400 miliona dolara, a njeno izvođenje izazvalo je brojne debate u javnosti i među političarima, posebno u vezi sa nadležnostima izvršne i zakonodavne vlasti u SAD.

Pročitaj još

U Trendu